уторак, 25. јул 2017.

недеља, 23. јул 2017.

U kakvim skladištima čuvate urod?




Sezona je ubiranja plodova sa njiva i bašti i postavlja se pitanje gdje uskladištiti ono što smo proizveli. Čitav je niz preventivnih mjera kojima se mogu spriječiti štete i umanjiti gubici tokom skladištenja.

Kako bi uspješno očuvali uskladištene poljoprivredne proizvode potrebno je sa velikom pažnjom pristupiti odabiru mjesta gdje ćemo izgraditi skladište. Potrebno je izbjegavati mjesta sa visokim nivoom podzemne vode, uvale gdje se sakuplja voda. Što je teren oko skladišta i samo skladište više izloženo dejstvu vlage to je veća mogućnost naseljavanja gljivica koje mogu u potpunosti uništiti uskladištene proizvode. Objekat bi trebao biti namijenjen isključivo za skladištenje poljoprivrednih proizvoda. Na terenu se često susreće pojava da u vrijeme kada je skladište prazno ono služi kao ostava za sve i svašta, da se drži gorivo, da se pretvori u kokošinjac i mnoge druge namjene. Sve to utiče da takva skladišta postaju praktično neupotrebljiva.

Objekat skladišta da se nalazi na mjestu gdje je dobro provjetravanje. Poželjno je da oko njega nema drveća i grmlja koje bi naselili insekti i druge štetočine, gdje bi se zadržavale ptice, i koje bi poslužilo kao izvor patogena.

Čak i kada jeprazno skladište treba biti čisto. Okolina skladišta takođe treba da se uredno održava. Što je veći nered to je više štetočina, posebno miševa i pacova. Najbolje je da je okolo skladišta uredno pokošena travnata površina ili betonska površina koja se lako čisti.

Skladišta trebaju biti izgrađena od čvrstih materijala, zidovi i pod da su bez pukotinau kojima bi se mogli zavući štetni organizmi ili prouzrokovači bolesti. Prozori i vrata moraju se dobro zatvarati. Na prozorima postaviti sitnu mrežu kako bi spriječili ulazak ptica, insekata.

Nakon pražnjenja skladište dobro očistiti. Prije unošenja novog uroda skladište ponovo očistiti, poželjno ga je i okrečiti kako bi ga dezinfikovali. Dezinfekcija u malim skladištima osim krečenjem može da se uradi i tretiranjem dijatomejskom zemljom. U skladištima se tokom zimskog čuvanja mogu unijeti i osušeni buketi biljaka koje svoji mmirisom tjeraju insekte. Osušene biljke se mogu spremiti u platnene vrećice (lovor, neven, pelin).

Star urod koji je zaostao u skladištu potrebno je pregledati, uskladištiti u nekom drugom prostoru ili ga fizički odvojiti od novog uroda.

Optimalna temperatura za čuvanje uskladištenih poljoprivrednih proizvoda se kreće između 10 i 15ºC. Skladište treba da ima dobru termičku izolaciju i da su snabdjevena uređajem za mjerenje teperature. Idealno bi bilo da se pored termometra koji mjeri temperaturu u skladištu nalazi i sonda koja mjeri temperaturu uskladištenog uroda. Najjednostavnija metoda mjerenja temperature unutar uskladištenog proizvoda je da se u masu zrna gurne ruka, ako osjetimo da je masa topla to je znak da se temperatura penje iznad 18ºC i da je potrebno provjetravanje mase (previjavanje, lopatanje, prebacivanje) i snižavanje temperature.

Osim temperature važan parametar je i vlažnost. Skladišta trebaju biti suva, izolovana od vlage. Urod treba biti osušen. Optimalna vlažnost zrna za većinu ratarskih kultura se kreće ispod 15%.

U toku čuvanja uskladištene poljoprivredne proizvode je potrebno redovno nadgledati i provjeravati. U zavisnosti od stanja vršiti provjetravanje, suzbijanje štetočina, zaštitu od ptica, miševa, preduzimati akcije suzbijanja.

PS 
Ako budemo imali šta ubrati...

Uživanje u biljkama
















Agroklub tekstovi objavljeni tokom juna i jula 2017e

уторак, 13. јун 2017.

Loši susjedi u biljnom svijetu

Neke biljne vrste se ne podnose.

Zašto?

I koje su to vrste?

