субота, 29. април 2017.

Kako posaditi i prepoznati dobar rasad paradajza?




Paradjz je povrtna kultura koja voli toplotu, a mraz ih može potpuno uništiti. Rasađivanje paradajza na otvorenom vrši se poslije prestanka opasnosti od mraza.

Prije sadnje zemljište se treba ugrijati na najmanje 15°C, a sadnju rasada u kontinentalnom području obaviti poslije prve dekade maja.

Prije sadnje pripremite rupe za sadnju u koje se mogu dodati kompost. U zavisnosti od kvaliteta zemljišta u iskopane rupe se može dodati šaka kamenog brašna. 

Paradajz može da se gaji vezanjem uz kolac ili u špaliru. Sadnice paradajza saditi na razmak ne manji od 50cm u redu, a međuredni razmak da je najmanje 70cm. Razmak sadnje prilagoditi načinu uzgajanja i sortnim karakteristikama. Paradajz posaditi u dubinu do kotiledonih listića. Nakon sadnje dobro zaliti posađene biljke.

Nakon sadnje postaviti kolje. Kod kasnijeg postavljanja kolac može oštetiti korijen paradajza, a paradajz je osjetljiv na oštećenje paradajza.

Kako prepoznati dobar rasad paradajza

Prilikom kupovine obratiti pažnju na izgled rasada, jer će samo dobar rasad biti garant dobrog uroda. Dobro odgojena biljka paradajza treba da je:
  • bez vidljivih simptoma oboljenja,
  •  bez oštećenja od štetočina,
  • biljka treba da je intenzivno zelene boje (Intenzitet boje zavisi od sorte, hibrida.),
  • da su na biljci prisutni kotiledoni listići (Odsustvo kotiledonih listića je znak da je biljka prošla kroz neki stres.),
  • na stabljici treba da su vidljive dlačice (Nedostatak dlačica ukazuje da je biljka pod stresom.),
  • biljka treba da ima dobro razvijenih 6 do 8 listova i 
  • biljka treba da je visine oko 30cm.
Dobri susjedi paradajza

Uz paradajz saditi bosiljak, celer, kupus. Ove biljke će doprinijeti zdravlju biljke paradajza.

Radovi u maju




Maj je mjesec u kojem se zemljište dovoljno ugrijalo, a vremenske prilike postale pogodne za sadnju i sjetvu toploljubivih kultura.

Vrijeme je za sadnju presadnica i sjetvu

Vrijeme je sadnje presadnica paprike, paradajza, patlidžana i drugih kultura čije smo presadnice uzgajali u zaštićenom prostoru tokom hladnijeg dijela proljeća. 

Obavlja se sjetva sjemena graha, povrća i ukrasnih biljaka direktno na gredice.

Prilikom sjetve i sadnje paziti na plodored i međusobnom uticaju biljaka. 

U maju se vrši i sjetva sjemena tropskih biljaka, sjetva začinskog i ukrasnog bilja na otvorenom, vrši se sadnja presadnica cvijeća..

U zasadima redovno uklanjati korovske biljke prije nego što cvjetaju i formiraju sjeme.

Malčiranje

Nakon sadnje  presadnica i nicanja mladih biljaka vrijemeje za malčiranje, zemljište se dovoljno ugrijalo. kao malč mogu se koristiti različiti materijali od folija koje ćemo kupiti do sijena, slame, lišća ili papira. malčiranje zemljišta ima niz prednosti:
- malč akumulira vodu i održava vlažnost zemljišta, 
- održava zemljište oko biljaka rahlim, 
- sprečava rast korova i
- malč se raspada i na taj način snabdjeva biljke hranjivim materijama.

Rezidba

Ovo je mjesec rezidbe grmova koji zahtjevaju orezivanje. Takvi su Žutika, ukrasna jabuka i mnogi drugi.

Grmovima višegodišnjih cvjetnica se pincira (prikraćuju se vrhovi) i na taj način se potiče rast, formiranje bočnih grana i intenzivira formiranje cvjetnih pupoljaka.

петак, 28. април 2017.

Prije okopavanja


Bijeli luk, crveni luk, keleraba i rotkvica prije okopavanja.


Crveni luk

уторак, 25. април 2017.

Biljni zaštitni pojasevi




U organskoj proizvodnji sve veći značaj se pridaje biljnim zaštitnim pojasevima ili eko koridorima. Biljne vrste posijane u ovim pojasevima imaju veliki uticaj na gajeno povrće. Ne samo da će biljni pojas štiti gajeno povrće već će imati i veliki uticaj na pojavu štetočina  i prouzrokovača oboljenja.

