FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

недеља, 29. јануар 2017.

Uskim gredicama do visokih prinosa povrća

Otkriće uskih gredica i rad na njima me oduševio. Kombinovanje uskih gredica i postupak ne prevrtanja zemlje u velikoj mjeri olakšava rad u bašti. Biljkam možete prići sa obe strane gredice, a dužinu možete prilagođavati.

Ove godine namjeravam jednu baštu formirati sa uskim gredicama. Za sada jedan Tekst o uskim gredicama.

Kako spriječiti pojavu plijesni u plasteniku




Vrijeme je proizvodnje rasada/presadnica i sjetve ranih povrtarskih kultra u plastenicima.  Rana proizvodnja sa sobom donosi i niz problema, a jedan od tih problema je i pojava raznih plijesni koje u potpunosti mogu uništiti sve što smo posijali ili posadili u plastenicima. Proizvodnja u zatvorenom prostoru odlikuje se intenzivnom proizvodnjom, brzom izmjenom kultura, iscrpljivanjem zemljišta, nagomilavanjem inokulacionog materijala (spore gljivica), u zimskim uslovima tu su zahtjevi biljaka za osvjetljenjem i toplotom.

Mlade biljke, bile one rasad ili direktno posijane, izložene su stresu. Ovo je vrijeme smanjene osvjetljenosti, niskih temperatura, a mlade biljčice za svoj rast zahtjevaju dovoljno svjetlosti, đubriva, vlage i toplote i kvalitetan supstrat za rast.

Često iz želje da učinimo dobro napravimo i štetu. Supstrat je prevlažan, temperatura je previsoka, dolazi do oscilacija u zagrijavanju, odstupanja u kvalitetu osvjetljenja, pretjeranom ili pogrešnom đubrenju i sve su to stresne situacije kojima je biljka izložena, a koje dovode do brzog rasta gljivica koje se razvijaju u zatvorenom prostoru.

Najčešća grupa gljivica koja se razvija u uslovima visoke vlažnosti i temperature su plijesni. Gljivice se razvijaju i stvaraju kolonije u tlu, na dijelovima plastenika, izazivaju bolesti i propadanje usjeva, neke vrste negativno djeluju na čovjeka (izazivaju disajne probleme, rinitis, bronhijalnu astmu i alergije).

Plijesnu su brojna grupa gljivica koje tokom svog rasta i razvoja formiraju velike kolonije naseljavajući velike površine i u optimalnim uslovima se brzo šire. Kolonije mogu da formiraju samostalno ili da parazitiraju na domaćinu (biljci). Njihove spore mogu da prežive uslove koji im ne odgovaraju i po ostvarenju optimalnih uslova se ponovo aktiviraju i nastavljaju životni ciklus. Prisutni su u vodi, zemlji, na površini predmeta, biljaka , životinja. Spore se lako raznose vazduhom, alatom, sadnim materijalom, supstratom, na đonovima obuće, na odjeći... Što su plastenik, alat koji se koristi u plasteniku, obuća, odjeća prljaviji to je veća vjerovatnoća da će doći do pojave ovog oboljenja na biljkama u plasteniku, ali i do razvića plijesni na samom plasteniku.  Veliku pažnju treba posvetiti preventivi – higijeni plastenika. Plastenik treba da je čist, prostor oko plastenika držati uredno. Sav alat koji se koristi u plasteniku ne treba koristiti u druge namjene. Plastenik nije skladište potrebnog i nepotrebnog materijala, drveta za ogrijev i slično. Nakon berbe uroda potrebno je očistiti plastenik i pripremiti za novu sjetvu ili sadnju. U proizvodnji rasada koristiti kvaliteten supstrat, oprane i dezinfikovane kontejnere ili saksije. Voda za zalijevanje treba da je kvalitetna, odgovarajuće temperature kako ne bi izazivala šokove biljaka i umanjivala imunitet biljke.