Možete pročitati u Tekstu

Prirodni načini zaštite od komaraca

Komarci su aktuelni i ovog ljeta. O zaštiti na prirodan način više u Tekstu

Surutka za zaštitu i ishranu biljaka

Surutka je nus proizvod u proizvodnji sira, a kako se koristi u biljnoj proizvodnji više u Tekstu

среда, 07. јун 2017.

Riješite se smrdljivih martina biljnim pripravcima

Smrdljivi martini ili Smrdibube su veoma česte štetočine u našim baštama. Najviše ih privlače sočni plodovi poput paradajza. Prošle godine su se pojavili i u mojoj bašti i napali su plodove bamije.

Više o pripravcima koje možemo primijeniti u borbi protiv njih u Tekstu

петак, 02. јун 2017.

Zaštita plastenikaod pregrijavanja

Visoke temperature dovode do pregrijavanja plastenika što ima negativan uticaj na gajene biljke.

Kako reagovati u tim uslovima u novom Tekstu

четвртак, 25. мај 2017.

Lobularija donosi miris meda u dvorište.

Lobularija me osvojila mnoštvom svojih cvjetova i mirisom. Više o lobulariji u Tekstu

Preslica - za zdravlje ljudi i biljaka

O preslici (rastaviću), zašto se koristi u narodnoj medicini, zašto je važna za poljoprivrednu proizvodnju, od kojih biljnih bolesti štiti, kako s epriprema pripravak od preslice možete pročitati u Tekstu

Najznačajnije bolesti i štetočine biljaka

Koje su to najznačajnije bolesti i štetočine biljaka i kako se protiv njih boriti možete saznati u Tekstu

Od drenjina prave rakiju, pekmez, sirup i liker.

Porodica Sabljić iz Drvara prerađuju drenjine, a o njihovoj proizvodnji više u Tekstu

Razmnožavanje biljaka iz zaperaka

Veliki broj biljka s emože razmnožavati vegetativnim načinom - iz zaperaka.
Koje su to biljke, šta su zaperci i kako ih ožiliti u Tekstu

субота, 20. мај 2017.

Zašto su korisni insekti važni za bašte i voćnjake?

Biljke koje uzgajamo privlače mnoštvo insekata koji u njima vide sklonište, hranu, mjesto za odlaganje jaja ili život larvi. Nisu svi insekti neprijatelji naših biljaka. Postoji velika grupa prijateljskih insekata. Neki od njih direktno pomažu biljkama, kao što to čine pčele i bumbari, ili su predatori i paraziti štetnih insekata.

Opstanak bašte i voćnjaka je nezamisliv bez ovih malih pomoćnjika i treba učiniti sve da bi se oni privukli i zadržali.

U prijateljske insekte ubrajamo:

·         Bubamare,
·         Zalatooke ili Mrežokrilke,
·         Osolike muhe,
·         Solitarne pčele,
·         Mrave,
·         Pauke,
·         predatorske insekte,
·         parazitske i mnoge druge insekte.

Ukoliko ovim insektima obezbjedite optimalne uslove za život veoma brzo ćete ih privući. Kako bi ih privukli i zadržali u našim baštama i voćnjacima potrebno je zasaditi medonosno i drugo bilje koje privlači prijateljske insekte: facelija, heljda, gorušica, u fazi cvjetanja crveni luk, mrkva, celer i druge biljne vrste.

Bubamare



Bubamara je najvažniji pomagač naših biljaka. Veliki broj ljudi zna kako izgledaju bubamare, ali ne znaju koliko su one korisne. Odrasle jedinke i larve bubamare se hrane lisnim ušima koje najveću štetu pričinjavaju mladom povrću, ali mogu da u potpunosti unište biljke ili da izazovu izostajanje plodonošenja. Jedna larva bubamare pojede u toku dana 600 lisnih ušiju, dok odrasle jedinke pojedu od 100 do 200 lisnih ušiju. Pored lisnih ušiju u njihovoj ishrani se nalaze leptiraste i vunaste uši.

Biljke poput hajdučke trave, margarete, vratića, kalopera privlače bubamare u naše bašte. 

Dovoljno je da se sjetimo naši baka i prabaka koje su kaloper sadile u svojim baštama, a mi smo to znanje zaboravili.

Bubamare prezimljavaju zimu zaklonjene ispod busenja trava, biljnih ostataka, a mogu se napraviti i skloništa za bubamare. Okvir od skloništa za bubamare treba biti crvene boje, jer ih ta boja privlači. Sklonište ispuniti biljnim materijalom, šupljikavim elementima, busenovima trave.

