FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

недеља, 26. фебруар 2017.

Krompir ispod sijena ili eksperiment koji je uspio




Prošle godine sam prvi put posadila krompir ispod sijena i veoma sam zadovoljna tim eksperimentom. Ove godine namjeravam povećati površinu na kojoj ću posaditi krompir na ovaj način. Ovakva sadnja krompira ima svoje prednosti, ali i mane. 

Ono što oduševljava je lakoća gajenja krompira ispod sijena u odnosu na klasičan način gajenja sa nagrtanjem zemlje.  Baštovani u poznim godinama mogu da na ovaj način posade krompir bez prevelikog napora.

Osnova ove metode je da sijeno, slama ili neki drugi materijal služe kao malč koji će spriječiti rast korova, ali i kao materijal kojim ćemo prekriti krtole krompira. Slame nemam, a trave ima u izobilju. Nakon košenja zelenu travu smo ostavili da se osuši. Tako dobijeno sijeno smo iskoristili za eksperiment gajenja krompira. Sloj sijena treba da je debljine od 35 do 50cm. Ako imate malo materijala za malč onda malo nagrnite zemlje preko krtola. To će umanjiti potrebnu debljinu malča, odnosno potrebnu količinu sijena.

Na izabranom mjestu smo motikama sastrugali travu, zemlju smo posuli sa malo pepela i na tako pripremljeno zemljište smo poredali krtole krompira. Nismo postavili karton koji bi spriječio nicanje korova. Sloj sijena je bio dovoljno debeo da spriječi nicanje korova. U jednom periodu smo bili uvjereni da smo stavili predebeo sloj sijena i da krompir neće niknuti, ali priroda iznenadi. 

Krompir je nikao.

Biljke krompira su se veoma lijepo razvijale i rasle. Od štetočina na jednom dijelu su se pojavili puževi golaći, ali 2016. godina definitivno nije bila njihova godina. Prošle godine su se pojavljivali u veoma malom broju i nisam imala problema sa puževima. 

Zaštita krompira se svela na tretiranje pripravkom od mlijeka i sode bikarbone poslije svake kiše. Vlage je bilo dovoljno i nisam ga dodatno zalijevala.

Razlika u odnosu na "klasično gajen" krompir je što su biljke krompira ispod slame ostale duže zelene, krtole su bile ujednačene krupnoće. Za sakupljanje uroda nije potreban naporan fizički rad odgrtanja zemlje sa krtola, dovoljno je vilama ukloniti sloj sijena.

Odnos količine uloženog rada i količine uroda je bio na strani ovakvog načina gajenja krompira i zbog toga i ove godine sadim krompir na ovakav način. Još jedna prednost ovakvog načina gajenja krompira je što je kod mene zemljište ilovasto - glinasto sa visokom podzemnom vodom, a na takvom zemljištu je veoma teško uzgajati povrće. 

"Klasično gajen" krompir se ne odnosi na ustaljen način gajenja krompira sa nagrtanjem. Već godinama gajimo krompir na malo izmjenjen način. O tome u nekom drugom postu.

Ukoliko želite rani krompir birajte rane sorte i naklijajte krtole krompira 2 do 3 sedmice prije sadnje.


субота, 25. фебруар 2017.

Čišćenje zasada jagode tokom proljeća




Bokori jagode su prezimili i puni su osušenog i starog lišća, lišća sa simptomima bolesti ( posebno pjegavost jagode), stolona od prošle godine. Ukoliko bi zasad jagode ostavili u ovakvom stanju veoma bi brzo dobili džunglu u malom. Biljke bi bile podložne napadu štetočina i prouzrokovača oboljenja, a plodovi bi bili mali.
Kako bi i ove godine naše jagode bile u formi i obradovale nas krupnim, crvenim plodovima potrebno je zasad jagode očistiti od tog suvišnog biljnog materijala.

Sa bokora jagode uklanjamo sve lišće koje se osušilo, lišće sa simptomima pjegavosti ili nekog drugog oboljenja, prezimjelo lišće. Najlakše ćemo to obaviti makazama koje koristimo za orezivanje ruža, ali možemo koristit i obične makaze ako imamo mali zasad za domaćinstvo. Makaze trebaju da su oštre, čiste i dezinfikovane. Mogu se dezinfikovati alkoholom ili slabim rastvorom kalijum permanganata.