Zasijano povrće biće zaštićeno od uticaja vjetra, unutar zaštićenog prostora stvara se specifična mikroklima koja doprinosi formiranju većeg prinosa. Povrće unutar zaštitnog pojasa plodonosi duži vremenski period. Bilje zaštitnog pojasa svojim životnim aktivnostima povećava razinu CO2 što se povoljno odražava na povrće. Pojasevi štite povrće tokom vrelih ljetnih dana od pretjeranog zagrijavanja jer formiraju sjenu. Unutar pojasa ne dolazi do pregrijavanja, vlaga zemljišta se bolje čuva tokom ljetnih mjeseci.

Najčešće se ovi pojasevi formiraju sjetvom kukuruza ili sucokreta, ali i drugih biljnih vrsta. Poput ostalih biljnih vrsta u bašti i biljke koje formiraju zaštitni pojas treba redovno njegovati: uništavati korov, zalijevati, đubriti i štititi od biljnih bolesti i štetočina.

Sjetva biljaka u zaštitnom pojasu obavlja se u redove, od 2 do maksimalno 8 redova.

Kukuruz je biljna vrsta koja se najčešće koristi za formiranje biljnog pojasa. Potrebno je posijati najmanje dva reda kukuruza kako bi kukuruz imao funkciju zaštitnog pojasa. Osim što će kukuruz formirati zaštitni pojas ovaj prostor se može iskoristiti za sjetvu tikvi i sorti graha koje se penju i koriste kukuruz kao potporanj. Visina biljaka u zaštitnom pojasu utiče na dužinu zaštićenog područja. Smatra se da je taj uticaj veći za 4 do 5 puta. Tako kukuruz štiti 9m zasijanog usjeva.

Suncokret se smtra najboljom biljnom vrstom za formiranje zaštitnog pojasa, posebno u vjetrovitim područjima. On ima veoma čvrstu stabljiku koja može poslužiti kao potporanj za grah ili za krastavac u združenom usjevu. Treba znati da suncokret formira moćan korjenov sistem koji crpi hraniva i vlagu, ali i doprema hranu iz dubine zemljišta na površinu. Suncokret se sije kada je temperatura zemljišta 10ºC, a radi bržeg nicanja sjeme se može navlažiti. Suncokret se sije u redu, razmak između dva reda u zaštitnom pojasu treba da je 25cm.

Pored suncokreta i kukuruza zaštiti pojas može da se formira od: siraka, korijandera, graška, čičoke, žitarica – posebno raž ili ječam, krompira, začinskog i ljekovitog bilja.

Unutar ovakvih pojaseva najbolje rastu kulture koje ne podnose vjetar: dinja, lubenica, paprika, krastavac, tikvice, tikve, plavi patlidžan.

Kao zaštitni pojasevi mogu poslužiti i biljke koje formiraju veću vegetativnu masu : krompir, kupus, paradajz.


Često se mogu vidjeti združeni usjevi kupusa i rotkvice ili kupusa i cikle. U takvim usjevima kupus štiti manje biljke od udara vjetra, daje sjenu.

Redovi maline, kupine, ogrozda, ribizli su takođe odlični kao zaštitni pojasevi oko gajenog povrća.

недеља, 23. април 2017.

Dalije - sadnja




Dalije su izuzetno lijepe cvjetnice i kraj aprila i početak maja je idealno vrijeme za sadnju lukovica.

Sadnja može da se obavlja u saksije ili na cvijetne gredice. Dalije vole rahlo zemljište sa nešto pijeska. Za sadnju birajte osunčane položaje.

Lukovice koje ste ostavili prošle jeseni potrebno je razdijeliti kako bi ih potaknuli na intenzivan rast  i cvjetanje. Najbolje je za sadnju birati samo najbolje i najsnažnije lukovice. Ukoliko Ukoliko llukovice dalija potjeraju mnogo izdanak ostavite samo najrazvijenije, a ostale uklonite. Time ćete osigurati dobar razvoj biljaka i cvjetanje.

субота, 22. април 2017.

Sanvitalija - ukras sa 1000 cvjetova




Sanvitalija je lijepo cvijeće koje vodi porijeklo iz Meksika i Gvatemale, a divlje forme se nalaze na području Centralne i Južne Amerike. Pripada porodici Asteraceae. 

Voli osunčana mjesta, ali odlično uspjeva i u polusjeni. Odlična je za sadnju u saksijama, žardinjerama, ali i visećim saksijama. Veoma često se koristi za prekrivanje površine zemljišta jer stvara kompaktan grm. Visina koju dostiže se kreće od 20 do 25cm. Izdanci su polegli i dugi do 80cm. Cvijet podsjeća na mlade cvjetove suncokreta, malog su prečnika do 2,5cm. Cvjeta od aprila pa sve do oktobra. Boja cvijeta je žuta, a središte može biti smeđe obojeno. Danas su selekcionisane sorte različitih nijansi latica od blijedožuto do intenzivno narandžaste. Centralni dio cvijeta može biti žut ili različitih nijansi smeđe boje. Postoje sorte kod kojih je cvijet višebojan.




