петак, 30. децембар 2016.

субота, 24. децембар 2016.

Agroklubovo priznanje za rad i pisanje tekstova

Hvala timu Agrokluba na priznanju za rad i vjernim čitateljima mojih tekstova.

Zahvaljujem se svima koji su mi bili podrška u radu i inspiracija za pisanje tekstova.

http://www.agroklub.ba/poljoprivredne-vijesti/posebno-priznanje-autorici-ranki-vojnovic/29607/

понедељак, 19. децембар 2016.

Sadnja jarog bijelog luka - 1. dio - dezinfekcija čenova




Da bi smo dobili dobar urod jarog bijelog luka potrebno se posvetiti njegovoj proizvodnji. Kada smo odlučili da ćemo uzgajati jari bijeli luk trebamo odabrati kvalitetan sadni materijal i kvalitetno mjesto gajenja.

Bijeli luk ne saditi poslije krompira, jer može doći do zaraze fuzarioznim uvenućem. Kao predusjevi dobri su: grašak, krastavac ili kupus. Zemljište treba da je dobro strukturirano, rahlo, sa dobrim vodno-vazdušnim režimom, da nema visok nivo podzemne vode, neutralne ili slabo kisele ph reakcije.

Za sadnju odabrati krupne čenove sa zdravih, krupnih glavica. Ako jedan čen u glavici pokazuje simptome oboljenja izostaviti tu glavicu iz sjetve kako ne bi širili patogene na gredici. Čenove od glavice odvajati neposredno prije sadnje. Dugim stajanjem čen  koji je odvojen od glavice dehidrira i nije za sadnju. 

Čenove bijelog luka mogu se dezinfikovati u pripravku od pepela, čaju od kamilice  ili u kalijum permanganatu.

Pripravak od pepela za dezinfekciju čenova bijelog luka

Da bi pripremili ovaj pripravak potrebno je 400g pepela i 2 litra vode. Pepeo preliti vodom, dobro promiješati i kuvati pola sata. Nakon toga pustit dobijeni rastvor da se prohladi, procijediti (po potrebi) i u njega potopiti čenove.

Čaj od kamilice se priprema na klasičan nači. Ne treba ga šećeriti.


Za dezinfekciju čenova bijelog luka možemo koristiti kalijum permanganat u kome se nakon pripreme čenovi potapaju na 30 minuta.

четвртак, 15. децембар 2016.

Kako proizvesti kvalitetan rasad paprike

Za dobar urod paprike jedan od osnovnih uslova je kvalitetan rasad.

Osnovne zahtjeve paprike u rasadničkoj proizvodnji i kako treba da izgleda kvalitetna presadnica paprike možete da pročitate u novom Tekstu

понедељак, 12. децембар 2016.

Kako odabrati božićno (novogodišnje) drvce?

U novom Tekstu

Koje drvo odabrati?

Jelu, bor ili smreku?

Kako prepoznati kvaliteno stablo?

недеља, 11. децембар 2016.

Šta učiniti sa lišajevima na kori voćnih stabala




Deblo i grane voćnih staba veoma često naseljavaju lišajevi. Oni direktno ne uništavaju stabla, ali ih vremenom iscrpljuju.

Mnoge štetočine se skrivaju u lišajevima, tu i prezimljuju. Na njima se zadržavaju spore gljivica koje izazivaju biljne bolesti. Stablo ne može da diše i na taj način se usporava rast stabla. Zbog svega navedenog lišajeve je potrebno ukloniti da stabla. Uklanjanje lišajeva obavlja se tokom kasne jeseni kada je opalo lišće, zime  ili ranog proljeća prije kretanja vegetacije. Ne uklanjati lišajeve ako je vegetacija krenula, jer mehaničko struganje i tretiranje stabla preparatima protiv lišajeva može dovesti do sušenja otvorenih pupoljaka i cvijetova.

Prisustvo lišajeva na stablu nam govori da je stabo doživjelo stres ili da je počelo da odumire. Lišajevi ne naseljavaju zdrava, vitalna stabla. Mogu biti različitog oblika: kao kora, rozeta, koral, žbun. I po boji se razlikuju: zeleni, sivi, smeđi i raznih drugih boja i nijansi.

