четвртак, 25. мај 2017.

Lobularija donosi miris meda u dvorište.

Lobularija me osvojila mnoštvom svojih cvjetova i mirisom. Više o lobulariji u Tekstu

Preslica - za zdravlje ljudi i biljaka

O preslici (rastaviću), zašto se koristi u narodnoj medicini, zašto je važna za poljoprivrednu proizvodnju, od kojih biljnih bolesti štiti, kako s epriprema pripravak od preslice možete pročitati u Tekstu

Najznačajnije bolesti i štetočine biljaka

Koje su to najznačajnije bolesti i štetočine biljaka i kako se protiv njih boriti možete saznati u Tekstu

Od drenjina prave rakiju, pekmez, sirup i liker.

Porodica Sabljić iz Drvara prerađuju drenjine, a o njihovoj proizvodnji više u Tekstu

Razmnožavanje biljaka iz zaperaka

Veliki broj biljka s emože razmnožavati vegetativnim načinom - iz zaperaka.
Koje su to biljke, šta su zaperci i kako ih ožiliti u Tekstu

субота, 20. мај 2017.

Zašto su korisni insekti važni za bašte i voćnjake?

Biljke koje uzgajamo privlače mnoštvo insekata koji u njima vide sklonište, hranu, mjesto za odlaganje jaja ili život larvi. Nisu svi insekti neprijatelji naših biljaka. Postoji velika grupa prijateljskih insekata. Neki od njih direktno pomažu biljkama, kao što to čine pčele i bumbari, ili su predatori i paraziti štetnih insekata.

Opstanak bašte i voćnjaka je nezamisliv bez ovih malih pomoćnjika i treba učiniti sve da bi se oni privukli i zadržali.

U prijateljske insekte ubrajamo:

·         Bubamare,
·         Zalatooke ili Mrežokrilke,
·         Osolike muhe,
·         Solitarne pčele,
·         Mrave,
·         Pauke,
·         predatorske insekte,
·         parazitske i mnoge druge insekte.

Ukoliko ovim insektima obezbjedite optimalne uslove za život veoma brzo ćete ih privući. Kako bi ih privukli i zadržali u našim baštama i voćnjacima potrebno je zasaditi medonosno i drugo bilje koje privlači prijateljske insekte: facelija, heljda, gorušica, u fazi cvjetanja crveni luk, mrkva, celer i druge biljne vrste.

Bubamare



Bubamara je najvažniji pomagač naših biljaka. Veliki broj ljudi zna kako izgledaju bubamare, ali ne znaju koliko su one korisne. Odrasle jedinke i larve bubamare se hrane lisnim ušima koje najveću štetu pričinjavaju mladom povrću, ali mogu da u potpunosti unište biljke ili da izazovu izostajanje plodonošenja. Jedna larva bubamare pojede u toku dana 600 lisnih ušiju, dok odrasle jedinke pojedu od 100 do 200 lisnih ušiju. Pored lisnih ušiju u njihovoj ishrani se nalaze leptiraste i vunaste uši.

Biljke poput hajdučke trave, margarete, vratića, kalopera privlače bubamare u naše bašte. 

Dovoljno je da se sjetimo naši baka i prabaka koje su kaloper sadile u svojim baštama, a mi smo to znanje zaboravili.

Bubamare prezimljavaju zimu zaklonjene ispod busenja trava, biljnih ostataka, a mogu se napraviti i skloništa za bubamare. Okvir od skloništa za bubamare treba biti crvene boje, jer ih ta boja privlači. Sklonište ispuniti biljnim materijalom, šupljikavim elementima, busenovima trave.

Zlatooke ili Mrežokrilke



Na meniju Zlatooke nalaze se lisne uši, jaja leptira, resičari, grinje - mali biljni pauci, štitaste uši. Mogu da pojedu i do 4 000 jedinki štetnih insekata.

Za razmnožavane bira tamnija, vlažna mjesta koja su nešto hladnija i zaštićenija od direknog zračenja Sunca. Za nju su idealni površine obrasle papratima.

Osolike muhe ili Muhe cvjetare ili Lebdjelice



Ovi korisni insekti su veoma slični osama i zbog toga stradaju i ako se radi o veoma korisnim insektima. Njihove larve se hrane lisnim ušima, a odrasle jedinke se hrane nektarom i cvijetnim prahom i oprašuju cvjetove. Odrasle jedinke se lako prepoznaju po načinu leta  - kao da lebde u vazduhu.