Veoma lako se uzgaja iz sjemena i zbog toga je ova lijepa cvjetnica pronašla mnogo poklonika. Možemo sjeme posijati u martu u saksije u zatvorenom prostoru, a u maju se sjetva obavlja direktno na otvorenom. Počinje da cvjeta 60 do 70 dana  nakon sadnje. Sanvitalija veoma dobro podnosi presađivanje. Zahtjeva redovno zalijevanje odstajalom vodom, a za obilno cvjetanje potrebno ju je đubriti svake dvije sedmice. Dobro podnosi sušna razdoblja. Biljke se sade na razmak od 20 do 25cm. Izbjegavati sadnju na otvorenom dok su noći hladne. Tokom sredine ljeta može se desiti da biljka prestane sa cvjetanjem i tada je treba prikratiti (ošišati) za 2/3. Ovo će potaknuti ponovni rast i formiranje cvjetova.

Često se sadi u kombinaciji sa ukrasnim graškom, šebojem, dragoljubom, ukrasnom kaduljom i cvjetnicama sličnih karakteristika.

Sorte se međusobno razlikuju i neke formiraju uspravni grm, dok druge imaju puzajuću formu i odlične su za viseće saksije.

петак, 21. април 2017.

Eko metode oporavka biljaka nakon ledenog talasa

Nakon niskih temperature biljkama koje su preživjele potrebna je dodatna pomoć kako bi se što prije oporavile od doživljenog stresa.

Više o ovoj temi  u Tekstu

четвртак, 20. април 2017.

Dunja




Nekada je bilo nezamislivo dvorište bez dunje. Pomalo mi je krivo što je sve manje dvorišta bez stabla dunje, a dunja i te kako zaslužuje da je uzgajamo.

Zbog mirisnih, ukusnih i ljekovitih plodova dunju su cijenili stari Rimljani i Grci, a bila je simbol ljubavi i plodnosti. Stabla se prilagođavaju različitim uslovima, ali joj najviše odgovaraju rahla zemljišta dobrog vodno - vazdušnog kapaciteta i osunčane pozicije. Cijela biljka je izrazito dekorativna. Pažnju privlačim velikim listovima, oblikom krošnje, velikim cvjetovima i žutim, mirisnim plodovima tokom jeseni.

Stablo dunje bez problema će da izdrži niske temperature do -25stepeni, ali i visoke ljetne temperature. Kako bi se lijepo formiralo stablo dunje je potrebno orezivati tokom svake godine. U rezidbi je najznačajnije prorijediti grane koje zagušuju centralni dio krošnje i omogućiti da svjetlost i vazduh prodiru kroz krošnju. Ukoliko ne uradimo redovnu rezidbu krošnja će biti zagušena i neće imati dovoljno svjetlosti i prozračnosti. Takva stabla su sklonija oboljenjima i napadu štetočina.

Stablo dunje je dobro svake treće godine pođubriti stajnjakom.




Berba plodova dunje započinje u septembru i traje do novembra u zavisnosti od sorte i mjesta sadnje. Plodovi se pažljivo beru, jer su osjetljivi na udarce, pritisak, bilo kakva oštećenja i brzo propadaju kada se oštete. Pravi trenutak berbe je kada je plod intenzivno žut i kada izgube dlačice, baršunastu prevlaku. To je trenutak kada im se aroma u potpunosti razvije 

Dunja je sklona alternativnoj rodnosti ako se ne održava. Jedne godine rodi, ali duge godine prinos je slabiji.

среда, 19. април 2017.

Zaštita od mraza




Svakog proljeća se susrećemo sa mrazom i uticajem talasa negativne temperature na biljke koje smo posadili. Na niske temperature su najviše osjetljive sjemenke koje se nalaze u fazi klijanja, mlade biljke koje tek niču ili su nikle, jagode koje cvjetaju i njima je potrebno osigurati zaštitu od niskih temperatura i mraza.

Jagode koje se gaje na otvorenom su sada u fazi cvjetanja i veoma su osjetljive na uticaj mraza i niskih temperaturama.

Povrće kao što su: bob, grašak, kelj, luk, mrkva, peršun mogu da prežive niske temperature od -4 do - 5°C. Međutim, ove temperature mogu da podnesu u kraćem vremenskom periodu.

Cikla i repa mogu biti oštećene na  - 3°C.