Javljaju se na svim voćnim vrstama, a posebno na šljivi, orahu i jabuci. Naseljavaju površinu kore debla i grana. Redovno se javljaju na stablima zapuštenih voćnjaka, starim voćnim stablima, stablima izloženim stresu ili na voćnim stablima pored rijeka, jezera i potoka. 



Njihovoj pojavi pogoduje visoka vlažnost zemljišta i vazduha. Javiće se na terenima gdje je podzemna voda na 1,5m, a to djeluje stresno na korijen voćaka – posebno na krušku i jabuku.

Lišaj je zajednica algi i gljiva u kojoj alge zajednički organizam snabdjevaju proizvodima fotosinteze dok gljive snabdjevaju mineralnim materijama i vodom. Ne radi se o parazitskom organizmu već o organizmu koji samo živi na površini kore stabla. Na Zemlji postoji skoro 20 000 lišajeva.

Oni ne uništavaju stablo, ali prave prolaz za mnoge patogene i štetočine koji će na kraju da unište stablo.

Lišajevi imaju i dobru stranu

Lišajevi se pojavljuju na stablima koja se nalaze u ekološki čistim, zdravim područjima. Tamo gdje rastu lišajevi vazduh i voda su veoma čisti.

Ne javljaju se u voćnjacima gdje se intenzivno koriste hemijski preparati za zaštitu, posebno preparati od bakra. Ova sredsva suzbijaju rast i razvoj lišajeva.

Kako se boriti protiv lišajeva

Treba znati da se lišajevi uklanjaju sa stabla, ali dok se ne otkloni uzrok stresa  oni će se stalno pojavljivati. Za njihovo mehaničko uklanjanje struganjem potrebni su nam:

·         najlon ili platno koje ćemo prostrijeti ispod drveta sa kojeg uklanjamo lišajeve,
·         špatula,
·         drvene lopatice,
·         nož – lišajevi se uklanjaju tupom stranom noža,
·         čelična četka.

Ispod stabla koje čistimo potrebno je prostrijeti najlon kako bi prilikom čišćenja i četkanja uklonjeni materijal padao na njega. Kora i lišajevi koje uklonimo sadrže štetočine i spore patogena. Sakupiti nastrugani otpad i ukloniti iz voćnjaka, najbolje spaliti.

Smatra se da su drvene lopatice najbolje za čišćenje, jer metalni alat može izazvati oštećenje tkiva stabla.

Nakon struganja stablo se može prekrečiti kako bi uradili i dezinfekciju.

Stabla na kojima se razviajju lišajevi mogu se tretirati različitim preparatima. Ako lišajevi nisu zahvatili veliku površinu stablo se može tretirati krečnim mlijekom – 1kg kreča i 10l vode. Nakon kiše tretman ponoviti. Tretirati deblo i deblje grane.

Stablo se može premazivati i mazivom od soli i pepela drveta. Uzeti 1kg soli, 2kg pepela, 2 sapuna i preliti sa 10 litara vode. Sve dobro promiješati i zagrijavati do ključanja. Pustiti da se ohladi i time premazati stabla.

Vršiti redovnu rezidbu stabala i održavati krošnju rastresitom. Ukoliko su voćna stabla u potpunosti prekrivena lišajevima treba uraditi sanitarnu rezibu, ukloniti suvišne grane i na taj način pospješiti provjetravanje krošnje.

Ne preduzimati nikakve aktivnosti ako je temperatura ispod 2ºC. Redovno pregledati u kakvom stanju se nalaze stabla i da li su prisutni lišajevi. Manje površine se lakše čiste.


Stara stabla prirodno odumiru i lišajevi ih prekrivaju.

четвртак, 08. децембар 2016.

Kako odabrati plastenik?




Gajenje povrća postalo je nezamislivo bez plastenika. On nam omogućuje da obezbjedimo svježe povrće tokom cijele godine, da sezona gajenje počne ranije  i da završi kasnije, da sami proizvedemo svoj rasad povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja. Od izbora plastenika zavisi i uspjeh naše proizvodnje. Danas se na tržištu mogu pronaći plastenici izrađeni od različitog materijala, koji se razlikuju po veličini i obliku, dugotrajnosti, opremljeni različitom dodatnom opremom. U toj bogatoj ponudi potrebno je odabrati plastenik koji najbolje odgovara našim potrebama.