Kolonije plijesni su prepoznatljive po bjeličastim prevlakama na podlozi i to je karakterističan simptom po kome se ove gljivice prepoznaju. Najizloženiji zarazi su paradajz, salata, krastavac, posebno mlade biljke u uslovima povišene vlažnosti i temperature. Karakteristični simptomi

Optimalni uslovi za razvoj većine plijesni su:

·         temperatura oko 20ºC,
·         slaba ventilacija u uslovima povišene vlažnosti,
·         povišena vlažnost od 90 do 95%,
·         stagnacija vode u supstratu (kvalitet supstrata),
·         slabo osvjetljenje ili nikakvo dodatno osvjetljenje.

Najčešće plijesni koje se susreću u plastenicima su siva plijesan Botrytis cinerea i baršunasta plijesan Fulva fulva. Obe vrste formiraju u prepoznatljive kolonije. Među njima ima i razlike. Dok se siva plijesan najčešće susreće na salati, baršunasta plijesan češće napada paradajz. Ovo je posebno izraženo u slabo grijanim, negrijanim i plastenicima koji se ne osvjetljavaju dodatno ili je osvjetljenje neadekvatno.

U plastenicima u kojima se registruje prisustvo plijesni potrebno je sve dobro oprati (armaturu, alat i drugo). Pregledati sistem za navodnjavanje. Ukloniti svako nekontrolisano kapanje i curenje vode. Za dezinfekciju se može koristiti kalijum permanganat. Temeljno provjetriti plastenik. Plijesnima ne odgovara alkalna sredina i najbolje se razvijaju u slabokiseloj i neutralnoj sredini. Zemljište na kome su se razvile kolonije plijesni, čak i biljke, treba posuti pepelom ili smjesom praha pepela i uglja u omjeru 1:1. Đubrenje sa đubrivima koja su bogata kalcijumom takođe djeluje na kolonije plijesni, jer plijesan ne podnosi veće koncentracije kalcijuma. Čim je to moguće plastenik treba izložiti Suncu.

Kao zaštitu od plijesni koristiti biljne pripravke (od bijelog luka, od preslice, od hajdučke trave), pripravak od mlijeka i sode bikarbone i druge pripravke.

Pripravak od preslice

Ovaj pripravak djeluje protiv plijesni, ali i protiv hrđa na biljkama. Takođe, ovaj pripravak djeluje protiv grinja.


U 10l vode potopi se 1kg svježe preslice ili šolja suve preslice (150g) i ostavi tako potopljeno tokom 24h. Nakon tog vremena sve prokuvati 20 do 30minuta. Ostaviti da se ohladi. Dobijeni rastvor se procijedi i razrijedi vodom u odnosu 1:5.

петак, 27. јануар 2017.

Upotreba kokošijeg đubriva u poljoprivredi

Kokošije đubri se veoma često koristi u poljoprivredi. Pošto se radi o "jakom" đubrivu treba ga primjenjivati na određen način.

Kako?

Odgovor je u novom Tekstu

уторак, 24. јануар 2017.

Prijedlog za sjetvu - grašak




Svaka bašta, bez obzira koliko bila mala ili velika, je oaza mira i izvor radosti za vlasnika. Bašta motiviše da ste stalno u pokretu, na svježem zraku, da promatrate prirodu, uči nas strpljenju, snabdjeva nas svježim povrćem, začinskim biljem, ljekovitim biljem, cvijećem i voćem. Naravno, bašta ima pozitivan uticaj i u finansijskom pogledu.

Pri planiranju bašte treba imati u vidu vlastite želje, potrbe i mogućnosti prostora. Izbor vrsta i sorti treba prilagoditi uslovima koji vladaju u bašti (sjena, dostupnost vode...), našim potrebama, zahtjevima pojedinih vrsta i sorti. Neke vrste ne možemo gajiti u malim baštama ili u sjeni i na to treba obratiti pažnju kod izbora biljaka koje ćemo gajiti.

Za gajenje povrća, začinskog bilja  i jagoda najpodesnije su gredice čija je širina 120cm. Ove gredice omogućavaju lak pristup sa obe strane i olašavaju radove oko biljaka (sadnja, sjetva, malčiranje, čupanje korova). Dužina gredica može biti proizvoljna u skladu sa našim potrebama i slobodnim prostorom u bašti. Najbolje je gajiti združene usjeve kako bi biljke jedna drugu poptomagale u rastu i razvoju i štitile od bolesti i štetočina. Na krajevima gredica obavezno posaditi neven, bosiljak, kadifice, dragoljub. Ove biljke će svojim mirisom da tjeraju mnogobrojne štetočine (nematode) i poboljšavaju imunitet biljka koje rastu na gredici.

