FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

субота, 20. јануар 2018.

Zašto propada rasad bilja?




Kada se odlučimo da sami uzgajamo rasad bilja trebamo znati da je to ozbiljan posao.  Od kvaliteta rasada zavisi kakav ćemo imati urod. Samo dobra mlada biljka će u polju, plasteniku ili saksiji da nastavi rast i razvoj bez komplikacija i biće u mogućnosti da ispolji puni kapacitet što se tiče vrste, sorte i roda.

Kada uzgajamo rasad za vlastitu upotrebu često ćemo se susresti sa pojavom da rasad propadne veoma brzo. Uzgajanje zdravih i dobrih presadnica nije jednostavno kako se to čini na prvi pogled.

Postoji nekoliko uzroka propadanja rasada koji uzgajamo za vlastitu sadnju: kvalitet i klijavost sjemena, dezinfekcija sjemena, kvalitet supstrata, uslovi uzgajanja.

Odaberite kvalitetno sjeme

Većina baštovanki i baštovana koji uzgajaju rijetke ili stare sorte povrća ostavljaju sjeme iz svoje bašte. Sjeme treba uzimati sa zdravih biljaka iz plodova koji su fiziološki zreli, jer će samo takvo sjeme da se odlikuje dobrom klijavošću.

Ukoliko kupujete ili razmjenjujete sjeme obratite pažnju da sjeme odgovara vrsti ili sorti po boji, obliku, da su sjemenke pune, sjajne, odnosno da u potpunosti odgovaraju karakteristikama sorte ili vrste. Sjeme iste vrste povrća ili cvijeća, ali različitih sorti može da se razlikuje prema veličini i boji. Takav slučaj je sa sjemenkama paradajz. Razlikuju se sjemenke sorti sa svijetlim i tamnim plodom, sjemenke čeri paradajza su sitnije.

Sjeme ne smije da na sebi ima fleke ili neke druge simptome oboljenja ili da su na njemu vidljiva oštećenja od štetočina, da su prisutne larve ili jajašca. Često se to ne može vidjeti vizuelnim pregledom.

Čak i ako imate staro sjeme to ne znači da ga morate baciti. Sjeme različitih vrsta zadržava klijavost i po nekoliko godina. Tako sjeme mrkve zadržava klijavost do 2 ili 3 godine, a sjeme dinje i lubenice i do 9 godina ukoliko je čuvano u adekvatnim uslovima. Klijavost se može provjeriti, o tome sam ranije pisala.



Dezinfekcija sjemena

Dezinfekcija sjemena je još jedna mjera koja će vam mnogo pomoći u uzgajanju zdravog rasada i smanjiti opasnost od pojave propadanja rasada. Dovoljna je jedna sjemenka na čijoj površini se nalaze spore prouzrokovača oboljenja da dođe do pojave oboljenja i potpunog propadanja rasada.

Postoje razni postupci dezinfekcije sjemena o kojima sam pisala.

Potapanjem u čaj ili rastvor istovremeno se vrši dezinfekcija sjemena, ali se nakvasi i opna sjemena i na taj način ubrzava proces klijanja i nicanja.

Najčešće se sjemenke potapaju u čaj od kamilice tokom noći.

Za neke sjemenke potrebno je prethodno provesti postupak skarifikacije – postupak paranja sjemene ovojnice koja je tvrda. Na ovaj način se olakšava klijanje. Najčećšće se u domaćinstvu ovaj postupak može provesti sa malo pijeska u koji se izmiješa sjeme i zatim se između dlanova trlja pijesak sa sjemenom. Šparoga je jedna od vrsta kod koje je ovaj postupak poželjan i neophodan.

Kvalitetan supstrat

Supstrat je jedan od faktora koji može dovesti do slabog razvoja biljaka ili do njihovog propadanja. Najjednostavnije je kupiti gotov odgovarajući supstrat. Ukoliko sami pravite supstrat za rasad trebaće vam znanje i iskustvo. Posebna pažnja treba se obratiti kvalitetu supstrata, strukturi, ph reakciji. Supstrat treba biti dezinfikovan. Obična zemlja za cvijeće je najlošiji izbor za sjetvu sjemena. Ona svojim kvalitetom najčešće ne odgovara potrebama rasada, a uglavnom nije ni dezinfikovana. Nekvalitetan supstrat može biti izvor oboljenja, štetočina, lošim osobinama utiče na probleme u vodno-vazdušnom režimu i može vam zadati veliku glavobolju u proizvodnji rasada.

Pregusta sjetva

Na gustinu sadnje treba obratiti pažnju. U kućnim uslovima sjemenke se obično siju u manje posudice. Pregusta sjetva daće tanke, slabašne ponikle biljčice koje se izdužuju u potrazi za svjetlošću. Vlažnost se u takvim uslovima povećava što dovodi do trulenja i brzog širenja oboljenja.

Vrijeme sjetve

Pravilno odabran termin sjetve može biti još jedan faktor propadanja rasada. Veoma često baštovani žure da posiju sjeme i tako sami sebi stvaraju problem. Dobiju rasad koji je prestario, izdužen, slab, sa već otvorenim cvjetovima.
Faze razvoja biljke prate i određeni zahtjevi, kod prerano posađenog rasada biljka predugo ostaje u uslovima koji joj ne odgovaraju. Na prvi pogled vam se može učiniti da je prerastao rasad odličan, ima cvjetove, neki čak i zametnute plodove i mnoge druge pokazatelje. Problem sa preraslim rasadom je što predugo ostaje u malim posudama, kontrolisanim uslovima, slabije zameće cvjetova što znači manji urod, kod sadnje treba mu mnogo više vremena da se privikne na spoljne uslove i nikada biljka ne može ostvariti svoj puni potencijal.

Stare biljke je teže presađivati. Sadnice paradajza koje su prerasle treba polegnuti kod sadnje na stalno mjesto, sadnice su izdužene, dolazi i do odbacivanja cvjetova. Prerastao rasad je podložniji oboljenjima i napadu štetočina.

Pogrešna briga o rasadu

Najčešća greška je previše zalijevanja, previše vode, ali i manjak vode ili neredovno zalijevanje. Sjeme koje je u fazi klijanja je veoma osjetljivo na nedostatak vode. Često se dešava da nakon sjetve obilno zalijemo posude u koje smo zasijali sjeme i ostavimo. Zbog toga se površinski sloj zemlje isušuje, a sa njim i sjeme koje je počelo da klija gubi vodu i dolazi do propadanja klice.

Zbog toga je posude u koje smo posijali sjemenke nakon zalijevanja dobro prekriti prozirnom folijom. Ova folija će onemogućiti isušivanje površinskog sloja zemlje i propadanje sjemenki u fazi klijanja. To se naručito odnosi na uzgajivače koji drže posude u prostorijama sa centralnim grijanjima, najčešće na prozorskoj dasci iznad radijatora.

Za dobar rast mlade biljke će trebati svjetlost oko 12h dnevno, optimalna temperatura klijanja i nicanja je oko 25ºC.

Ako ugajate rasad u stanu ili kući odaberite južne prozore za mjesto gdje ćete postaviti posude koje ste zasijali.