Nakon čišćenja bokora jagode potrebno je izvršiti prorjeđivanje bokora jagode. Jagoda raste tako što se račva. Gornji dio biljke razvija novo korijenje, ukorjenjuje se i nastavlja da raste i plodonosi dok donji dio (dio iz prošle godine) odumire. Stalnim rastom i račvanjem dolazi do zagušenja i stvaranja velikog broja novih biljčica jagode unutar bokora. Sve sitnije biljčice je potrebno ukloniti i ostaviti samo 3 najrazvijenije u bokoru jagode. Na ovaj način će se bokor jagode rasteretiti, neće doći do zagušenja, olakšaće se zaštita i plodovi će biti krupniji. Uklanjanje sitnijih i suvišnih biljčica uraditi nožem.

Tokom sezone je potrebno stalno uklanjati stolone koje jagoda stvara i kojim se širi na nove površine. Stvaranje stolona iscrpljuje se bokor jagode što ima veliki uticaj na plodonošenje i formiranje pupoljaka za narednu godinu.

Iz zasada jagode je potrebno ukloniti korov, razbiti pokoricu. Pored bokora je potrebno posaditi bijeli luk. Bijeli luk štiti jagodu od bolesti i štetočina.

Nakon čišćenja jagode je dobro tretirati sa pripravkom od bijelog luka koji će djelovati protiv oboljenja i štetočina.

Jagode prihraniti đubrivom od divizime, đubrivom od koprive ili rastvorom kokošijeg đubriva (dobro razblažiti ovo đubrivo).

петак, 24. фебруар 2017.

Kako pripremiti prirodne biostimulatore rasta

Biostimulatore rasta možemo napraviti od biljaka, meda i drugih materija iz prirode.

Recepte za njihovi pripremu možete pronaći u novom Tekstu

понедељак, 20. фебруар 2017.

Vrijeme je za sjetvu crvenog luka

U novom Tekstu o sjetvi crvenog luka i izboru sorti koje najbolje odgovaraju vašim zajtjevima.

субота, 18. фебруар 2017.

Impatiens - plijeni ljepotom i lakoćom gajenja

Impatiensi su laki za uzgajanje, a ukrasiće svako dvorište, baštu, saksiju ili žardinjeru.

 Cvijeće koje će vas oduševiti raznolikošću boja i oblika cvjetova.

Tekst

Keleraba




Keleraba je povrće koje potiče sa sjevera Evrope. Od kelerabe za ishranu koristimo listove i zadebljali dio. Možemo je koristiti kao svježe povrće za pripremu raznih salata, ali se koristi i za dinstanje, pohovanje, kuvanje i pečenje. Od mladih listova prave se ukusne supice i variva. 

Keleraba ima kratak period vegetacije, a može se sijati tokom proljeća i jeseni. Ne podnosi visoke tempereture, gubi sočnost i brzo odrveni. Optimalna temperatura za nicanje, rast i razvoj se kreće između 14 do 20°C. Minimalna temperatura za sjetvu je 8°C.

Najbolje uspjeva na zemljištu sa neutralnom i slabokiselom ph reakcijom, bogato organskim materijama. Zemljište treba da je rastresito, dobrih vodno-vazdušnih osobina. Odgovaraju joj južne strane za rani rast u proljeće. Sije se nakon kultura koje su đubrene stajnjakom. Dobri predusjevi za kelerabu su: mahunarke, mrkva, krastavac. Kao predusjeve treba izbjegavati kupusnjače.

Kelerabu možemo proizvesti direktnom sjeetvom sjemena ili iz presadnica. Ako imate problem sa buvačima  bolje je da se odlučite za presadnice. Mlade biljčice kelerabe buvači mogu uništiti tokom 24h. Dubina sjetve sjemena je 1cm. Razmak sjetve sjemena je 3 x 1cm. Sadnice su spremne za sadnju kada imaju razvijena 4 lista. Međuredni razmak biljaka kelerabe je 40 x 25cm. Za krupnije sorte taj razmak je veći. Ukoliko sijemo sjeme direktno u zemljište razmak između redova je 40cm, a u redu 3 do 4cm. Iznikle biljčice je potrebno prorijediti.

Puževi, buvači i lisne vaši su najčešće štetočine kelerabe.


недеља, 12. фебруар 2017.

Kako suzbiti čađavu krastavost jabuke?

Čađavosa krastavost jabuke je oboljenje koje se javlja svake godine.