Zlatooke ili Mrežokrilke



Na meniju Zlatooke nalaze se lisne uši, jaja leptira, resičari, grinje - mali biljni pauci, štitaste uši. Mogu da pojedu i do 4 000 jedinki štetnih insekata.

Za razmnožavane bira tamnija, vlažna mjesta koja su nešto hladnija i zaštićenija od direknog zračenja Sunca. Za nju su idealni površine obrasle papratima.

Osolike muhe ili Muhe cvjetare ili Lebdjelice



Ovi korisni insekti su veoma slični osama i zbog toga stradaju i ako se radi o veoma korisnim insektima. Njihove larve se hrane lisnim ušima, a odrasle jedinke se hrane nektarom i cvijetnim prahom i oprašuju cvjetove. Odrasle jedinke se lako prepoznaju po načinu leta  - kao da lebde u vazduhu.

Solitarne pčele ili Pčele samice



Ove pčele se pojavljuju u rano proljeće, lete na nižim temperaturama od pčele. To je veoma značajno za voćarsku proizvodnju. Solitarne muhe lete već na 8 do 10°C i mogu da obave oprašivanje ranih voćnih sorti.

Smještaj za korisne insekte

Jedna solitarna pčela u pogledu oprašivanja može da zamjeni 100 pčela. Zbog navedenih osobina potrebno je stvoriti uslove kako bi se one nastanile u baštama i voćnjacima. Za tu potrebu izdradite hotele za solitarne pčele. Za njih su idalni uslovi ako je hotel ispunjen trskom, izbušenim komadima drveta, bambusom, šupljim ciglama. Treba znati da one lete u krugu radijusa oko 200m i na takvim rastojanjima je potrebno postavljati hotele za njihov smještaj.

Mravi



Mrave obično smatramo štetočinama i najčešće radimo sve da ih uklonimo iz bašta i voćnjaka, posebno zbog njihovog suživota sa lisnim ušima. Međutim, mravi su i te kako korisni. Zajedno sa paucima oni su sanitarna vojska koja neumorno čisti naše bašte i voćnjake.

Mravinjaci su jednim dijelom u tlu i drugim na površini tla, a sačinjeni su od brojnih hodnika i na taj način se stvara prozračnije zemljište i vrši ventilacija tla. Mravi doprinose rasprostiranju sjemena. 

U mojoj bašti su mravi odnijeli sjemenke borača do mjesta na kome ne bih očekivala da će niknuti borač.

Jedna kolinija mrava je izuzetan pomagač u borbi sa štetnim insektima. Mogu da pojedu i do 2 miliona štetnih insekata tokom godine.

Baveći se poljoprivredom primijetila sam smjenu godine mrava i godine puževa golaća. U godini kada se pojave mravi u velikom broju nema puževa golaća i obrnuto, kada se pojave puževi golaći nema mrava u bašti. 2015-e bila je invazija puževa golaća, ali nije bilo mrava. Prošle godine se pojavio tek po neki puž golać, ali su mravi se javljali i selili po bašti. Ove godine je bašta prepuna mravinjaka, ali nema ni jednog puža golaća.

Međutim, mravi mogu u potpunosti da unište usjev, pa čak i stabla voćaka. Zbog toga ih je potrebno suzbijati i natjerati da se presele upotrebom prirodnih sredstava, a o tome više u tekstu .

Pauci

Većina ljudi ima odbojnost prema paucima, ali su oni u većini slučajeva veoma korisni. Za ishranu koriste mnogobrojne štetne insekte: krompirovu zlativu, mnoge dvokrilce, štetne leptire...

Predatorski insekti

Postoje brojne vrste insekata predatora koje love i za ishranu koriste kako odrasle jedinke štetnih insekata tako i njihove larve, lutke i jaja. Najpoznatiji predatorski insekt je bogomoljka.

Parazitski insekti

Među korisnim insektima su i brojne parazitske vrste koje parazitiraju odrasle jedinke i larve štetnih insekata. Najznačajnije iz ove skupine su parazitske osice. Danas se pojedine vrste uzgajaju i puštaju u prirodu u cilju smanjenja brojnosti štetnih insekata. Na takav način se može suzbijati krvava uš. Veliki značaj ove vrste imaju u voćarskoj proizvodnji.





