FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

петак, 28. јул 2017.

Sjetva jesenjeg povrća

Ovo je idealan period za sadnju i sjetvu povrtarskih kultura koje ćemo brati tokom jeseni.

Koje su to vrste povrća i kako ih saditi i sijati u Tekstu

четвртак, 27. јул 2017.

Rotkva - idealno jesenje povrće


Bijela rotkva


Rotkva Raphanus sativus je povrtna vrsta koja je na našim prostorima malo zaustupljena u ishrani, a po svojoj vrijednosti zaslužije da se mnogo više konzumira u hladnom dijelu godine. Vodi porijeklo iz Azije  i smatra se da je jedna od prvih povrtnih vrsta koje je čovjek kultivisao. 

Odlikuje se izuzetnom ljekovitošću zbog svog sastava. Rotkva sadrži: biljna ulja, sirove proteine, minerale (najviše kalijuma, fosfor, gvožđe), ugljikohidrate, vitamine (vitamin C), eterična ulja...

Ima malu energetsku vrijednost, ali je pravo bogatstvo korisnih materija.

Razlikuju se crna i bijela rotkva. Kod nas se najviše uzgaja crna rotkva. Velike razlike između bijele i crne rotkve nema.  To je dvogodišnja kultura što znači da prve godine akumulira hranjive materije, druge godine cvijeta. Sorte crne rotkve mogu biti: rane, srednje i kasne. Dužina vegetacije se kreće od 50 do 90 dana. Po obliku korijena mogu biti okrugle ili izdužene (cilindrične).


Sjetva i uzgoj rotkve

Za zimsku potrošnju rotkva se sije krajem jula, početkom avgusta. Sjeme je krupno i sije se direktno u pripremljeno zemljište. Dubina sjetve zavisi od karakteristika zemljišta i kreće se od 1 do 1,5cm. Međuredni razmak je 30 do 40cm, a razmak u redu 15cm. Kada je zemljište vlažno, a temperatura 20ºC rotkva niče za 2 do 4 dana. Za dobro nicanje i početni rast je neophodno redovno zalijevanje. Optimalna temperatura rasta se kreće oko  20ºC. Rotkva ne voli previsoke temperature. Odlično uspjeva na ilovastom zemljištu sa slabo kiselom ph reakcijom.

Kod sjetve i uzgoja obratiti pažnju na štetočine. Rotkva koja niče često strada od puževa i buvača.

Kod uzgajanja rotkve obratiti pažnju da rotkva na isto mjesto može doći nakon 4 godine. Potrebno je poštovati plodored. Ne sijati ni jednu povrtnu vrstu iz porodice kupusnjača na mjesto gdje ćemo uzgajati rotkvu zbog nagomilavanja štetočina i prouzrokovača oboljenja.

U odnosu na đubrenje stajnjakom pripada drugoj grupi biljaka, odnosno biljkama koje se siju u drugoj godini nako đubrenja stajnjakom.

Berba rotkve

Rotkva se posijana sredinom ljeta za berbu stiže u oktobru ili početkom novembra. Berbu obaviti prije pojave mraza. Korijen rotkve očistiti od lišća, zemlje i prosušiti (da se površina korijena osuši). Dobro uskladištena može se čuvati oko 5 mjeseci. Čuvati ih na prohladnom, suvom i mračnom mjestu.

Sa 1m2  može se dobiti do 2,5kg rotkve.

Od davnina se upotrebljava u narodnoj medicini.

среда, 26. јул 2017.

Dobričica - dobra biljka




Jedna mala, neugledna biljka sa pravom nosi ime dobričica Glechoma hederacea. Poznata je i pod nazivima samobajka, dobričanica, bržtan trava, kotur, koturao, povijačica, dobra trava. Pripada porodici usnatica Lamiacea. To je višegodišnja, puzava biljka koja raste po livadama, travnjacima, parkovima, šumama, gajevima. Vodi porijeklo iz Evrope i Azije. Voli nešto vlažnije terene. Stabiljika je četverouglasta i jednim dijelom puzi po zemlji, a drugi dio je uspravan. Može da dostigne visinu od 20 do 35cm. Listovi su okruglasti sa nazubljenom ivicom. Cvijeta od aprila do jula, a cvijetovi su ljubičasto obojeni. Svježe zgnječena dobričica ima miris koji podsjeća na miris nane.