Šta pogoduje pojavi ovog oboljenja i recept za pripravak od gorušice u Tekstu

субота, 11. фебруар 2017.

Jabuka iz sjemena - kako dobiti jabuku iz sjemena




Jabuka, kao i ostale voćne vrste, može da se razmnožava generativno i vegetativno.

Generativno razmnožavanje se odnosi na razmnožavanje sjemenom. Sve voćne vrste stvaraju sjeme iz koga se može dobiti novo stablo. Većina starih sorti je dobijena na ovaj način. Sorta jabuke Granny Smith je nastala spontanim oprašivanjem roditeljskih stabala, a iz sjemena koje je niklo nastala je ova sorta. Stabla iz sjemena nikada vjerno ne prenose osobine matičnog stabla sa kojeg je uzet plod. Iz sjemena možemo dobiti stabla sa izvrsnim ili stabla sa lošim plodovima. Voćari znaju da se iz sjemena divlje jabuke dobijaju podloge za kalemljenje – sijanci. Ove podloge daju bujniju krošnju kalemljene sorte, imaju jači korijen i zbog toga sadnice sa sijancima kao podlogom su otpornija na stres, sušu, ne zahtjevaju potpornu armaturu, otpornije su na bolesti, dugovječnije.

Sjeme jabuke možemo iskoristiti da sami proizvedemo podlogu za kalemljenje ili da dobijemo novo stablo. Ne postoji garancija da će naša sjetva biti uspješa, da ćemo dobiti stablo sa plodovima dobrih karakteristika, ali nikada se ne zna kuda nas može odvesti naša radoznalost i kakvo ćemo stablo dobiti. Treba znati da stablo dobijeno iz sjemena stupa u rad nakon više godina, ali nikada ne znate da li ćete dobiti stablo sa ukusnim plodovima.

Sjeme jabuke nije poput sjemena cvijeća i povrća, ono ne klija i ne niče tako lako. Da bi osigurali uspješno klijanje i nicanje sjeme treba podvrgnuti određenom tretmanu.

Sjeme jabuke koje sakupljamo za sjetvu treba biti neoštećeno, tamno smeđe boje, sjajno. Nakon što smo sjeme jabuke sakupili potrebno ga je dobro izaprati kako bi se oprale supstance sa površine sjemena koje sprečavaju klijanje. Nakon toga sjeme treba preliti vodom i ukloniti sve sjemenke koje su isplivale na površinu – to su šture sjemenke koje neće nići. Potrebno je sjeme jabuke tokom tri dana ostaviti u vodi koja se mijenja svaki dan. Po namakanju sjeme je potrebno podvrgnuti stratifikaciji, jer sjeme jabuke neće klijati ako određen vremenski period nije bilo izloženo niskim temperaturama. Stratifikacija se obavlja na taj način da se vlažno sjeme pomiješa sa vlažnim pijeskom ili piljevinom ili se sjeme posije na podlogu od pijeska i prekrije slojem pijeska debljine 2 do 3cm.

Za stratifikaciju male količine sjemena mogu nam poslužiti kutijice od ambalaže (prozirne kutijice za kolače). Poklopac kutijica se izbuši na nekoliko mjesta. Ove rupice na poklopcu će obezbjediti ventilaciju. Redovno provjeravati stanje pijeska i sjemena. Pijesak ne smije biti prevlažan, ali ni presuv. Nakon 2 mjeseca u frižideru sjeme bi trebalo da započne klijanje. Najbolje je kutijicu sa pijeskom držati na donjoj polici frižidera pri stalnoj temperaturi od +4ºC. U pijesak se može dodati i malo aktivnog uglja kako bi se spriječila pojava plijesni. Osim pijeska sjeme može da se položi između slojeva vlažnog papira.

Drugi način je da pripremljeno sjeme posijemo direktno u zemlju pred zimu. Takvo sjeme će tokom zime da prođe proces stratifikacije i da na proljeće klija i nikne. Kod ovog postupka ne možemo biti sigurni u uspješnost našeg rada, jer ne možemo kontrolisati uslove stratifikacije, pojavu štetočina, povišenu vlagu i drugo.


Nakon što je sjeme proklijalo prebaciti ga u zasebnu saksiju.

четвртак, 09. фебруар 2017.

Koje povrće dobro uspijeva u sjeni

Mnoge povrtne vrste mogu da rastu u sjeni i da nas obraduju bogatim urodom.