Konstrukcija plastenika

Konstrukcija plastenika je kostur koji daje oblik plasteniku i preko nje se prevlači folija. Najveći dio cijene plastenika bez dodatne opreme odnosi se na konstrukciju ili armaturu plastenika. Od izbora konstrukcije zavisi trajnost plastenika. Sam kostur plastenika treba biti izgrađen od kvalitetnog materijala koji će da izdrži težinu snijega, udare vjetra, težinu biljaka koje se kače za armaturu plastenika. Materijali za izradu mogu biti različiti, a svaki ima svoje prednosti i mane. Za izradu kostura plastenika možemo koristiti: drvo, plastiku, legure lakih metala, čelične cijevi.

Drvena konstrukcija

Izrada plastenika sa drvenom konstrukcijom je jeftina i često se amateri baštovani odlučuju za drvo. Izrada plastenika je dosta jednostavna, ali je trajnost manja nego kod plastenika sa kosturom od legura. Drvo je podložno trulenju i lomovima, a u njemu se mogu skrivati štetočine i spore prouzrokovača oboljenja.

Plastične konstrukcija

Plastična konstrukcija je lagana, jednostavna za transport i montiranje. Najviše se koristi kod manjih plastenika. Otporna je na kišu, izmjenu temperature i UV zračenje.

Metalna konstrukcija

Konstrukcija plastenika može biti izrađena od legura lakih metala ili od čelika. Postoje dvije mogućnosti da je konstrukcija pocinkovana ili bojena. Nedostatak bojene konstrukcije je što se redovno mora šmirglati i premazivati bojom na vodenoj bazi. Hrađa se ne primjećuje ispod sloja boje, ali može uticati na stabilnost plastenika.

Folije za prekrivanje plastenika

Osnovne karakteristike folija je da su lagane, da lako se postavljaju i treba da su otporne na pucanje. Nedostatak folija je kratak rok trajanja, manja propusnost za svjetlost i kondezovanje vodene pare.

Trajnost folije je uslovljena debljinom:

  • ·         od 120mikrona traju dvije godine,
  • ·         150mikrona do 3 godine,
  • ·         od 180 do 200mikrona traju do 5 godina.


Koriste se UV stabilizirajuće i antikapajuće folije kako bi se produžio životni vijek folije i sprečila kondenzacija i kapanje sa folije. Dvosloje folije se koriste kako bi se uštedila energija za zagrijavanje plastenika. Između folija nalazi se sloj vazduha debljine 10cm.

Veličina i oblik plastenika

Veličina plastenika zavisi od naših zahtjeva i treba da je prilagođena načinu proizvodnje. Mali plastenici su praktični za domaćinstva, ali je kolebanje temperature u njima veće.


Oblik plastenika može biti različit. Najčešće su plastenici lučnog oblika. Ovaj oblik ima niz prednosti: snijeg i kiša lakše skliznu sa površine lučnog plastenika, ne zadržavaju se i ne opterećuju foliju i konstrukciju. U plastenicima ovog oblika nema oštrih uglova.

среда, 07. децембар 2016.

Problemi sa plodonošenjem maline




Veli broj domaćinstava posvetio se uzgoju maline, ali gajenje maline nije jednostavno i lako. Malina traži i mnogo rada i mnogo znanja.

I pored toga što malina raste kao divlja forma na našim prostorima ona traži pažnju kako bi nas darovala svojim slatkim plodovima. Međutim, često se dešava da izostane plodonošenje maline. U ovom tekstu ćemo se baviti problemima izostanka plodonošenja maline koji mogu da se otklone i nisu fatalni kao virusna oboljenja.

Do izostanka plodonošenja može doći zbog:

  1. Neadekvatnog izbora lokacije za malinjak,
  2. Preguste sadnje,
  3. Nepravilne brige o malini,
  4. Pojave sušnog razdoblja u vrijeme oprašivanja,
  5. Štetočina i bolesti.