четвртак, 18. мај 2017.

Pripravak od zove - tjera krompirovu zlaticu




1kg zove na 5l prokuhane i ohlađene vode,potopiti i ostaviti 12-24h.Nakon toga supstrat procijediti i time prskati krompir.

понедељак, 15. мај 2017.

уторак, 09. мај 2017.

Mineri lista

Mineri lista su mali insekti, a štete čine larve koje žive u tkivu lista.

Više o ovoj grupi štetočina u Tekstu

понедељак, 08. мај 2017.

Sadnja rasada paprike

Prije sadnje na polju rasad paprike treba da prođe kroz period kalenja. U ovom periodu mlade biljke se navikavaju na uslove van zaštićenog prostora:
  • Sunce,
  • vjetar,
  • temperaturna kolebanja,
  • niže temperature i sve ostale pojave.

Naglo iznošenje biljaka na Sunce dovodi do pojava ožegotina na lišću, čak cijela biljka može da strada.

Neophodno je pratiti vremensku prognozu i prilagoditi termin sadnje rasada i period kalenja rasada. Papriku nikada ne saditi na otvoreno kada je najavljeno zahlađenje. Biološka nula je za papriku temperatura od 13°C. Papriku saditi kada se zemljište dovoljno zagrijalo i kada temperatura tokom noći neće biti manja od 15°C.

U kontinentalnim krajevima papriku na otvoreno ne saditi prije sredine maja zbog pojave kasnih mrazeva koji u potpunosti mogu da unište mlade biljke.

Međuredni i redni razmak sadnje paprike zavisi od sortne karakteristike i prosječan razmak prilikom sjetve je 60 x 30cm. Treba znati da se ljute paprike sadne na manji razmak u redu.

Dubina sadnje treba da je do kotiledonih listića.

Papriku nikada ne zalijevati hladnom vodom.


недеља, 07. мај 2017.

Kako prepoznati dobar rasad paprike?




Prilikom kupovine rasada paprike treba izabrati biljke koje odgovaraju sortnim karakteristikama, koje su zdrave i koje su dobro razvijene. Samo dobar rasad daće dobre biljke koje će uz pravilnu njegu dati obilje plodova.

Rasad paprike treba biti bez oštećenja od štetočina, na biljci ne smiju da se uočavaju simptomi oboljenja.

Prisustvo kotiledonih listića nam govori da je biljka rasla u dobrim uslovima, a njihovo odsustvo je prvi znak da je biljka prošla kroz stanje stresa.

Mlada biljka treba da ima od 6 do 10 dobro razvijenih listova. Boja i veličina listova treba da je ujednačena. Intenzitet zelene boje i oblik listova su sortna karakteristika. Neke sorte su svjetlije obojene, dok druge odlikuje tamnozelena boja.

Veličina rasada se kreće od 16 do 20cm.

Starost rasada biljke se kreće od 50 do 80 dana i sortna je karakteristika:
  • slatka paprika – rane i srednje rane sorte od 50 do 60 dana starosti,
  • slatka paprika – srednjerane i kasne sorte od 60 do 80 dana starosti.
Korjenov sistem treba da je žiličast, dobro razgranat.

Stabljika da je elastična i dobro razvijena.

субота, 06. мај 2017.

Dinja - pravilnom rezidbom do krupnih plodova

Dinja je povrtna kultura koja se uzgaja zbog sočnih plodova.

Bez rezidbe biljka će formirati mnogo vegetativne mase i malih plodova. Da bi dobili krupne plodove biljku je potrebno pravilno orezati, a kako to uraditi možete pročitati u Tekstu

четвртак, 04. мај 2017.

Kada i kako zalijevati posađen rasad paradajza?




U gajenju paradajza voda je bitan faktor. Bez vode nema ni ukorjenjavanja rasada pradajza, rasta, cvjetanja i formiranja ploda. Da bi paradajz dao svoj maksimum potrebno je pravovremeno i pravilno vršiti zalijevanje ili navodnjavanje paradajza.

Već prilikom sadnje potrebno je izvršiti obilno zalijevanje. Iskopane rupe treba zaliti sa 0,5 do 1l vode. Ova količina će biti dovoljna da obezbjedi vlažnost narednih dana i da obezbjedi dobar rast korijena koji će u potrazi za vodom da se bolje razvije i ode u dubinu zemljišta.

