FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

уторак, 29. новембар 2016.

Jabuka iz sjemena






Većina ljudi će kupiti gotove sadnice jabuke koje su odnjegovane u rasadniku i koje vjerno prenose osobine određene sorte.

Međutim, ima nas koji stalno eksperimentišemo i uživamo u otkrivanju nečega novog u biljnom svijetu. Ne postoji garancija da će naš rad biti nagrađen sa 100% uspjehom, ali ko zna kuda nas može odvesti naše eksperimentisanje i stalna potraga za nečim novim u našim baštama i voćnjacima. Možda nas priroda za naš rad nagradi novom sortom ukusnih plodova.

Ukoliko smo odlučili da posijemo sjeme jabuke i odnjegujemo novo voćno stablo trebamo znati da nećemo dobiti stablo koje će vjerno prenijeti osobine matične voćke sa koje smo ubrali plod. Možemo dobiti stablo manje rodnosti, lošijih plodova, ali možemo dobiti stablo iznimnih osobina koje će po kvaliteti nadmašiti roditeljsko stablo.

Dobijeno stablo će kasnije stupiti u rod, ali će biti otpornije na mraz, sušu, napad štetočina i pojavu biljnih oboljenja. 

Mnoge današnje sorte su slučajno otkrivene, nastale iz sjemena. Jedna takva sorta je Granny Smith.

Za uzimanje sjemena odabrati stabla sa najljepšim, najukusnijim plodovima. Birati zdrave, zrele plodove. Izabrane plodove jabuke isjeći i iz njih izvaditi sjemenke. Sjemenke se mogu oprati i ostaviti da se prosuše. Sjemenke čuvati na suvom do trenutka pripreme za sjetvu.

Da bi osigurali dobro, ujednačeno klijanje i nicanje sjeme jabuke je potrebno podvrgnuti procesu stratifikacije. O procesu stratifikacije i kako se on provodi možete pročitati u Tekstu. Proces stratifikacije započeti tokom januara i februara kako bi sjeme bilo spremno za sjetvu nakon 90 dana, april – maj.

Sjetva se obavlja sredinom proljeća na razmak od 20cm. Dubina sjetve je 2cm. Posijano sjeme treba zaliti i redovno provjeravati vlažnost. Nakon nicanja slijedi prorjeđivanje. Uklanjaju se mlade biljčice koje svojim izgledom podsjećaju na divlje pretke: male, kržljave, sitnog lišća, koje imaju trnje na sebi. Razlog njihovog uklanjanja je što će dati sitne i kisele plodove koji više podsjećaju na divlje jabuke. Ostavljaju se biljčice koje izgledom podsjećaju na kvalitetne sorte: vitalnije, bolje razvijene, bez trnja, sa krupnijim listovima. Od takvih mladih biljaka možemo očekivati ukusne plodove.

Mlade biljke treba pustiti da rastu tokom 2 godine i onda ih presaditi na stalno mjesto. Sadnja se obavlja tokom jeseni. Prilikom sadnje prikratiti korijen kako bi se potaknuo njegov razvoj i bolje ukorjenjavanje.

U zavisnosti od sorte prvi rod se može očekivati za 5 godina. Vremenski period potreban da dođe do prvih plodova je sortna karakteristika. Neke sorte (stabla nastala iz sjemena) će prve plodove dati nakon 10 godina. Ako odlučimo da ne formiramo uzgojni oblik ovakva stabla mogu dostići visinu od 8m. Ipak, stablo je potrebno prikratiti, na taj način možemo ubrzati prorođavanje stabla.

понедељак, 28. новембар 2016.

Hrana neka vam bude lijek, a lijek hrana

Predstavljam vam gospođu Zijadu Hasić iz Čelinca, njenu proizvodnju voća, povrća, žitarica, ljekovitog bilja i preradu. Ova vrijedna gospođa pravi razne sokove, džemove, salate, ajvar i još mnogo toga.

Više možete pronaći u Tekstu

недеља, 27. новембар 2016.

Zašto je potrebna stratifikacija sjemena?




Priroda se pobrinula za biljke.

Ukoliko bi sjeme biljaka sa naših prostora nakon zrenja odmah proklijalo i dalo nove, mlade bilčice one bi propale tokom hladne zime. Priroda je to regulisala i omogućila da sjeme biljaka sačeka proljeće. U sjemenu mnogih biljnih vrsta nalaze se materije koje onemogućavaju klijanje. Izlaganjem sjemena niskim temperaturama i vlazi dolazi do razlaganja tih materija i klijanja sjemena.

U prirodi se sjeme mnogih biljnih vrsta formira tokom jeseni, pada na tlo u suvo lišće i travu i ostaje pod snjenim pokrivačem. Upravo su to uslovi koje treba stvoriti da bi sjeme mnogih vrsta klijalo i niklo.

Stratifikacija može biti hladna, naizmjenična i topla. Topla stratifikacija je karakteristična za biljne vrste sa juga, iz toplih područja. Za naše podneblje karakteristična je hladna i naizmjenična stratifikacija.

Hladna stratifikacija je izlaganje sjemena niskim temperaturama, ali te temperature trebaju biti pozitivne ( iznad 0ºC ).

Naizmjenična stratifikacija je naizmjenično izlaganje sjemena temperaturama oko 0ºC  i višim temperaturama.