Zaštita pokrivanjem

Male površine i gredice je lakše zaštiti od velikih površina. Preko gredica se mogu postaviti lukovi od savitljivih grana, okviri od kočeva ili cijevi, drvene gajbice. Sve se može pokriti najlonom, folijama, agrotekstilom posebno proizvedenim za tu namjenu. Pojedinačne biljke se mogu zaštiti drvenim gajbicama, vrećama od jute, plastičnim bocama kojima smo odsjekli dno i stavili ih preko biljke.

Najlon se često koristi za pokrivanje, ali ispod njega dolazi do stvaranja i kondenzovanja vlage. Ne smije d ase stavlja na biljke, jer na mjestu dodira dolazi do propadanja biljke.

Agrotekstil (agroplatno) se proizvodi po tehnologiji netkanja i kao rezultat toga agroplatno ima mnogo pora kroz koje struji vazduh i vlaga. To omogućava biljci da diše, nema nakupljanja vlage. Debljina agrotekstila je različita i to utiče na težinu po površini, kao i na zaštitu od vremenskih uslova. Ispod agrotekstila nema pojave trulenja. Može da se koristi kao dvostruki sloj. Lak je za postavljanje, ne zahtjeva armaturu.

Zaštita polijevanjem

Zaštita biljaka polijevanjem daće efekte kod malih vrijednosti mraza.Pri hlađenju vodena para se kondenzuje i pada kao rosa na bilje. Ovaj sloj se ledi i štiti biljke. Zalijevanje treba da se ponavlja svakih 15 do 20 minuta.

Zaštita dimljenjem

U zaštiti od mraza može pomoći paljenje vatri na strani odakle duva vjetar - na taj način dim će biti nošen preko biljaka koje želimo zaštititi. Dim od vatre na koju smo položili vlažnu slamu, sijeno, drvo, lišće, krpe ili bilo šta što sporo gori i stvara gust dim.

Zaštita malčiranjem

Bilje se mogu zaštiti ukoliko se malčiraju slamom, sijenom, lišćem, papirom.

уторак, 18. април 2017.

Gajenje lijeske




Lijeska je voćna vrsto koja ima dosta skoromne uslove gajenja, a uzgaja se zbog ukusnog ploda. Maksimalno može da naraste 10m i da živi 100 godina. Najčešće je širina grma 3 do 4m. Ima prepoznatljive listove, muške cvjetove  - rese i plodove koji su sakupljni u grupama. Korijen lijeske je veoma dobro razvijen. Cvijetovi su muški - rese koji vise u grupama 2 do 4 rese i ženski koji su neupadljivi. Na jednoj biljci se nalaze muški i ženski cvjetovi. Cvjetanje započinje rano u proljeće. Plodonosi svake godine, ali svake 3 do 4 godine plodonosi obilno.

Za uzgajanje lijeske  pogodni su osunčani brežuljci, zaštićeni od vjetra. Divlja lijeska raste na proplancima, na rubovima šuma, u živicama. Veoma često se može naći pored potoka, jer je lijeska ljubitelj zemljišta koje je dobro snabdjeveno vodom.U periodu suše dobro ga je barem jednom mjesečno obilno zaliti.Nedostatak vlage će dovesti do slabijeg rasta mladara i formiranja ploda.

Razmnožava se sjemenom, iz reznica, položenica, kalemljenjem. Danas su stvorene mnoge sorte lijeske koje se razlikuju oblikom krošnje, oblikom, bojom, okusom ploda. Kod sadnje je dobro kombinovati nekoliko različitih sorti, jer će to poboljšati oprašivanje.

Razmnožavanje dijeljenjem

Sa starog grma uzimaju se ožiljene reznice starosti 3 godine i pažljivo odvoje od matične biljke. Ovo je najjednostavniji način razmnožavanja, ali na ovaj način se mogu širiti bolesti, posebno bolesti izazvane virusima.

Kada se lijeska sadi u dvorištima najbolje je posaditi 3 - 4 lijeske, različitih sorti, na udaljenosti od najmanje 3m. Prilikom sadnje korjenov vrat treba biti 4cm iznad površine tla. To je biljna vrsta koja nije navikla da raste sama, bez okruženja drugih grmova i drveća. Ne treba da raste u sjeni, ali treba biti dobro zaštićena od vjetra.

Najčećše se uzgaja u formi grma.

Prvih nekoliko godina nakon sadnje prostor oko lijeske se može koristiti za uzgajanje povrća. Redovno uklanjati korove ili malčirati.

Tokom proljeća lijesku je potrebno pođubriti - najbolje rastvoriti pepeo u vodi i time zaliti oko lijeske.