U zavisnosti od uslova ponovno zalijevanje izvršiti za 7 do 10 dana.

Prilikom zalijevanja paradajza zalijevajte zemljište oko biljke, nikada ne polijevajte biljku.

Bolje je paradajz zalijevati rijetko, ali obilno. Za zalijevanje 1m² površine obezbjediti 20 do 30l. Voda koja se koristi za zalijevanje ne smije biti hladna. Hladna voda izaziva stres, a u periodu cvjetanja i plodonošenja može izazvati i odbacivanje cvjetova i mladih plodova. Voda za zalijevanje ne smije biti hladnija od 12°C. Optimalna temperatura za zalijevanje paradajza je oko 20°C.

Pradajz zalijevati tokom jutarnjih sati, u prvoj polovini dana. U tom periodu biljka najbolje usvaja vodu.

Pred početak perioda cvjetanja i formiranja plodova smanjiti količinu vode za zalijevanje, jer će pri velikoj količini vode paradajz formirati mnogo vegetativnog prirasta. 

Tokom rasta plodova količina vode koja je potrebna biljci se povećava zbog rasta sočnih plodova.

U fazi dozrijevanja plodova ponovo se potreba biljke paradajza za vodom smanjuje. Višak vode u ovoj fazi dovodi do pojave biljnih bolesti kao što su plamenjača, truleži. I pored toga što ima veliku potrebu za vodom paradajz ne voli vlažnost  iznad 80%.

субота, 29. април 2017.

Kako posaditi i prepoznati dobar rasad paradajza?




Paradjz je povrtna kultura koja voli toplotu, a mraz ih može potpuno uništiti. Rasađivanje paradajza na otvorenom vrši se poslije prestanka opasnosti od mraza.

Prije sadnje zemljište se treba ugrijati na najmanje 15°C, a sadnju rasada u kontinentalnom području obaviti poslije prve dekade maja.

Prije sadnje pripremite rupe za sadnju u koje se mogu dodati kompost. U zavisnosti od kvaliteta zemljišta u iskopane rupe se može dodati šaka kamenog brašna. 

Paradajz može da se gaji vezanjem uz kolac ili u špaliru. Sadnice paradajza saditi na razmak ne manji od 50cm u redu, a međuredni razmak da je najmanje 70cm. Razmak sadnje prilagoditi načinu uzgajanja i sortnim karakteristikama. Paradajz posaditi u dubinu do kotiledonih listića. Nakon sadnje dobro zaliti posađene biljke.

Nakon sadnje postaviti kolje. Kod kasnijeg postavljanja kolac može oštetiti korijen paradajza, a paradajz je osjetljiv na oštećenje paradajza.

Kako prepoznati dobar rasad paradajza

Prilikom kupovine obratiti pažnju na izgled rasada, jer će samo dobar rasad biti garant dobrog uroda. Dobro odgojena biljka paradajza treba da je:
  • bez vidljivih simptoma oboljenja,
  •  bez oštećenja od štetočina,
  • biljka treba da je intenzivno zelene boje (Intenzitet boje zavisi od sorte, hibrida.),
  • da su na biljci prisutni kotiledoni listići (Odsustvo kotiledonih listića je znak da je biljka prošla kroz neki stres.),
  • na stabljici treba da su vidljive dlačice (Nedostatak dlačica ukazuje da je biljka pod stresom.),
  • biljka treba da ima dobro razvijenih 6 do 8 listova i 
  • biljka treba da je visine oko 30cm.
Dobri susjedi paradajza

Uz paradajz saditi bosiljak, celer, kupus. Ove biljke će doprinijeti zdravlju biljke paradajza.

Radovi u maju




Maj je mjesec u kojem se zemljište dovoljno ugrijalo, a vremenske prilike postale pogodne za sadnju i sjetvu toploljubivih kultura.

Vrijeme je za sadnju presadnica i sjetvu

Vrijeme je sadnje presadnica paprike, paradajza, patlidžana i drugih kultura čije smo presadnice uzgajali u zaštićenom prostoru tokom hladnijeg dijela proljeća. 

Obavlja se sjetva sjemena graha, povrća i ukrasnih biljaka direktno na gredice.

Prilikom sjetve i sadnje paziti na plodored i međusobnom uticaju biljaka. 

U maju se vrši i sjetva sjemena tropskih biljaka, sjetva začinskog i ukrasnog bilja na otvorenom, vrši se sadnja presadnica cvijeća..