Prije bilo kakve sjetve i sadnje potrebno je napraviti spisak koje to povrće i ostalo bilje želimo da gajimo za nas i naše porodice. Čak i u malim baštama možemo da gajimo jagode, da imamo grm malina, kupina ili ribizli, ogrozda. Na ovaj način ćemo obezbjediti svježe voće u sezoni.

U gajenju biljaka prednost dajte prirodnom načinu gajenja biljaka. Nije potrebno da se trujete povrćem iz svoje bašte kada ga možete uzgojiti na potpuno prirodan način.

Bilje koje se najčešće gaje u baštama su: paradajz, paprika, patlidžan, krastavac, salate, špinat, blitva, tikvice, jagode, bijeli luk, crveni luk, hren, menta, melisa, krompir, grašak, mahune...

Grašak

Grašak je povrtna vrsta koja pripada porodici mahunarki. On se može posijati veoma rano u proljeće i rano stiže za berbu. Osim toga, grašak će zbog sposobnosti korijena da vrši azotofiksaciju obogatiti zemljište sadržajem azota. Nakon graška odlično rastu sve lisnate kulture (kupus). Grašak dobro podnosi hladnoću, ali ne trpi sjenu. Ukoliko ga posadite na veoma sjenovito mjesto izostaje cvjetanje. Za klijanje, nicanje, rast i plodonošenje zahtjeva vlagu, ali ga ne sadite na vlažnim terenima jer dolazi do propadanja usjeva, trulenja biljke, češće se javljaju oboljenja kao što je pepelnica. Za rast graška pogoduje slabo kiselo, neutralno i slabo bazno zemljište.

Na veoma niskim temperaturama, oko 0°C, niče za 20 dana. Međutim, sjetvu na niskim temperaturama treba izbjegavati zbog propadanja sjemena, biljke imaju oslabljen imunitet. Optimalna temperatura za nicanje graška je 20 do 25°C i tada niče za 4 do 5 dana ako je zemljište dovoljno vlažno. Minimalna temperatura je 5°C. Sa sjetvom treba započeti rano u proljeće, već krajem februara ili početkom marta čim dozvole vremenski uslovi. Ranom sjetvom izbjegavamo veći broj bolesti i štetočina graška.

Sjetva se obavlja na dubinu od 4 do 8cm u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Na teškom, zbijenom zemljištu sjeme treba posijati pliće, dok na rahlom, rastresitom zemljištu dubina sjetve može biti veća. Ukoliko želimo produžiti berbu i upotrebu graška sjetvu treba obavljati u intervalima od 15 dana. Niske sorte posijati na međuredni razmak od 40 do 60cm. Razmak u redu zavisi od toga da li ćemo sijati grašak u trake, kućice ili redove. Usjev graška ne smije biti pregust. Raspored zrna treba da obezbjedi prostor za biljke i nesmetano strujanje vazuha kroz zasad graška - brže se suši lišće od vlage, magle i kiše.

Za male bašte preporučljivo je odabrati niske sorte graška. Ove sorte ne zahtjevaju podizanje velike armature, a i manje ih je potrebno đubriti. Dovoljan je jedan red špage razvući sa obe strane reda usjeva kako bi se biljke odigle od tla. Visokim sortama treba obezbjediti više hraniva kako bi izgradile nadzemnu masu koja će donijeti rod. Niske sorte ranije plodonose što je još jedan plus kod odluke koju sortu posijati.

Ukoliko je nedostatak vlage u tlu grašak treba zalijevati.

понедељак, 23. јануар 2017.

Upotreba kalijum permanganata u poljoprivredi

Na koji način se kalijum permanganat (hipermangan) može koristiti u poljoprivredi?

Njegova upotreba za dezinfekciju sjemena, zemljišta, zaštitu bilja u novom Tekstu.

среда, 18. јануар 2017.