Bakopa ili snježna pahulja je idelan ukras za balkone i terase




Bakopa ili Snježna pahulja vodi porijeklo iz Južne Afrike i Kanarskih ostrva. To su puzajuće cvjetnice koje narastu do visine od 10cm, ali imaju mnogobrojne ogranke koji su dugači do 100cm i viseći. To ih čini idealnim cvjetnicama za žardinjere i viseće korpe. Obilno cvijeta tokom ljeta i kasne jeseni. Cvijetovi mogu biti jednobojni ili višebojni. Najčešće su bijeli, žuti, ljubičasti ili rozi. Danas su stvorene mnogobrojne sorte koje se razlikuju po širini i kompaktnosti grma, dužini visećih ogranaka, boji cvijeta.

Bakopa se razmnožava sjemenom ili reznicama. Kod razmnožavanja reznicama potrebno je da reznica ima dužinu od 10cm. Sa donjeg dijela uklonite listiće i potopite u neki biostimulator ili hormon rasta. Reznice se uzimaju tokom januara i marta  ili tokom avgusta i septembra. Reznicu posadite u saksiju i redovno zalijevajte.

Bakopa se sadi tokom ranog proljeća i tada će cvijetati već u julu. Za sadnju supstrat treba biti slabo kisele ph reakcije. Ukoliko je supstrat alkalan bakopa neće rasti. Najbolje raste i cvijeta na istočnim i jugoistočnim stranama. Ne podnosi cjelodnevnu osunčanost, ali ni potpunu sjenu. Najbolje raste u polusjeni. Potrebnio ju je redovno zalijevati vodom koja je odstajala. Ne zalijevati je hladnom vodom. Hladna voda dovodi do stagnjiranja u rastu i slabijeg cvjetanja. Ne podnosi pretjerano zalijevanje i zbog toga saksija treba da ima drenažni sloj šljunka ili pijeska. Može s enapraviti smjesa zemlje za cvijeće i pijeska u odnosu 70:30. Zalijevati je kada se gornji sloj zemljišta osuši. Saksiju obilno zaliti, ali višak vode iz tanjirića obavezno prosuti jer voda iz tanjirića može prouzrokovati trulenje korijena. Đubri se svake dvije sedmice nekim tečnim đubrivom koje se dodaje zajedno sa vodom.

Mladim biljkama možemo malo prikratiti vrhove grana. To će poboljšati razgranjavanje i grm će biti ljepše oblikovan.

Prihranjivanje tijekom cvjetajućeg razdoblja treba  svakih 14 dana, najbolje tekućim gnojivom za cvjetnice.
Izrazito osunčani položaji, visoke temperature, neredovno zalijevanje, zalijevanje hladnom vodom, neredovno đubrenje mogu dovesti do opadanja listova i slabog cvijetanja.
Mogu je napasti biljne uši i trips.
Danas su stvorene mnoge sorte bakope koje se razlikuju po obliku grma,boji i veličini cvijeta: “Big White”, “Big Ice Blue” i mnoge druge.
U visećim saksijama i žardinjerama se kombinuje sa verbenom, begonijom, puzavom begonijom, surfinijom.

Iako biljka nije zahtjevna za održavanje i lako ju je uzgojiti u predivni vrtni cvijet, vrlo često ju znaju napasti bijele mušice.

недеља, 16. април 2017.

Kopostni čaj

O načinu pripremanja i dejstvu kompostnog čaja u Tekstu

Bamija - ljekovita povrtnica koju svi možemo gajiti

Plodovi bamije su veoma cijenjenji u gastronomiji zbog svog specifičnog okusa. ali se koriste i u narodnoj medicini. Više o bamiji u Tekstu

Biljke kao malč




Mnoge biljne vrste se koriste kao materijal za malč, ali različite biljne vrste imaju i različit uticaj na zemljište, malčirane biljke, pojavu i djelovanje štetočina i biljnih bolesti.

Najbolji trenutak za malčiranje je proljeće kada se zemlja dovoljno ugrije. Suviše rano malčiranje će usporiti zagrijavanje zemljišta, odložiti sjetvu i sadnju ili može dovesti do propadanja sjemena.

Kada koristimo malč od biljaka treba znati da svejže pokošene biljke ne treba koristiti kao malč. Nakon košnje biljke ostaviti 1 do 2 dana da provenu i malo se prosuše. Ukoliko bi kao malč koristili svježe pokošen biljni materijal to bi privuklo puževe, razne štetočine, razvio bi se proces trulenja koji bi se mogao prenijeti i na gajene biljke i dovesti do njihovog propadanja. Biljni materijal koji se koristi kao mač ne smije da sadrži sjeme, jer bi doprinijeli zasijavanju korova i njegovom širenju.

Neke biljne vrste su pogodnije kao malč materijal zbog svog pozitivnog učinka na gajene biljke.