U zasadima redovno uklanjati korovske biljke prije nego što cvjetaju i formiraju sjeme.

Malčiranje

Nakon sadnje  presadnica i nicanja mladih biljaka vrijemeje za malčiranje, zemljište se dovoljno ugrijalo. kao malč mogu se koristiti različiti materijali od folija koje ćemo kupiti do sijena, slame, lišća ili papira. malčiranje zemljišta ima niz prednosti:
- malč akumulira vodu i održava vlažnost zemljišta, 
- održava zemljište oko biljaka rahlim, 
- sprečava rast korova i
- malč se raspada i na taj način snabdjeva biljke hranjivim materijama.

Rezidba

Ovo je mjesec rezidbe grmova koji zahtjevaju orezivanje. Takvi su Žutika, ukrasna jabuka i mnogi drugi.

Grmovima višegodišnjih cvjetnica se pincira (prikraćuju se vrhovi) i na taj način se potiče rast, formiranje bočnih grana i intenzivira formiranje cvjetnih pupoljaka.

петак, 28. април 2017.

Prije okopavanja


Bijeli luk, crveni luk, keleraba i rotkvica prije okopavanja.


Crveni luk

уторак, 25. април 2017.

Biljni zaštitni pojasevi




U organskoj proizvodnji sve veći značaj se pridaje biljnim zaštitnim pojasevima ili eko koridorima. Biljne vrste posijane u ovim pojasevima imaju veliki uticaj na gajeno povrće. Ne samo da će biljni pojas štiti gajeno povrće već će imati i veliki uticaj na pojavu štetočina  i prouzrokovača oboljenja.

Zasijano povrće biće zaštićeno od uticaja vjetra, unutar zaštićenog prostora stvara se specifična mikroklima koja doprinosi formiranju većeg prinosa. Povrće unutar zaštitnog pojasa plodonosi duži vremenski period. Bilje zaštitnog pojasa svojim životnim aktivnostima povećava razinu CO2 što se povoljno odražava na povrće. Pojasevi štite povrće tokom vrelih ljetnih dana od pretjeranog zagrijavanja jer formiraju sjenu. Unutar pojasa ne dolazi do pregrijavanja, vlaga zemljišta se bolje čuva tokom ljetnih mjeseci.

Najčešće se ovi pojasevi formiraju sjetvom kukuruza ili sucokreta, ali i drugih biljnih vrsta. Poput ostalih biljnih vrsta u bašti i biljke koje formiraju zaštitni pojas treba redovno njegovati: uništavati korov, zalijevati, đubriti i štititi od biljnih bolesti i štetočina.

Sjetva biljaka u zaštitnom pojasu obavlja se u redove, od 2 do maksimalno 8 redova.

Kukuruz je biljna vrsta koja se najčešće koristi za formiranje biljnog pojasa. Potrebno je posijati najmanje dva reda kukuruza kako bi kukuruz imao funkciju zaštitnog pojasa. Osim što će kukuruz formirati zaštitni pojas ovaj prostor se može iskoristiti za sjetvu tikvi i sorti graha koje se penju i koriste kukuruz kao potporanj. Visina biljaka u zaštitnom pojasu utiče na dužinu zaštićenog područja. Smatra se da je taj uticaj veći za 4 do 5 puta. Tako kukuruz štiti 9m zasijanog usjeva.

Suncokret se smtra najboljom biljnom vrstom za formiranje zaštitnog pojasa, posebno u vjetrovitim područjima. On ima veoma čvrstu stabljiku koja može poslužiti kao potporanj za grah ili za krastavac u združenom usjevu. Treba znati da suncokret formira moćan korjenov sistem koji crpi hraniva i vlagu, ali i doprema hranu iz dubine zemljišta na površinu. Suncokret se sije kada je temperatura zemljišta 10ºC, a radi bržeg nicanja sjeme se može navlažiti. Suncokret se sije u redu, razmak između dva reda u zaštitnom pojasu treba da je 25cm.

Pored suncokreta i kukuruza zaštiti pojas može da se formira od: siraka, korijandera, graška, čičoke, žitarica – posebno raž ili ječam, krompira, začinskog i ljekovitog bilja.

Unutar ovakvih pojaseva najbolje rastu kulture koje ne podnose vjetar: dinja, lubenica, paprika, krastavac, tikvice, tikve, plavi patlidžan.