Kako ubrzati klijanje i nicanje mrkve



Mrkva je povrtna vrsta koju ćemo pronaći u svakoj bašti. Najčešće se sadi u kombinovanim gredicama sa lukom zbog uzajamne zaštite od štetočina. Mrkva svojim mirisom odbija lukovu muhu, dok će luk da zaštiti mrkvu od mrkvine muhe.

Sjeme mrkve je veoma sitno, tamno obojeno. U 1g nalazi se od 1000 do 1 500 sjemenki mrkve. Sjeme mrkve sporije niče zbog eteričnog ulja koje se nalazi na površini sjemena i koje sprečava klijanje. Nicanje mrkve može da traje i do 21 dan. Kako bi se klijanje i nicanje mrkve ubrzalo potrebno je oprati sjeme mrkve u toploj vodi. Sjeme mrkve je potrebno staviti u platnenu vrećicu ili čarapu koju vežemo i stavimo u posudu. Ovako spremljeno sjeme u čarapi se prelije vodom koju smo zagrijali. Temperatura vode treba da je 45 do 50ºC. Ostaviti da se ohladi. Sjeme izvaditi iz platnene vrećice, rastresti po suvoj krpi i pustiti da se prosuši. Sjeme pripremljeno na ovaj način brže niče.

Za sjetvu mrkve potrebno je dobro pripremiti gredice. Mrkva ne voli zbijena i zabarena zemljišta. Mrkvu ne treba sijati duboko. Pošto je sjeme mrkve veoma sitno postoje različiti načini kako sjetva ne bi bila pregusta. Mrkva se može sijati u smjesi sa pijeskom u odnosu 1:5.

Sjetva se može obaviti rano u proljeće, krajem proljeća i početkom ljeta. Izbor sorte i vremena sjetve zavisi da li ćemo mrkvu trošiti preko ljeta ili ostaviti za zimu. Redovi mrkve trebaju da su okrenuti u pravcu sjever – jug. Međuredno rastojanje se kreće od 10 do 20cm u zavisnosti od krupnoće sorte i uslova uzgajanja. Rastojanje u redu treba da je 2 do 3cm.

Prilikom prorjeđivanja mlade mrkve koje smo odstranili sakupiti i odnijeti na kompostište, jer svojim mirisom privlače štetočine.

Čuvarkuća - lijek iz prirode

Tekst o čuvarkući i njenoj ljekovitosti.

U tekstu su recepti za svježi sok od čuvarkuće, sok sa medom i mast od čuvarkuće.

понедељак, 16. јануар 2017.

Malinina buba ili malinin pupar - Kako zaštiti malinu od ove štetočine?

Malinina buba se javlja svake godine i pričinjava štete u malini. Zaštita zasada maline može se odraditi i na prirodne načine.

Više u novom Tekstu

Proizvodnja presadnica duvana u vodenom rastvoru

Proizvodnja presadnica duvana je zahtjevna, a koje su prednosti proizvodnje presadnica duvana u vodenom rastvoru (hidroponiji) u Tekstu

Obrada tla - orati i malčirati

Kakva je razlika između oranja i prevrtanja?

I šta je bolje za zemljište u Tekstu

субота, 14. јануар 2017.

Bijeli luk - kralj bašte - 2. dio




Kada se odlučimo da gajimo voće i povrće bez upotrebe hemije stalno smo u potrazi za rješenjem kako da naše biljke odole napadu štetočina i pojavi oboljenja. Otkrivajući svijet suživota biljaka i njihovog međusobnog uticaja jedna povrta biljka se posebno ističe po dejstvu na druge biljke.

To je bijeli luk.

Bijeli luk je biljka koja ima veoma pozitivan učinak  na većinu biljaka u bašti ili voćnjaku i sa pravom nosi naziv kralj bašte. Njegove alelopatske osobine (uticaj jedne biljke na drugu) se ističu u moru biljaka u bašti. Kompletna biljka bijelog luka (listovi i korijen) izlučuju materije koje štite okolne biljke, pojačavaju njihov imunitet, tjeraju štetočine i umanjuju pojavu biljnih bolesti.