Kopriva

Kopriva je izuzetno dobar malč materijal, pogoduje mnogim biljkama. Ona sadrži 23% azota, 8% kalijuma, 1% fosfora, mnogo kalcijuma i drugih minerala, mnogo organskih materija. Osim što je malč tokom raspadanja kopriva će biti i đubrivo koje će hraniti uzgajane biljke. U usjevu krompira kopriva ima veliki uticaj na pojavu krompirove zlatice. Zahvaljujući žarnim ćelijama kopriva djeluje na zlatice prilikom izlaska i ulaska u tlo. Zbog žarenja krompirove zlatice izbjegavaju krompirišta koja su malčirana koprivom.

Gavez

Gavez je izuzetno bogat kalijumom i listovi gaveza su odličan malč za biljke koje su veliki portošači kalijuma kao što su krompir i paradajz.

Bijeli luk

Ostaci bijelog luka su odličan malč za kupusnjače, ali i druge povrtnice. Čak i u tankom sloju malč od bijelog luka odbija štetočine kupusnjača, posebno buvača. 

петак, 14. април 2017.

Zašto malčirati zemljište?


Malč od drveta

Poslednjih godina smo svjedoci da stari načini uzgajanja biljaka više ne daju rezultate kao ranije. Vremenske prilike se mjenjaju, zemljište je devastirano pretjeranom obradom, upotrebom industrijskih đubriva i raznih preparata koji se koriste u proizvodnji hrane.

Najveći udarac u ovim promjenama trpi zemljište.Poslednjih godina ekstremni vremenski uslovi na našem području se sve češće dešavaju. Brzo se smjenjuju veoma niske temperature sa veoma visokim temperaturama. Kada tome dodamo i oranje, frezanje, stalno prevrtanje zemljišta vidjećemo rezultat sve siromašnije zemljište, zemljište slabih vodno - vazdušnih karakteristika, na površini tla se nakon kiše stvara pokorica. To su samo neki pokazatelji koliko smo narušili zemljište.




U rješenju tog problema sve više se okrećemo prirodi i starim metodama koje su se pokazale veoma učinkovitim. Posebno se ističe upotreba malča ili prostirke na površini zemljišta. Malčiranje predstavlja pokrivanje zemljišta oko biljkaka i ima za cilj:

  • da spriječi pretjerano isušivanje zemljišta,
  • da zadrži vlagu u zemljištu,
  • da zaštiti zemljište od pregrijavanja,
  • da zaštiti zemljište od ispiranja hranjivih elemenata,
  • da spriječi stvaranje pokorice na površini,
  • da tokom hladnih noći zaštiti korijen i prizemne tačke rasta biljaka od uticaja niskih temperatura,
  • da spriječi rast korova,
  • da stvori pogodne uslove za naseljavanje glista,
  • da se razlaže i na taj način obogaćuje zemljište hranjivim materijama - povećava plodnost.
Kao materijal za malč možemo koristiti razne organske i neorganske materijale. Na izbor materijala za malčiranje utiču osobine samog malč materijala kao i način korištenja.

Malč od organskih materija

Malč od trave


Kao malč mogu da se koriste slama raznih žitarica, sijeno ili pokošena trava prije formiranja sjemena, iglice četinara ( najčešće borove iglice), piljevina, papir, karton, kompost, glistenjak, suvo lišće, šišarke, pljeva od žitarica, ljuske sjemenki suncokreta i drugih biljaka i drugi materijali.

Malč od sijena


Ovaj malč, osim što će spriječiti isušivanje i isparavanje, spriječava stvaranje pokorice i povoljno utiče na sve osobine zemljišta. Kada se koristi organski malč treba uzeti u obzir namjenu, kulturu koja se malčira i vrstu malč materijala jer neki zakiseljuju zemljište. Ako je malč od organskog materijala (slama, sijeno) debeo samo 5 do 7cm smanjiće pojavu korova za nekoliko puta, korijen povrća će biti zaštićen od suše i razlaganjem malča će dobiti hraniva. Korov koji se i dalje razvija pod ovakvim lojem malč materijala su slak i pirevina. Ovi korovi su u stanju da se izduzuju ispod malča i na mjestu gdje je malč tanji ili ga nema da se opet pojave. Da bi se oništili i ovi korovi potreban je deblji sloj mača.

Najčešće se kao malč koristi slama. Zbog svojih osobina najbolja se pokazala slama od pšenice.

Ukoliko se koristi trava kao malč treba znati da se trava kosi prije formiranja sjemena i da se prethodno ostavi nekoliko dana da se prosuši (provene) ili da se u potpunosti osuši i tada koristimo sijeno. Malč od zelene trave ima negativne osobine:

  • privlači puževe i druge štetočine,
  • po kišovitom vremenu doprinosi bojavi truleži koja može da se prenese i na gajene biljke.