Kao zaštitni pojasevi mogu poslužiti i biljke koje formiraju veću vegetativnu masu : krompir, kupus, paradajz.


Često se mogu vidjeti združeni usjevi kupusa i rotkvice ili kupusa i cikle. U takvim usjevima kupus štiti manje biljke od udara vjetra, daje sjenu.

Redovi maline, kupine, ogrozda, ribizli su takođe odlični kao zaštitni pojasevi oko gajenog povrća.

недеља, 23. април 2017.

Dalije - sadnja




Dalije su izuzetno lijepe cvjetnice i kraj aprila i početak maja je idealno vrijeme za sadnju lukovica.

Sadnja može da se obavlja u saksije ili na cvijetne gredice. Dalije vole rahlo zemljište sa nešto pijeska. Za sadnju birajte osunčane položaje.

Lukovice koje ste ostavili prošle jeseni potrebno je razdijeliti kako bi ih potaknuli na intenzivan rast  i cvjetanje. Najbolje je za sadnju birati samo najbolje i najsnažnije lukovice. Ukoliko Ukoliko llukovice dalija potjeraju mnogo izdanak ostavite samo najrazvijenije, a ostale uklonite. Time ćete osigurati dobar razvoj biljaka i cvjetanje.

субота, 22. април 2017.

Sanvitalija - ukras sa 1000 cvjetova




Sanvitalija je lijepo cvijeće koje vodi porijeklo iz Meksika i Gvatemale, a divlje forme se nalaze na području Centralne i Južne Amerike. Pripada porodici Asteraceae. 

Voli osunčana mjesta, ali odlično uspjeva i u polusjeni. Odlična je za sadnju u saksijama, žardinjerama, ali i visećim saksijama. Veoma često se koristi za prekrivanje površine zemljišta jer stvara kompaktan grm. Visina koju dostiže se kreće od 20 do 25cm. Izdanci su polegli i dugi do 80cm. Cvijet podsjeća na mlade cvjetove suncokreta, malog su prečnika do 2,5cm. Cvjeta od aprila pa sve do oktobra. Boja cvijeta je žuta, a središte može biti smeđe obojeno. Danas su selekcionisane sorte različitih nijansi latica od blijedožuto do intenzivno narandžaste. Centralni dio cvijeta može biti žut ili različitih nijansi smeđe boje. Postoje sorte kod kojih je cvijet višebojan.




Veoma lako se uzgaja iz sjemena i zbog toga je ova lijepa cvjetnica pronašla mnogo poklonika. Možemo sjeme posijati u martu u saksije u zatvorenom prostoru, a u maju se sjetva obavlja direktno na otvorenom. Počinje da cvjeta 60 do 70 dana  nakon sadnje. Sanvitalija veoma dobro podnosi presađivanje. Zahtjeva redovno zalijevanje odstajalom vodom, a za obilno cvjetanje potrebno ju je đubriti svake dvije sedmice. Dobro podnosi sušna razdoblja. Biljke se sade na razmak od 20 do 25cm. Izbjegavati sadnju na otvorenom dok su noći hladne. Tokom sredine ljeta može se desiti da biljka prestane sa cvjetanjem i tada je treba prikratiti (ošišati) za 2/3. Ovo će potaknuti ponovni rast i formiranje cvjetova.

Često se sadi u kombinaciji sa ukrasnim graškom, šebojem, dragoljubom, ukrasnom kaduljom i cvjetnicama sličnih karakteristika.

Sorte se međusobno razlikuju i neke formiraju uspravni grm, dok druge imaju puzajuću formu i odlične su za viseće saksije.

петак, 21. април 2017.

Eko metode oporavka biljaka nakon ledenog talasa

Nakon niskih temperature biljkama koje su preživjele potrebna je dodatna pomoć kako bi se što prije oporavile od doživljenog stresa.

Više o ovoj temi  u Tekstu

четвртак, 20. април 2017.

Dunja




Nekada je bilo nezamislivo dvorište bez dunje. Pomalo mi je krivo što je sve manje dvorišta bez stabla dunje, a dunja i te kako zaslužuje da je uzgajamo.