Bijeli luk sadrži dosta sumpora koji je prirodni fungicid i koji sprečava razvoj gljivičnih, bakterijskih i virusnih oboljenja. Već svojim mirisom bijeli luk u bašti ili voćnjaku stvara atmosferu koja pozitivno djeluje na gajene biljke, ali koja ne odgovara štetočinama i prouzrokovačima biljnih oboljenja.

Miris bijelog luka je neprijatan većini glodara. Sadnjom bijelog luka otjeraćemo ili umanjiti brojnost krtica i miševa u bašti. Veliki broj štetnih insekata ne podnosi miris bijelog luka. Ukoliko bijeli luk posadimo pored povrća ono će biti otpornije na biljne bolesti.

Najbolji primjer za efikasnost bijelog luka su jagode. Bijeli luk posađen pored jagoda štiti jagode od pojave Botritisa (truleži plodova). Najbolje je pored svakog bokora jagode posaditi bijeli luk.

Ruže su još jedna vrsta koja odlično reaguje na bijeli luk. Zbog dobrog odnosa između ruže i bijelog luka dobro ih je posaditi zajedno. Bijeli luk će biti pravi zaštitnik grma ruže.

U voćnjaku bijeli luk tjera mnoge insekte. Kajsije, breskve, maline, jabuke, kruške i šljive će najbolje da reaguju na prisustvo bijelog luka.

Bijeli luk se može koristiti za pripremanje mnogobrojnih pripravaka koji će nam koristiti u borbi protiv štetočina ili u zaštiti biljaka od infekcija. Pripravci od bijelog luka djeluju na gljivice, bakterije, čak i na viruse koji izazivaju biljne bolesti.

Recept za jednostavan pripravak od bijelog luka

Najjednostavniji pripravak koji primjenjujem je da se jedna glavica bijelog luka, srednje veličine, potopi u vodi na 24h. Čenove bijelog luka usitniti ili barem izgnječiti i preliti sa 2l vode. Ostaviti tokom noći i ne poklapati. Nakon 24h procijediti i pripravak je gotov. Spremljen pripravak trebao bi imati svijetlo žutu boju i miris po bijelom luku. Ukoliko je miris prejak dodati vode.

Ovaj pripravak se pokazao odličan protiv brojnih štetočina i oboljenja: mravi, lisne uši, tripsi, plamenjača, alternarija, virusa na parici i mnogih drugih.

Pripravak je najbolje koristiti u kombinaciji sa pripravkom od mlijeka i sode. Tada njegovo dejstvo dolazi do izražaja. Biljke tretirati pripravkom od bijelog luka, a nakon 5 do 10 dana biljke tretirati pripravkom od mlijeka. Broj i raspored tretiranja zavise od stanja u bašti ili voćnjaku. Uvijek pripremati svjež pripravak i ne ostavljati za poslije.

Prikraćivanje listova bijelog luka

Od starih baštovanki sam čula još jednu ideju koju primjenjujem. One su po malo prikraćivale listove bijelog luka svaki put kada bi radile u bašti. Dovoljno je 1cm lista ukloniti i bijeli luk će ispuštati svoje materije koje štite druge biljke..



среда, 04. јануар 2017.

Ptice - saveznici i pomoćnici u bašti

Zašto su ptice dobrodošli saveznici i pomoćnici svakom baštovanu ili baštovanki?

Kako ih privući u baštu i kako ih tokom zime zadržati možete pročitati u novom Tekstu

понедељак, 02. јануар 2017.

Slak - Kako se na prirodan način riješiti slaka?

Slak je veoma čest korov u baštama i na oranicama. Najviše raste na zbijenom zemljištu.

Više o slaku, njegovim dobrim i lošim stranama u novom Tekstu

Dezinfekcija plastenika - uspješna proizvodnja

Da bi osigurali uspješnu proizvodnju presadnica i povrća u plastenicima potrebno je održavati higijenu plastenika, nakon svakog završenog ciklusa proizvodnje potrebno je plastenik očistiti i prije svakog novog ciklusa proizvodnje potrebno je plastenik dezinfikovati.

Zašto je važno dezinfikovati plastenik i na koji način možete pročitati u novom Tekstu