Glavičasti kelj
Kelj je povrtna
kultura koja u zimskim mjesecima predstavlja izvor energije. Pripada porodici
kupusnjača. Po svojim karakteristikama je sličan kupusu, ali svojim okusom,
varijetetima, sadržajem hranjivih i ljekovitih materija, primjenom kelj
predstavlja zasebnu povrtarsku kulturu.
Kao divlja forma i
povrće bio je poznat Grcima i Rimljanima. Kelj kakav danas poznajemo nastao je
u Belgiji tokom 18. vijeka, a odatle se proširio u Francusku, Holandiju,
Njemačku i dalje po svijetu.
Postoje tri varijeteta
kelja: glavičasti, lisnati i kelj pupčar. Najpoznatiji i najsličniji kupusu je
glavičasti kelj.
Lisnati kelj
Lisnati kelj - kovrdžavi
Kelj pupčar - prokulica
Kelj kao namirnica u
gastronomiji sadrži veoma malo kalorija, samo 50kcal, ali je to namirnica
izuzetno bogata biljnim vlaknima, mineralima i vitaminima. Sadrži mangan, kalcijum,
željezo, magnezijum. Sadrži i veće količine raznih vitamina. Sadržaj vitamina C
u sirovom kelju 200% od preporučenog dnevnog unosa, dok je sadržaj vitamina C u
kuvanom kelju je dosta visok oko 68% od dnevnog unosa. Pored vitamina C kelj
ima visok sadržaj vitamina B kompleksa, vitamina K, riboflavina, tiamina, beta
karotena.
Zbog obilja kalcijuma
kelj nazivaju i „Kralj kalcijuma“.
Što je boja kelja
tamnija to on sadrži više beta karotena, odnosno provitamina A. Zbog obilja
biljnih vlakana kelj se preporučuje ljudima koji pate od slabe pokretljivosti
crijeva.
Kovrdžavi kelj može biti ljubičasto obojen
Kelj se koristi u
gastronomiji, od njega se pripremaju razna variva, čorbe, složenci, salate,
sarma. Kada se kelj kupuje treba kupovati kelj sa svježim listovima, svježim
glavicama. Ne smije biti rupica, mrlja na listovima, bez gubitka vlage i boje.
Najbolje je kelj
iskoristiti u roku od dva dana nakon berbe, jer stajanjem gubi vlagu i postaje
gorak.
Izbjegavati glavice
koje su presječene na pola i zamotane u foliju, jer takvi dijelovi brzo gube
vlagu, postaju gorki i gube velike količine vitamina C.
Ljekovitost kelja
Kelj je namirnica
koja se odlikuje izuzetnom ljekovitošću. Pošto kelj sadrži obilje tiamina,
riboflavina, vitamina B kompleksa on sprečava štetno djelovanje slobodnih
radikala. Redovna konzumacija kelja podstiče proizvodnju energije u ćelijama
što je naručito važno tokom zimskih mjeseci. Zbog visokog sadržaja provitamina
A kelj pogoduje zaštiti očiju od UV zračenja, pojave katarakte.
Kelj ima uticaj na održavanje
i obnovu epitelnih ćelija u plućima, koži, ustima, sistemu za varenje.
Zbog toga što je „Kralj
kalcijuma“ kelj je odlična namirnica za rast i razvoj kostiju.
Konzumacija kelja se preporučuje kao prevencija raka dojke, jajnika i debelog crijeva.
OPREZ!
Kod konzumacije kelja
preporučuje se oprez bolesnicima koji imaju problema sa bubrezima i poremećenim
radom štitne žlijezde. Razlog opreza je što kelj sadrži goitrogene materije koje
se kuvanjem samo djelimično razlažu, a mogu da stvore probleme ovakvim
bolesnicima. Zbog toga se preporučuje da kelj i ostale kupusnjače ovakvi
bolesnici najčešće konzumiraju kuvane i u manjim količinama.
Nastaviće se.
Comments
Post a Comment