Zbog mirisnih, ukusnih i ljekovitih plodova dunju su cijenili stari Rimljani i Grci, a bila je simbol ljubavi i plodnosti. Stabla se prilagođavaju različitim uslovima, ali joj najviše odgovaraju rahla zemljišta dobrog vodno - vazdušnog kapaciteta i osunčane pozicije. Cijela biljka je izrazito dekorativna. Pažnju privlačim velikim listovima, oblikom krošnje, velikim cvjetovima i žutim, mirisnim plodovima tokom jeseni.

Stablo dunje bez problema će da izdrži niske temperature do -25stepeni, ali i visoke ljetne temperature. Kako bi se lijepo formiralo stablo dunje je potrebno orezivati tokom svake godine. U rezidbi je najznačajnije prorijediti grane koje zagušuju centralni dio krošnje i omogućiti da svjetlost i vazduh prodiru kroz krošnju. Ukoliko ne uradimo redovnu rezidbu krošnja će biti zagušena i neće imati dovoljno svjetlosti i prozračnosti. Takva stabla su sklonija oboljenjima i napadu štetočina.

Stablo dunje je dobro svake treće godine pođubriti stajnjakom.




Berba plodova dunje započinje u septembru i traje do novembra u zavisnosti od sorte i mjesta sadnje. Plodovi se pažljivo beru, jer su osjetljivi na udarce, pritisak, bilo kakva oštećenja i brzo propadaju kada se oštete. Pravi trenutak berbe je kada je plod intenzivno žut i kada izgube dlačice, baršunastu prevlaku. To je trenutak kada im se aroma u potpunosti razvije 

Dunja je sklona alternativnoj rodnosti ako se ne održava. Jedne godine rodi, ali duge godine prinos je slabiji.

среда, 19. април 2017.

Zaštita od mraza




Svakog proljeća se susrećemo sa mrazom i uticajem talasa negativne temperature na biljke koje smo posadili. Na niske temperature su najviše osjetljive sjemenke koje se nalaze u fazi klijanja, mlade biljke koje tek niču ili su nikle, jagode koje cvjetaju i njima je potrebno osigurati zaštitu od niskih temperatura i mraza.

Jagode koje se gaje na otvorenom su sada u fazi cvjetanja i veoma su osjetljive na uticaj mraza i niskih temperaturama.

Povrće kao što su: bob, grašak, kelj, luk, mrkva, peršun mogu da prežive niske temperature od -4 do - 5°C. Međutim, ove temperature mogu da podnesu u kraćem vremenskom periodu.

Cikla i repa mogu biti oštećene na  - 3°C.

Zaštita pokrivanjem

Male površine i gredice je lakše zaštiti od velikih površina. Preko gredica se mogu postaviti lukovi od savitljivih grana, okviri od kočeva ili cijevi, drvene gajbice. Sve se može pokriti najlonom, folijama, agrotekstilom posebno proizvedenim za tu namjenu. Pojedinačne biljke se mogu zaštiti drvenim gajbicama, vrećama od jute, plastičnim bocama kojima smo odsjekli dno i stavili ih preko biljke.

Najlon se često koristi za pokrivanje, ali ispod njega dolazi do stvaranja i kondenzovanja vlage. Ne smije d ase stavlja na biljke, jer na mjestu dodira dolazi do propadanja biljke.

Agrotekstil (agroplatno) se proizvodi po tehnologiji netkanja i kao rezultat toga agroplatno ima mnogo pora kroz koje struji vazduh i vlaga. To omogućava biljci da diše, nema nakupljanja vlage. Debljina agrotekstila je različita i to utiče na težinu po površini, kao i na zaštitu od vremenskih uslova. Ispod agrotekstila nema pojave trulenja. Može da se koristi kao dvostruki sloj. Lak je za postavljanje, ne zahtjeva armaturu.

Zaštita polijevanjem

Zaštita biljaka polijevanjem daće efekte kod malih vrijednosti mraza.Pri hlađenju vodena para se kondenzuje i pada kao rosa na bilje. Ovaj sloj se ledi i štiti biljke. Zalijevanje treba da se ponavlja svakih 15 do 20 minuta.

Zaštita dimljenjem

U zaštiti od mraza može pomoći paljenje vatri na strani odakle duva vjetar - na taj način dim će biti nošen preko biljaka koje želimo zaštititi. Dim od vatre na koju smo položili vlažnu slamu, sijeno, drvo, lišće, krpe ili bilo šta što sporo gori i stvara gust dim.

Zaštita malčiranjem

Bilje se mogu zaštiti ukoliko se malčiraju slamom, sijenom, lišćem, papirom.