Malčiranem gredica tokom jeseni i raspadanje malč materijala do proljeća se stvara rahla gredica koja ne mora da se prekopava i već je na proljeće rahla i spremna za sjetvu.

Neorganski malč

Kao materijal se koriste: šljunak, pijesak, drobljeni kamen, drobljena cigla, namjenske ukrasne kuglice za malčiranje i drugi materijali.

Uloga neorganskog malča je da zaštiti površinu zemljišt aod pretjeranog isušivanja, zadrži vlagu u zemljištu, estetski dojam. Neorganski malč neće povećati plodonost zemljišta, ali utiče na fizičke karakteristike zemljišta.

Đubrenjem krompira do dobrog uroda

Krompir je kultura koji se odlikuje velikom potrošnjom hraniva.

Zbog slabije razvijenog korijena i velikog zahtjeva za hraniva potrebno ga je đubriti u određenim fazama i određenim đubrivima. Tekst

среда, 12. април 2017.

Prirodne metode zaštite od lukove muhe

Koje su to metode prirodne zaštite mrkve od mrkvine muhe u Tekstu

Eko metode zaštite od lukove muhe

Lukova muha je štetočina koja se javlja svake godine i može pričiniti velike štete, ali i potpunosti uništiti mlad usjev luka.

Kako se protiv nje boriti u Tekstu

четвртак, 06. април 2017.

Razmnožavanje ružmarina




Ružmarin se može razmnožavati na tri načina:

  1. sjemenom
  2. reznicama i
  3. položenicama.


Razmnožavanje ružmarina iz sjemena

Ove godine sam kupila sjeme ružmarina i posijala. Sada zalijevam zasijane saksijice i čekam da ružmarin nikne.

Sjetvu je najbolje obaviti u periodu od početka marta do juna. Za sjetvu je potrebno obezbjediti supstrat koji je dobrih karakteristika: rahle strukture, dobrih vodno-vazdušnih osobina. Sjeme je sitno i treba ga plitko posijati. Nicanje sjemena ružmarina je dugotrajan proces i moramo čekati mjesec dana (čak i 2 mjeseca) dok ne počne nicanje mladih biljaka.

Klijanje ćemo ubrzati ako sjeme potopimo u toplu vodu tokom 5 do 6h prije nicanja.

Drugi način je naklijavanje sjemena koje se izvodi kao i naklijavanje povrća i cvijeća. U navlažen papir ili krpu staviti sjeme i sve spremiti u plastičnu kutijicu ili kesu kako ne bi došlo do isušivanja.

Razmnožavanje ružmarina položenicama

Ružmarin se može razmnožiti i na taj način što se grančica položi u zemljište i zagrne bez odvajanja od matične biljke. Prije polaganja ukloniti listove sa dijela grančice koji će biti položen u zemljište, a ostaviti listove u vršnom dijelu koji će nastaviti rast i koje se ne polaže u zemljište i ne zagrće. Grančicu učvrstiti da se ne diže iz zemlje. Nastaviti sa uobičajenom njegom ružmarina (zalijevati  zagrnutu grančicu). Na položenoj grančici će se razviti korijenje i kasnije se ukorijenjena grančica rezom odvoji od matične biljke i posadi na novo mjesto.

Razmnožavanje ružmarina reznicama





Razmnožavanje ružmarina reznicama je najlakši i najpopularniji način razmnožavanja ružmarina.  Dovoljno je odsjeći grančice ružmarina. Bolje je koristiti mlađe grančice koje nisu potpuno odrvenile. Mlade grančice se lakše i brže ukorjenjuju. Najbolje je uzeti jednogodišnje grančice. Kod starih grančica proces formiranja korijenja je usporen i traje duže. Dužina grančice teba da je 8 do 10cm. Laganim pokretima ukolinite listove sa donje 1/3 grančice. Dio sa koga ste uklonili listove potopite u neki biostimulator npr. rastvor meda. To će potaknuti formiranje korjenčića. Pripremljenju grančicu stavite u čašu sa vodom koja se nalazi na sunčanom mjestu. Vodu u kojoj se grančica nalazi mijenjati svakih 4 do 5 dana. Nakon što formira dovoljno razvijen korijen grančica se može posaditi u pripremljenu saksiju. Temperatura potrebna za ukorjenjavanje je 18ºC.


Drugi način je da se grančica posadi u smjesu zemlje i pijeska. Dubina na kojoj grančica treba da je u smjesi zemlje i pijeska je 3 do 4cm. Posađene grančice prekriti plastičnom flašom ili staklenom teglom da bi se simulirali uslovi plastenika.

Na sličan način može da se razmnožava i lavanda.

Vrijeme je za sjetvu kukuruza šećerca!

Kukuruz šećerac može se sijati u intervalim i na taj način obezbjedite kontinuiranu berbu.