Više o gajenju biljaka na sjenovitim mjestimau novom Tekstu

уторак, 07. фебруар 2017.

Kako odabrati sjeme krastavca


Krastavac pripada grupi omiljenog povrća, a naručito je cijenjen kao ljetna, osvježavajuća salata. Možemo ga gajiti u baštama, u zatvorenim prostorima (staklenici, plastenici), ali ga možemo uzgajati i kao ukras terasa i balkona u posudama. Uzgoj krastavca nije komplikovan i ne zahtjeva veliki napor, ali krastavac ima svoje zahtjeve i karakteristike koje je potrebno ispoštovati kako bi dobili dobar urod.

Kod krastavca se susrećemo sa različitim tipovima, sortama i hibridima. Prilikom kupovine krastavca treba obratiti pažnju da kultivari krastavca prema mjestu gajenja mogu biti namijenjeni za gajenje na otvorenom (u bašti), u zatvorenom prostoru (plastenik) ili kombinovani. Prema načinu upotreba razlikuju se krastavci salatari koji se koriste za pripremu salata i krastavci kornišoni koji se koriste za pripremu zimnice.

Krastavac kornišon


Krastavac salatar


U bašti gajim krastavac salatar. Pošto je moja bašta pored jedne male rijeke (visoka vlažost vazduha) kornišone je veoma teško gajiti zbog njihove neotpornosti prema plamenjači krastavca. Zbog međusobnog oprašivanja od početne sorte Sunčani potok, drugih sorti i hibrida u tipu salatara dobila sam „novu sortu“ koju koristimo za pripremu svježih salata, a mlade plodove koristimo i za pripremu zimnice.

Plodovi krastavca na sebi mogu imati bodlje ili biti glatki.

Kod kupovine sjemena trebamo razlikovati šta je to sorta i šta je to hibrid.

Sorta označava grupu biljaka u okviru vrste sa tačno određenim karakteristikama koje vijerno prenose na svoje potomstvo. Jednom kada kupite sjeme i uzgojite biljke možete reprodukovati vlastito sjeme. Sakupljajući sjeme iz plodova vlastitih biljaka sledeće godine možete da zasijete identične biljke pod uslovom da ne dođe do ukrštanja sa divljim formama, drugim sortama ili hibridima.

Hibrid je na kesicama sjemena koje kupujete označen sa oznakom F1. Ova oznaka nam jasno govori da se radi o hibridnom sjemenu koje je nastalo ukrštanjem čistih linija (sorti). Ukrštanje se spontano dešava u prirodi i mnoge stare sorte su nastale na ovakav način. Ukrštanjem dvije čiste linije stvara se sjeme koje će dati biljke koje će po svojim osobinama biti superiornije u odnosu na roditeljske biljke, ali hibridne biljke neće vjerno prenijeti svoje karakteristike na potomstvo. Već u prvoj generaciji dobićemo biljke različitih karakteristika i to je razlog zašto se sjeme hibrida ne ostavlja za sledeću generaciju. Ukoliko ste radoznali šta ćete dobiti iz vlastitog sjemena možete sami eksperimentisati sa sjemenom kao i ja sa svojim salatarima.

Kod krastavca je karakteristično da ima odvojene muške i ženske cvjetove. Zastupljenost muških ili ženskih cvjetova varira u zavisnosti od sorte ili hibrida. Razlikuju se sorte ili hibridi sa čisto ženskim cvjetovima, sa pretežno ženskim cvjetovima, ali postoje i linije sa čisto muškim cvjetovima koje se koriste u stvaranju novih sorti i hibrida. Za zatvorene prostore najčešće se preporučuju hibridi koji se odlikuju pretežno ženskim cvjetovima ili čisto ženskim cvjetovima. Ovi hibridi se odlikuju sposobnošću partenokarpije – iz cvijeta se razvija plod bez oprašivanja. Ovakav plod ne sadrži sjeme. Međutim, bolji rezultati se postižu kada je pored partenokarpne sorte ili hibrida posađena sorta koja ima muške cvjetove i kada osiguramo oprašivanje (pčele). Oprašivanjem će se zametati više plodova, manje dolazi do opadanja plodova i plod se bolje razvija. Ukoliko gajite partenokarpnu sortu krastavca u plasteniku sadnja samo četiri biljke sorte koja ima i muške cvjetove, dvije  na početku i dvije nakraju plastenika, pospješićemo oprašivanje i povećati prinos krastavca.

