Kada se odlučimo da
sami uzgajamo rasad bilja trebamo znati da je to ozbiljan posao. Od kvaliteta rasada zavisi kakav ćemo imati
urod. Samo dobra mlada biljka će u polju, plasteniku ili saksiji da nastavi
rast i razvoj bez komplikacija i biće u mogućnosti da ispolji puni kapacitet
što se tiče vrste, sorte i roda.
Kada uzgajamo rasad
za vlastitu upotrebu često ćemo se susresti sa pojavom da rasad propadne veoma
brzo. Uzgajanje zdravih i dobrih presadnica nije jednostavno kako se to čini na
prvi pogled.
Postoji nekoliko
uzroka propadanja rasada koji uzgajamo za vlastitu sadnju: kvalitet i klijavost
sjemena, dezinfekcija sjemena, kvalitet supstrata, uslovi uzgajanja.
Odaberite kvalitetno
sjeme
Većina baštovanki i
baštovana koji uzgajaju rijetke ili stare sorte povrća ostavljaju sjeme iz
svoje bašte. Sjeme treba uzimati sa zdravih biljaka iz plodova koji su
fiziološki zreli, jer će samo takvo sjeme da se odlikuje dobrom klijavošću.
Ukoliko kupujete ili
razmjenjujete sjeme obratite pažnju da sjeme odgovara vrsti ili sorti po boji,
obliku, da su sjemenke pune, sjajne, odnosno da u potpunosti odgovaraju
karakteristikama sorte ili vrste. Sjeme iste vrste povrća ili cvijeća, ali
različitih sorti može da se razlikuje prema veličini i boji. Takav slučaj je sa
sjemenkama paradajz. Razlikuju se sjemenke sorti sa svijetlim i tamnim plodom,
sjemenke čeri paradajza su sitnije.
Sjeme ne smije da na
sebi ima fleke ili neke druge simptome oboljenja ili da su na njemu vidljiva
oštećenja od štetočina, da su prisutne larve ili jajašca. Često se to ne može
vidjeti vizuelnim pregledom.
Čak i ako imate staro
sjeme to ne znači da ga morate baciti. Sjeme različitih vrsta zadržava
klijavost i po nekoliko godina. Tako sjeme mrkve zadržava klijavost do 2 ili 3
godine, a sjeme dinje i lubenice i do 9 godina ukoliko je čuvano u adekvatnim
uslovima. Klijavost se može provjeriti, o tome sam ranije pisala.
Dezinfekcija sjemena
Dezinfekcija sjemena
je još jedna mjera koja će vam mnogo pomoći u uzgajanju zdravog rasada i
smanjiti opasnost od pojave propadanja rasada. Dovoljna je jedna sjemenka na
čijoj površini se nalaze spore prouzrokovača oboljenja da dođe do pojave
oboljenja i potpunog propadanja rasada.
Postoje razni
postupci dezinfekcije sjemena o kojima sam pisala.
Potapanjem u čaj ili
rastvor istovremeno se vrši dezinfekcija sjemena, ali se nakvasi i opna sjemena
i na taj način ubrzava proces klijanja i nicanja.
Najčešće se sjemenke
potapaju u čaj od kamilice tokom noći.
Za neke sjemenke
potrebno je prethodno provesti postupak skarifikacije – postupak paranja
sjemene ovojnice koja je tvrda. Na ovaj način se olakšava klijanje. Najčećšće
se u domaćinstvu ovaj postupak može provesti sa malo pijeska u koji se izmiješa
sjeme i zatim se između dlanova trlja pijesak sa sjemenom. Šparoga je jedna od
vrsta kod koje je ovaj postupak poželjan i neophodan.
Kvalitetan supstrat
Supstrat je jedan od
faktora koji može dovesti do slabog razvoja biljaka ili do njihovog propadanja.
Najjednostavnije je kupiti gotov odgovarajući supstrat. Ukoliko sami pravite
supstrat za rasad trebaće vam znanje i iskustvo. Posebna pažnja treba se
obratiti kvalitetu supstrata, strukturi, ph reakciji. Supstrat treba biti
dezinfikovan. Obična zemlja za cvijeće je najlošiji izbor za sjetvu sjemena.
Ona svojim kvalitetom najčešće ne odgovara potrebama rasada, a uglavnom nije ni
dezinfikovana. Nekvalitetan supstrat može biti izvor oboljenja, štetočina,
lošim osobinama utiče na probleme u vodno-vazdušnom režimu i može vam zadati
veliku glavobolju u proizvodnji rasada.
Pregusta sjetva
Na gustinu sadnje
treba obratiti pažnju. U kućnim uslovima sjemenke se obično siju u manje posudice.
Pregusta sjetva daće tanke, slabašne ponikle biljčice koje se izdužuju u
potrazi za svjetlošću. Vlažnost se u takvim uslovima povećava što dovodi do
trulenja i brzog širenja oboljenja.
Vrijeme sjetve
Pravilno odabran
termin sjetve može biti još jedan faktor propadanja rasada. Veoma često
baštovani žure da posiju sjeme i tako sami sebi stvaraju problem. Dobiju rasad
koji je prestario, izdužen, slab, sa već otvorenim cvjetovima.
Faze razvoja biljke
prate i određeni zahtjevi, kod prerano posađenog rasada biljka predugo ostaje u
uslovima koji joj ne odgovaraju. Na prvi pogled vam se može učiniti da je
prerastao rasad odličan, ima cvjetove, neki čak i zametnute plodove i mnoge
druge pokazatelje. Problem sa preraslim rasadom je što predugo ostaje u malim
posudama, kontrolisanim uslovima, slabije zameće cvjetova što znači manji urod,
kod sadnje treba mu mnogo više vremena da se privikne na spoljne uslove i
nikada biljka ne može ostvariti svoj puni potencijal.
Stare biljke je teže
presađivati. Sadnice paradajza koje su prerasle treba polegnuti kod sadnje na
stalno mjesto, sadnice su izdužene, dolazi i do odbacivanja cvjetova. Prerastao
rasad je podložniji oboljenjima i napadu štetočina.
Pogrešna briga o
rasadu
Najčešća greška je previše
zalijevanja, previše vode, ali i manjak vode ili neredovno zalijevanje. Sjeme
koje je u fazi klijanja je veoma osjetljivo na nedostatak vode. Često se dešava
da nakon sjetve obilno zalijemo posude u koje smo zasijali sjeme i ostavimo.
Zbog toga se površinski sloj zemlje isušuje, a sa njim i sjeme koje je počelo
da klija gubi vodu i dolazi do propadanja klice.
Zbog toga je posude u
koje smo posijali sjemenke nakon zalijevanja dobro prekriti prozirnom folijom.
Ova folija će onemogućiti isušivanje površinskog sloja zemlje i propadanje
sjemenki u fazi klijanja. To se naručito odnosi na uzgajivače koji drže posude
u prostorijama sa centralnim grijanjima, najčešće na prozorskoj dasci iznad
radijatora.
Za dobar rast mlade
biljke će trebati svjetlost oko 12h dnevno, optimalna temperatura klijanja i
nicanja je oko 25ºC.
Ako ugajate rasad u
stanu ili kući odaberite južne prozore za mjesto gdje ćete postaviti posude
koje ste zasijali.
Comments
Post a Comment