Dobričica sadrži tanin, eterična ulja, gorke materije, kalijum, kalcijum, smolu, vosak, organske kiseline, vitamin C. Sakuplja se cijela biljka u periodu cvijetanja, ali se može sakupljati i samo lišće ili samo cvijetovi. Sakupljena dobričica se suši u tankom sloju na sjenovitom i provjetrenom mjestu. Ukoliko se suši u sušari temperatura sušenje ne bi trebalo da bude veća od 35ºC. Osušenu biljku čuvati na suhom i zatvorenom, najbolje u staklenim teglama i kartonskim kutijama. Osušena se može čuvati do jedne godine.

Koristi se sviježa i sušena u narodnoj medicini i homeopatiji kao ljekovita biljka, ali je treba koristiti u konsultaciji sa liječnikom. Predoziranje ovom biljkom se ne preporučuje, jer može izazvati komplikacije poput znojenja, aritmije srca, povećanog pritiska, edema pluća. Ne korisititi dobričicu u slučajevima dojenja, trudnoće, hipertenzije, oboljenja jetre, problema sa bubrezima, želučanom kiselinom i preosjetljivosti na ovu biljku. Njeno sakupljanje, korišćenje i promet su u velikom broju zemalja regulisani zakonskim propisima.

Ova ljekovita biljka se od davnina koristi kod problema sa disajnim putevima, tuberkuloze i krvarenja iz pluća. Svoje mjesto je pronašla u liječenju bronhitisa, astme, raznih upala disajnih organa, gihta, bolesti bubrega, bešike, poboljšava apetit i varenje, za liječenje čireva, rana i opekotina. Ona ima antibakterijska, antiinflatorna svojstva. Koristi se za smirivanje bolova kod gihta i reume.

Sok od svježe biljke

Od svježe biljke se može iscijediti sok koji liječi upale nosa, grkljana i dušnika, krvarenja iz nosa, začepljenja nosa. Najjednostavniji način dobijanja ovog soka je pomoću sokovnika. Ovaj sok osvježava i povećava imunitet. Pije se pola čaše soka tokom dana. Djeci se može davati 2 do 3 kašičice ovog soka u kombinaciji sa medom ili malo mlijeka. Protiv neuralgije, glavobolje i vrtoglavice potrebno je ukapati nekoliko kapi (2-3 kapi) u nozdrve.

Čaj za bronhitis

Potrebno je 20g lišća preliti sa 1l vrele vode. Kada se čaj malo prohladi dodati dvije veće kašike meda i ostaviti pola sata i procijediti.

Ovaj čaj pomaže kod bronhitisa, potiče organe na rad, a zaustavlja i krvarenje iz pluća.

Čaj od suhog lišća

Ovaj čaj odstranjuje sve sluzi iz organizma, a koristi se kod bolesti pluća, sluzi u bubrezima, kod uklanjanja kamena i pijeska iz bubrega, bolesti želuca i glavobolje koju izazivaju oboljenja želuca. Čaj se pije natašte jedna manja šolja, a tokom dana na svaki sat po jedna kašika. Ukoliko se koristi protiv žutice dodati i 3g domaćeg pelina.

Uzeti 12g osušenog lišća i preliti sa četvrtinom litra vrele vode, dodati dvije kašike meda i kuhati još od 5 do 10 minuta. Bolja opcija je da se suho lišće natopii 12h i zatim kuha 5 minuta.

Dobričica u jabukovom sirćetu

Potapanjem dobričice u jabukovo sirće  i kraktotrajnim kuhanjem dobija se dobra obloga protiv krstobolje i reume.

Kupka od dobričice

Kod bolova nogu, gihta koristi se kupka od dobričice. Ova kupka se priprema tako što se 4 kašike dobričice potope u 1l ključale vode i nastavi sa kuhanjem na laganoj vatri još 10 do 15 minuta. Nakon toga se procijedi i koristi kao kupka u koju se potapaju stopala.

Upotreba dobričice u poljoprivredi

Za odstranjivanje crijevnih parazita i otrova iz tijela kod konja koristi se zobena prekrupa pomiješana sa dobričicom.

Čaj od dobričice se koristi za pranje domaćih životinja kod pojave krasta, šuge i raznih kožnih oboljenja.

Nekada su domaćice prale posude za mlijeko odvarom od dobričice kako bi duže očuvale mlijeko i usporile proces kiselenja mlijeka.

Koristi se i u gastronomiji, naručito u pripremi raznih salata.