Više o načinu uzgajanja u Tekstu

среда, 05. април 2017.

Uzgoj komorača - ljekovitog i aromatičnog povrća

Komorač je povrtna kultura koja ima dvije forme: komorač lišćar i komorač glavičasti.

Više o ovoj povrtnoj kulturi u Tekstu

уторак, 04. април 2017.

Hren - ljekovita povrtnica




Hren je povrtna vrsta koja se rijetko nalazi u baštama, a to je prava šteta. Ova povrtna kultura ima skormne zahtjeve, a može se uzgajati kao višegodišnje povrće. Najčešće se sadi u ćoškovima i rubovima bašte. Osim što je iznimno aromatičan, hren je izuzetno ljekovit.Odlikuje se velikim sadržajem vitamina C, minerala, enzima. Od davnina se koristi u narodnoj medicini za snižavanje krvnog pritiska, ublažavanje bolova kod zubobolje, kod problema sa plućima, sinusima, za ublažavanje problema sa astmom, plućnih i kožnih oboljenja.

Uslovi uzgajanja

Hren na jednom mjestu može da raste i 10 godina. Za razvoj mu pogoduju slabokisela zemljišta i polusjena. Zemljište treba da je rahlo i rastresito. Slabo uspjeva na alkanim zemljištima, podvodnim terenima, tamnoj sjeni. Kvalitet zemljišta utiče i na kvalitet korijena. Na teškim zemljištima korijen hrena će biti veoma ljut, drvenast i žilav. Hren koji je rastao na pjeskovitom zemljištu je slabe arome. Sušu ne podnosi i ako se ne zalijeva formira drvenast korijen, neprijatnog okusa i mirisa.

Kod sadnje hrena ispoštovati plodored. Hren na isto mjesto dolazi nakon 4 godine. Ne podnosi uzgajanje iz ili u blizini kupusa, kelja, karfiola, kelerabe. Nikako ga saditi na mjesto gdje je prethodno bio hren. Dobri predusjevi su mahunarke, žitarice.

Kako razmnožiti hren

Hren se može razmnožiti sjemenom ili reznicama. Najčešće se razmnožava reznicama. Za sadnju se uzimaju reznice debljine 1cm i dužine 20 do 25cm. Priprema sadnica hrena započinje tokom jeseni. Najbolje je za reznice uzeti bočne djelove korijena hrena. Sa jednog korijena mogu se uzeti 4 do 5 reznica. Sadni materijal čuvati u podrumu ili sličnoj prostoriji u posudi sa zemljom. Sloj zemlje iznad korijena treba da je debljine 10 do 15cm. Prilikom sječenja reznica za sadnju gornji rez treba biti ravan, a donji rez zakošen. Sadnja se može obaviti tokom jeseni ili u proljeće.Prije sadnje korijen hrena lagano istrljati šmirgl papirom i odstraniti bočne korjenčiće. Ovo će spriječiti pojavu deformacije glavnog korijena. Prilikom šmirglanja paziti da ne oštetite pupoljke koji su smješteni na vrhu i donjem dijelu iz kojih će se razviti biljka sa lisnom rozetom i korijen.

Sadnja se obavlja u brazdice na razmaku od 60cm, a razmak u redu je 10cm. Prilikom sadnje reznice se polažu koso pod uglom od 45 stepeni i prekriju slojem zemlje debljine 4 do 5cm. Nakon sadnje uraditi zalijevanje. U povoljnim uslovima hren kreće sa rastom nakon 20 dana i pojavljuju se listovi hrena.

Drugi način razmnožavanja reznicama je da se iskoriste pupoljci na korijenu hrena. Korijen hrena se može isjeći na kolutove debljine 3 do 4cm i takvi kolutovi se utisnu u zemlju u posudi. Kolutovi treba da su donjom polovinaom u zemlji, a gornja da je iznad zemljišta. Iz gornjeg dijela će se razviti lišće, a iz donjeg korijen. Kod ovakvog načina razmnožavanja trebaće vam duži vremenski period da dobijete korijen koji možete koristiti.

Održavanje usjeva hrena

Posađen hren treba okopavati, malčirati i zalijevati. Sredinom ljeta dobro je hren odgnuti i ukloniti bočno korijenje i ponovo ga dobro zagrnuti. Od štetočina hrena na našem imanju jedino su se pojavili puževi sa kućisom koji se goste njegovim listovima. Zanimljivo je da puževi golaći izbjegavaju hren.

Hren je u bašti i voćnjaku izuzetno efikasan pomoćnik. Svojim mirisom tjera mnoge štetočine (lisne uši).

Sa 1m² može se dobiti 1kg korijena hrena.

субота, 01. април 2017.