Izbor lokacije za malinjak

Prilikom podizanja zasada malina izabrati lokacije koje svojim karakteristikama odgovaraju malini. Uspjeva na terenima koji su osunčani, sa dobrom ventilacijom (provjetravanjem), dobrim vodno – vazdušnim osobinama zemljišta. Izbjegavati gajenje u kotlinama zbog problema sa nakupljanjem hladnog vazduha u takvim kotlinama i pojave oštećenja od mraza.
Prije bilo kakvih radova uraditi analizu zemljišta. Malina ne podnosi teška, zbijena zemljišta. Ima osjetljiv korijen. Izbjegavati glinovita i zabarena zemljišta.

Bez dobre analize uslova i kvaliteta parcele ne zasnivati malinjak.

Pregusta sadnja

Najčešća greška prilikom podizanja malinjaka je pregusta sadnja. Mnogi smatraju da će im gušća sadnja dati veći urod, ali to je zabluda. Malina će tokom godina formirati izdanke i zatvoriti potreban sklop. Pregusta sadnja će dovesti do zagušenja, malina neće moći da cvijeta i formira plodove i formirani plodovi biće lošijeg kvaliteta.

Da bi se umanjila početna greška napravljenja prilikom sadnje potrebno je lopatom izvaditi suvišne izdanke i redovno ih uklanjati tokom vegetacije.

Nepravilna brige o malini

Za uspješno gajenje maline potrebno joj je posvetiti pažnju. Ona zahtijeva mnogo rada i pravilne njege u vidu đubrenja, orezivanja, navodnjavanja. Najčešće do izostanka plodonošenja dolazi zbog neznanja  ili izostanka brige o malinjaku.

Kod klasičnih sorti u jesen uklanjati izrođene izdanke. Na njima mogu da prezime mnoge štetočine i prouzrokovači oboljenja. Tokom vegetacije potrebno je redovno uklanjati novostvorene izdanke koji su suvišni. Vršiti đubrenje i navodnjavanje. Vršiti stalni nadzor malinjaka i zaštitu od štetočina i prouzrokovača oboljenja. Zdrav malinjak će manje biti podložan pojavi bolesti i napadu štetočina.

Nedostatak pojedinih elemenata u ishrani maline. Nedostatak bora dovodo do slabijeg formiranja prašnika i opadanja mladih plodova.

Pojave sušnog razdoblja u vrijeme oprašivanja

Pojava sušnog perioda i visokih temperatura u vrijeme cvijetanja i oprašivanja može dovesti do izostanka plodonošenja. Pojava ovakvog perioda dovodi do slabog zametanja plodova, manje rodnosti i malih i nekvalitetnih plodova.

Da bi se umanjilo dejstvo suše i visokih temperatura vršiti redovno zalijevanje malinjaka. Obično iskusni malinari urade jedno obilno zalijevanje i sledeća zalijevanja sa normalnom zalivnom normom. Pomaže i zasjenjivanje.

Štetočine i bolesti

Do pojave izostanka ili smanjenog plodonošenja mogu dovesti i mnoge bolesti i štetočine. Zbog toga je veoma važno redovno obilaziti malinjak i vršiti pregleda na prisustvo štetočina i pojavu obljenja, sprovoditi higijenu malinjaka, redovno đubriti i navodnjavati malinjak, vršiti rezidbu maline i sprovoditi mjere zaštite.


Najčešći uzročnik izostanka plodonošenja su mravi. Dešava se da malina cvijeta, ali da nema uroda. Na mrave ne obraćamo pažnju i oni nesmetano čine štetu na cvijetu i mladim plodovima. Rezultat aktivnosti mrava možete lako primjetiti u vrijeme zrenja plodova kada se vide rehuljavi plodovi tj. plod sa tek nekoliko normalno formiranih bobica. Zato već od početka vegetacije pratiti pojavu mrava. Osim što mogu napraviti štetu na cvijetu i plodu mogu da unište i korijen ako u blizini maline formiraju mravinjak. Na maline donose i lisne uši, jer formiraju farme lisnih ušiju kako bi se hranili mednom rosom koju stvaraju uši. Uši prenose viruse i zato se prisustvu mrava treba posvetiti velika pažnja.