Solitarne pčele ili Pčele samice



Ove pčele se pojavljuju u rano proljeće, lete na nižim temperaturama od pčele. To je veoma značajno za voćarsku proizvodnju. Solitarne muhe lete već na 8 do 10°C i mogu da obave oprašivanje ranih voćnih sorti.

Smještaj za korisne insekte

Jedna solitarna pčela u pogledu oprašivanja može da zamjeni 100 pčela. Zbog navedenih osobina potrebno je stvoriti uslove kako bi se one nastanile u baštama i voćnjacima. Za tu potrebu izdradite hotele za solitarne pčele. Za njih su idalni uslovi ako je hotel ispunjen trskom, izbušenim komadima drveta, bambusom, šupljim ciglama. Treba znati da one lete u krugu radijusa oko 200m i na takvim rastojanjima je potrebno postavljati hotele za njihov smještaj.

Mravi



Mrave obično smatramo štetočinama i najčešće radimo sve da ih uklonimo iz bašta i voćnjaka, posebno zbog njihovog suživota sa lisnim ušima. Međutim, mravi su i te kako korisni. Zajedno sa paucima oni su sanitarna vojska koja neumorno čisti naše bašte i voćnjake.

Mravinjaci su jednim dijelom u tlu i drugim na površini tla, a sačinjeni su od brojnih hodnika i na taj način se stvara prozračnije zemljište i vrši ventilacija tla. Mravi doprinose rasprostiranju sjemena. 

U mojoj bašti su mravi odnijeli sjemenke borača do mjesta na kome ne bih očekivala da će niknuti borač.

Jedna kolinija mrava je izuzetan pomagač u borbi sa štetnim insektima. Mogu da pojedu i do 2 miliona štetnih insekata tokom godine.

Baveći se poljoprivredom primijetila sam smjenu godine mrava i godine puževa golaća. U godini kada se pojave mravi u velikom broju nema puževa golaća i obrnuto, kada se pojave puževi golaći nema mrava u bašti. 2015-e bila je invazija puževa golaća, ali nije bilo mrava. Prošle godine se pojavio tek po neki puž golać, ali su mravi se javljali i selili po bašti. Ove godine je bašta prepuna mravinjaka, ali nema ni jednog puža golaća.

Međutim, mravi mogu u potpunosti da unište usjev, pa čak i stabla voćaka. Zbog toga ih je potrebno suzbijati i natjerati da se presele upotrebom prirodnih sredstava, a o tome više u tekstu .

Pauci

Većina ljudi ima odbojnost prema paucima, ali su oni u većini slučajeva veoma korisni. Za ishranu koriste mnogobrojne štetne insekte: krompirovu zlativu, mnoge dvokrilce, štetne leptire...

Predatorski insekti

Postoje brojne vrste insekata predatora koje love i za ishranu koriste kako odrasle jedinke štetnih insekata tako i njihove larve, lutke i jaja. Najpoznatiji predatorski insekt je bogomoljka.

Parazitski insekti

Među korisnim insektima su i brojne parazitske vrste koje parazitiraju odrasle jedinke i larve štetnih insekata. Najznačajnije iz ove skupine su parazitske osice. Danas se pojedine vrste uzgajaju i puštaju u prirodu u cilju smanjenja brojnosti štetnih insekata. Na takav način se može suzbijati krvava uš. Veliki značaj ove vrste imaju u voćarskoj proizvodnji.





четвртак, 18. мај 2017.

Pripravak od zove - tjera krompirovu zlaticu




1kg zove na 5l prokuhane i ohlađene vode,potopiti i ostaviti 12-24h.Nakon toga supstrat procijediti i time prskati krompir.

понедељак, 15. мај 2017.

уторак, 09. мај 2017.

Mineri lista

Mineri lista su mali insekti, a štete čine larve koje žive u tkivu lista.

Više o ovoj grupi štetočina u Tekstu

понедељак, 08. мај 2017.

Sadnja rasada paprike

Prije sadnje na polju rasad paprike treba da prođe kroz period kalenja. U ovom periodu mlade biljke se navikavaju na uslove van zaštićenog prostora:
  • Sunce,
  • vjetar,
  • temperaturna kolebanja,
  • niže temperature i sve ostale pojave.

Naglo iznošenje biljaka na Sunce dovodi do pojava ožegotina na lišću, čak cijela biljka može da strada.

Neophodno je pratiti vremensku prognozu i prilagoditi termin sadnje rasada i period kalenja rasada. Papriku nikada ne saditi na otvoreno kada je najavljeno zahlađenje. Biološka nula je za papriku temperatura od 13°C. Papriku saditi kada se zemljište dovoljno zagrijalo i kada temperatura tokom noći neće biti manja od 15°C.