Cvjetovi krastavca kod različitih sorti i hibrida mogu biti pojedinačni ili u grupama. Kod cvjetova u grupi često dolazi da se prvi cvijetovi razviju u plod dok ostali daju manje plodove ili opadaju. Ova pojava se izbjegava sadnjom sorte oprašivača.

Sjeme krastavca očuvaće klijavost 3 do 5 godina ako se čuva u optimalnim uslovima.

Kod kupovine krastavca primjetićete da se sjeme krastavca pakuje na različite načine. Sjeme može da se prodaje u klasičnim kesicama za sjeme i u kesicama unutar kojih se nalaze male vrećice u koje je upakovano sjeme. Sjeme u ovakvim malim vrećicama je zaštićeno od vlage, štetočina i prouzrokovača oboljenja i na taj način je produžena njegova klijavost.

Kod kupovine sjemena krastavca treba obratiti pažnju na:

·         da li je sorta ili hibrid,
·         da li se radi o salataru ili kornišonu,
·         vrijeme sazrijevanja – sorte i hibridi mogu biti rani, srednje rani i kasni,
·         period trajanja zrenja,
·         otpornost na bolesti, mraz, sušu, pojavu bolesti,
·         potrebu za oprašivanjem.


Krastavac ne treba gajiti na mjestu gdje je već gajen krastavac, ali ni tikve, tikice. Možemo ga uzgajati iz rasada, ali i sijati direktno u baštu. Prije sjetve krastavca odredite svoje zahtjeve i odaberite pravu sortu ili hibrid koji će zadovoljiti vaše potrebe.

Kalemljenje krastavca na tikvu

Krastavac ima slabo razvijen korijen i zbog toga je slabije otporan na sušu, biljke su slabijeg imuniteta i više su podložne pojavi oboljenja.

Problem slabo razvijenog korijena možemo riješiti kalemljenjem krastavca na tikvu. Više o postupcima kalemljenja u Tekstu

субота, 04. фебруар 2017.

Breza - omiljeni lijek u narodnoj medicini

Breza je od davnina upotrebljavana u narodnoj medicini zbog svoje izuzetne ljekovitosti.

Kako sakupljati sok od breze, pripremiti čaj ili tinkture u novom Tekstu

петак, 03. фебруар 2017.

Kvalitetan rasad možemo i sami proizvesti




Sve je veći broj ljubitelja uzgajanja povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja koji se odlučuju da sami proizvedu rasad za svoje potrebe, ali i da razmjene rasad sa svojim prijateljima i komšijama. Ovo će vam omogućiti da dobijete rasad baš one vrste i sorte koje želite da uzgajate u svojim baštama, da putem razmjene dođete do novih vrsta i sorti i da očuvate stare sorte čije sjeme i rasad ne možete pronaći u prodaji.

Uspješno gajenje rasada zavisi od mnogo uslova koje je potrebno ispoštovati. Prije svega, potrebno je upoznati vrstu čiji rasad želimo gajiti. Različite biljne vrste imaju i različite zahtjeve prema uslovima klijanja i nicanja. Paprika, paradajz, patlidžan zahtjevaju veću temperaturu supstrata i vazduha od kupusnjača. Ne možemo istom tehnikom i uslovima uzgajanja dobiti kvalitetan rasad svih biljnih vrsta i sorti. Najvažniji zahtjevi koje trebamo ispuniti u proizvodnji presadnica su: kvalitetan sadni materijal, kvalitetan supstrat, stvaranje optimalnih uslova (osvjetljenost, temperatura...) klijanja, nicanja i rasta rasada.

Rasad je potrebno stalno nadgledati i pratiti šta se dešava. Često se dešava da rasad koji izgleda potpuno zdravo odjednom počne da mijenja boju, elastičnost i nakon 2 do 3 dana u potpunosti propadne. Razlozi propadanja rasada mogu biti pojava bolesti, štetočine, ali i neinfektivne prirode. U ovim zimskim uslovima susrećemo se slabim osvjetljenjem to rezultira izduživanjem, slabljenjem strukture biljke, biljka je podložnija oboljenjima. Na kraju možemo dobiti tanak, slab rasad koji neće biti pripremljen na vanjske uslove. Osim slabog osvjetljenja, problemi se mogu javiti i sa niskom ili previsokom temperaturom, pretjeranom vlagom i pretjeranom ishranom. Sve ovo će loše uticati na mlade biljke i dovesti do slabljenja njihovog imuniteta i pojave gljivičnih oboljenja.