Skakavci mogu napraviti priličnu štetu biljkama

Skakvci su štetočine koje sveke godine pičinjavaju štete na biljkama, a ciklično se pojavljuju u prenamnoženju. 

Više o skakavcima u Tekstu

уторак, 25. јул 2017.

недеља, 23. јул 2017.

U kakvim skladištima čuvate urod?




Sezona je ubiranja plodova sa njiva i bašti i postavlja se pitanje gdje uskladištiti ono što smo proizveli. Čitav je niz preventivnih mjera kojima se mogu spriječiti štete i umanjiti gubici tokom skladištenja.

Kako bi uspješno očuvali uskladištene poljoprivredne proizvode potrebno je sa velikom pažnjom pristupiti odabiru mjesta gdje ćemo izgraditi skladište. Potrebno je izbjegavati mjesta sa visokim nivoom podzemne vode, uvale gdje se sakuplja voda. Što je teren oko skladišta i samo skladište više izloženo dejstvu vlage to je veća mogućnost naseljavanja gljivica koje mogu u potpunosti uništiti uskladištene proizvode. Objekat bi trebao biti namijenjen isključivo za skladištenje poljoprivrednih proizvoda. Na terenu se često susreće pojava da u vrijeme kada je skladište prazno ono služi kao ostava za sve i svašta, da se drži gorivo, da se pretvori u kokošinjac i mnoge druge namjene. Sve to utiče da takva skladišta postaju praktično neupotrebljiva.

Objekat skladišta da se nalazi na mjestu gdje je dobro provjetravanje. Poželjno je da oko njega nema drveća i grmlja koje bi naselili insekti i druge štetočine, gdje bi se zadržavale ptice, i koje bi poslužilo kao izvor patogena.

Čak i kada jeprazno skladište treba biti čisto. Okolina skladišta takođe treba da se uredno održava. Što je veći nered to je više štetočina, posebno miševa i pacova. Najbolje je da je okolo skladišta uredno pokošena travnata površina ili betonska površina koja se lako čisti.

Skladišta trebaju biti izgrađena od čvrstih materijala, zidovi i pod da su bez pukotinau kojima bi se mogli zavući štetni organizmi ili prouzrokovači bolesti. Prozori i vrata moraju se dobro zatvarati. Na prozorima postaviti sitnu mrežu kako bi spriječili ulazak ptica, insekata.

Nakon pražnjenja skladište dobro očistiti. Prije unošenja novog uroda skladište ponovo očistiti, poželjno ga je i okrečiti kako bi ga dezinfikovali. Dezinfekcija u malim skladištima osim krečenjem može da se uradi i tretiranjem dijatomejskom zemljom. U skladištima se tokom zimskog čuvanja mogu unijeti i osušeni buketi biljaka koje svoji mmirisom tjeraju insekte. Osušene biljke se mogu spremiti u platnene vrećice (lovor, neven, pelin).

Star urod koji je zaostao u skladištu potrebno je pregledati, uskladištiti u nekom drugom prostoru ili ga fizički odvojiti od novog uroda.

Optimalna temperatura za čuvanje uskladištenih poljoprivrednih proizvoda se kreće između 10 i 15ºC. Skladište treba da ima dobru termičku izolaciju i da su snabdjevena uređajem za mjerenje teperature. Idealno bi bilo da se pored termometra koji mjeri temperaturu u skladištu nalazi i sonda koja mjeri temperaturu uskladištenog uroda. Najjednostavnija metoda mjerenja temperature unutar uskladištenog proizvoda je da se u masu zrna gurne ruka, ako osjetimo da je masa topla to je znak da se temperatura penje iznad 18ºC i da je potrebno provjetravanje mase (previjavanje, lopatanje, prebacivanje) i snižavanje temperature.

Osim temperature važan parametar je i vlažnost. Skladišta trebaju biti suva, izolovana od vlage. Urod treba biti osušen. Optimalna vlažnost zrna za većinu ratarskih kultura se kreće ispod 15%.

U toku čuvanja uskladištene poljoprivredne proizvode je potrebno redovno nadgledati i provjeravati. U zavisnosti od stanja vršiti provjetravanje, suzbijanje štetočina, zaštitu od ptica, miševa, preduzimati akcije suzbijanja.

PS 
Ako budemo imali šta ubrati...

Uživanje u biljkama
















Agroklub tekstovi objavljeni tokom juna i jula 2017e