U kontinentalnim krajevima papriku na otvoreno ne saditi prije sredine maja zbog pojave kasnih mrazeva koji u potpunosti mogu da unište mlade biljke.

Međuredni i redni razmak sadnje paprike zavisi od sortne karakteristike i prosječan razmak prilikom sjetve je 60 x 30cm. Treba znati da se ljute paprike sadne na manji razmak u redu.

Dubina sadnje treba da je do kotiledonih listića.

Papriku nikada ne zalijevati hladnom vodom.


недеља, 07. мај 2017.

Kako prepoznati dobar rasad paprike?




Prilikom kupovine rasada paprike treba izabrati biljke koje odgovaraju sortnim karakteristikama, koje su zdrave i koje su dobro razvijene. Samo dobar rasad daće dobre biljke koje će uz pravilnu njegu dati obilje plodova.

Rasad paprike treba biti bez oštećenja od štetočina, na biljci ne smiju da se uočavaju simptomi oboljenja.

Prisustvo kotiledonih listića nam govori da je biljka rasla u dobrim uslovima, a njihovo odsustvo je prvi znak da je biljka prošla kroz stanje stresa.

Mlada biljka treba da ima od 6 do 10 dobro razvijenih listova. Boja i veličina listova treba da je ujednačena. Intenzitet zelene boje i oblik listova su sortna karakteristika. Neke sorte su svjetlije obojene, dok druge odlikuje tamnozelena boja.

Veličina rasada se kreće od 16 do 20cm.

Starost rasada biljke se kreće od 50 do 80 dana i sortna je karakteristika:
  • slatka paprika – rane i srednje rane sorte od 50 do 60 dana starosti,
  • slatka paprika – srednjerane i kasne sorte od 60 do 80 dana starosti.
Korjenov sistem treba da je žiličast, dobro razgranat.

Stabljika da je elastična i dobro razvijena.

субота, 06. мај 2017.

Dinja - pravilnom rezidbom do krupnih plodova

Dinja je povrtna kultura koja se uzgaja zbog sočnih plodova.

Bez rezidbe biljka će formirati mnogo vegetativne mase i malih plodova. Da bi dobili krupne plodove biljku je potrebno pravilno orezati, a kako to uraditi možete pročitati u Tekstu

четвртак, 04. мај 2017.

Kada i kako zalijevati posađen rasad paradajza?




U gajenju paradajza voda je bitan faktor. Bez vode nema ni ukorjenjavanja rasada pradajza, rasta, cvjetanja i formiranja ploda. Da bi paradajz dao svoj maksimum potrebno je pravovremeno i pravilno vršiti zalijevanje ili navodnjavanje paradajza.

Već prilikom sadnje potrebno je izvršiti obilno zalijevanje. Iskopane rupe treba zaliti sa 0,5 do 1l vode. Ova količina će biti dovoljna da obezbjedi vlažnost narednih dana i da obezbjedi dobar rast korijena koji će u potrazi za vodom da se bolje razvije i ode u dubinu zemljišta.

U zavisnosti od uslova ponovno zalijevanje izvršiti za 7 do 10 dana.

Prilikom zalijevanja paradajza zalijevajte zemljište oko biljke, nikada ne polijevajte biljku.

Bolje je paradajz zalijevati rijetko, ali obilno. Za zalijevanje 1m² površine obezbjediti 20 do 30l. Voda koja se koristi za zalijevanje ne smije biti hladna. Hladna voda izaziva stres, a u periodu cvjetanja i plodonošenja može izazvati i odbacivanje cvjetova i mladih plodova. Voda za zalijevanje ne smije biti hladnija od 12°C. Optimalna temperatura za zalijevanje paradajza je oko 20°C.

Pradajz zalijevati tokom jutarnjih sati, u prvoj polovini dana. U tom periodu biljka najbolje usvaja vodu.

Pred početak perioda cvjetanja i formiranja plodova smanjiti količinu vode za zalijevanje, jer će pri velikoj količini vode paradajz formirati mnogo vegetativnog prirasta. 

Tokom rasta plodova količina vode koja je potrebna biljci se povećava zbog rasta sočnih plodova.

U fazi dozrijevanja plodova ponovo se potreba biljke paradajza za vodom smanjuje. Višak vode u ovoj fazi dovodi do pojave biljnih bolesti kao što su plamenjača, truleži. I pored toga što ima veliku potrebu za vodom paradajz ne voli vlažnost  iznad 80%.