Sadni materijal

Za sjetvu koristiti sadni materijal koji je uzet sa zdravih biljaka koje su tipične za sortu, sjeme ne smije biti oštećeno, bez simptoma oboljenja, oštećenja od strane štetočina, bez prisustva štetočina. Sjeme prije sjetve treba pripremiti i dezinfikaovati. O dezinfekciji sjemena više u tekstovima:




Supstrat

Supstrat je zemljište koji koristimo za sjetvu i koje treba da svojim vodno-vazdušnim karakteristikama pogoduje klijanju i nicanju. Većini biljaka u proizvodnji rasada pogoduje neutralna ili slaba ph reakcija zemljišta od ph 6 do 6,5. Trebamo znati da je kvalitet supstrata veoma važan. I najkvalitetnije sjeme će propasti ako ga posijemo u nekvalitetan supstrat. Supstrat možemo sami napraviti ili kupiti namjenski supstrat za proizvodnju rasada. Ukoliko kupujemo supstrat u prodaji postoje namjenski supstrati za sjetvu i supstrati za pikiranje. Dobar supstrat treba da se odlikuje sledećim karakteristikama:

·         odgovarajuća ph reakcija,
·         da je lagan,
·         da je prozračan,
·         da ima dobar kapacitet za vodu (ne smije previše da upija vodu),
·         da ima dovoljno hraniva za ishranu mladih biljaka,
·         ne smije da sadrži štetočine ili prouzrokovače biljnih oboljenja.

Posude, kontejneri za sjetvu

Sjetva se može obaviti u različite kontejnere (stiropor, plastika) i saksije koje možemo kupiti u poljoprivrednim apotekama.  Za sjetvu možemo iskoristiti i razni priručni materijal. Kao posude za sjetvu možemo iskoristiti ambalažu (razne kutijice, posudice, plastične flaše...), posude od papira koje možemo sami napraviti,  rolnice od toalet papira i slično. Sve treba biti čisto, oprano. Za neke biljne vrste čije sjeme najbolje klija na površini supstrata kada je dovoljno navlaženo odlične su posudice od štapića za uši. Ove posudice su prozirne, a imaju poklopac. Nakon sjetve posudice se poklope i na taj način se sprečava isušivanje površinskog sloja supstrata i sjemena.

Gustina sadnje

Gustina sadnje nije ista za sve biljne vrste, ali za sve je pogubno ako su sjemenke pregusto posijane. Pregusta sjetva dovodi do zagušenja, biljke su slabo osvjetljenje, bore se za hranu, bolesti se brzo šire (posebno u prevlažnim uslovima). Gustina sjetve zavisi od veličine sjemena i veličine mladih biljčica, da li sijemo biljke za pikiranje ili ne. Rasad možemo da sadimo za čupanje, kada u jednoj posudici uzgajamo veći broj biljčica, ili pojedinačno u posudicama.

Temperaturni uslovi

Većina biljaka za klijanje, nicanje i rast zahtjeva veću temperaturu vazduha i supstrata. Najčešće se optimalne vrijednosti temperature kreću od 15 do 25ºC. Za većinu biljaka temperatura klijanja i nicanja je veća, dok je temperatura tokom perioda rasta nešto niža. Razvoju kvalitetnog rasada pogoduje kada su noćne temperature niže od dnevnih. Za većinu vrsta dnevna temperatura treba da se kreće od 20 do 25ºC, a temperatura tokom noći između 16 i 18ºC.

Zalijevanje


Kako bi naša proizvodnja rasada bila uspješna biljke trebaju vodu. Najčešće napravimo grešku zbog prečestog i preobilnog zalijevanja. Biljke zahtjevaju umjerenu vlažnost supstrata. Voda koja se koristi za zalijevanje treba da je sobne temperature (20ºC). Ukoliko koristimo vodu iz česme treba koristiti vodu koja je prenoćila kako bi se hlor izdvojio iz vode. Biljke ne podnose hlor i zbog toga mogu da slabije napreduju i podložnije su propadanju. Mjesto na kome se rasad nalazi treba provjetravati kako se ne bi stvorili uslovi povišene vazdušne vlažnosti. Povećana vlažnost supstrata i vazduha u uslovima povišene temperature dovodi do pojave oboljenja, njihovog brzog širenja i propadanja rasada.