Bilo koji način stratifikacije da provodimo potrebna je vlaga. Sjeme ne smije da bude potopljeno u vodi, to će izazvati njegovo propadanje.

Sjeme nekih biljnih vrsta uopšte neće klijati ako ne prođe ovaj proces. To se naručito odnosi na drvenaste voćne vrste – tu spadaju i sve voćne vrste sa našeg područja.
Stratifikacija u kućnim uslovima

Za manje količine sjemena stratifikacija se može uraditi u kućnim uslovima. Dovoljan je frižider i manja količina pijeska. Poželjno je da je pijesak dezinfikovan, može se zagrijati u pećnici. Osim pijeska mogu se koristiti zemlja, treset, vermikulit, papir, tkanina, mahovina.

Postupak 1

Da bi sjeme bilo klijavo u većem procentu može se obaviti stratifikacija sjemena u kućnim uslovima. Na taj način imitiraju se uslovi kojima bi sjeme bilo izloženo u prirodi. Sjeme nije izloženo napadu štetočina u kontrolisanim uslovima.

U plastičnu vrećicu stavite rastresitu zemlju, pijesak ili vermikulit. Količina supstrata za stratifikaciju zavisi od količine sjemena. Supstrat se navlaži, ali ne smije biti prevlažan da ne izazove trulenje sjemena. U pripremljen supstrat dodati sjeme i sve zapakovati u najlon vrećicu. Vrećicu zatvorit i na njoj napraviti rupice za ventilaciju. Sjeme je živo i ono diše, ukoliko ne bi napravili rupice za ventilaciju došlo bi do ugušenja sjemena, trulenja. Ovako pripremljena vrećica se položi na podlogu i ostavi u frižideru tokom dvije  sedmice. Nakon tog perioda vrećica se izvadi iz frižidera i ostavi na neko hladno mjesto, negrijani prostor tokom jedne sedmice. Vrećica se vraća u frižider na sledeće dvije sedmice,  ponovo vadi iz frižidera i ostavlja sedmicu dana na neko hladno mjesto. Nakon toga se vrši sjetva.

Supstrat za stratifikaciju moramo redovno provjeravari da li je vlažan, ne smije se osušiti.

Postupak 2

U posudu treba staviti sloj pijeska, a zatim sloj sjemena. Debljina i broj tih slojeva zavise od biljne vrste. Pijesak u posudi treba redovno orošavati kako se ne bi isušio. Pijesak se može izmiješati sa tresetom. Posude trebaju na dnu da imaju rupice za drenažu (odvođenje viška vode). Sa strane na posudma ili na poklopcu posuda treba napraviti otvore za ventilaciju.
Uobičajena temperatura stratifikacije sjemena je +2 do +5ºC. Tokom perioda stratifikacije redovno provjeravati vlažnost supstrata. Svako sjeme koje pokazuje znakove propadanja odstraniti iz kutije.

Postupak 3

Za ovaj postupak potreban nam je komad tkanine dimenzije 10 x 40cm. Manja količina se razvuče duž sredine tkanine, a bočne strane se preklope preko sjemena. Ovako pripremljena traka se urola i zaveže žicom. Rolna tkanine sa sjemenom se stavlja u posudu sa malo vode. Vode ne smije biti previše. Tkanina će povlačiti vodu i sjeme će biti dovoljno namočeno. Posuda se čuva u frižideru.

Postupak 4

Sjeme koje smo odabrali treba zasijati u zemlju u saksije ili drvene sanduke, ukoliko imamo više sjemena. Ove saksije se mogu ukopati u dvorište kako bi se sjeme zaštitilo od izmrzavanja ili se posude zaštite malčom, jutom, papirom ili agrotekstilom.

Na ovaj način sjeme se izlaže prirodnim procesima stratifikacije, a štiti od štetočina. Redovno vršiti preglede u kakvom je stanju sjeme.

Postupak 5

Sjeme se posije u baštu i prepušta priroda da ona sve odradi. Nedostatak ovog postupka je što je sjeme prepušteno štetočinama.

Trajanje procesa stratifikacije

Koliko dugo će sjeme biti izloženo dejstvu niskih temperatura zavisi od biljnih vrsta. Broj dana potrebnih za stratifikaciju uslovljen je voćnom vrstom, ali i sortom:

  • ·         Šljive i džanarike – 120 do 180,
  • ·         Breskve – 100 do 120,
  • ·         Jabuka i kruška – 90 do 130,
  • ·         Dunje i kajsije – 80 do 100,
  • ·         Orah – 80 do 90,
  • ·         Višnja i trešnja – 150 do 180

Stratifikacija sjemena jabuke i kruške

Početak januara je nabolje vrijeme da se krene sa procesom stratifikacije sjemena jabuke i kruške. Sjeme koje ćemo stratifikovati najbolje je prije samo procesa stratifikacije dezinfikovati. Dezinfekciju možemo obaviti u raznim biljnim čajevima ili kalijum permanganatu (5g na 10l vode).

Sjeme se izmiješa sa dobro opranim i dezinfikovanim riječnim pijeskom u odnosu 1:3. Temperatura stratifikacije treba da je 3 do 4ºC. Dovoljno je posudu držati u donjem dijelu frižidera. Period stratifikacije obično traje oko 90 i više dana u zavisnosti od sorte. Vlaga supstrata treba da je visoka, jer na taj način imitiramo vlagu od snijega.

Sjeme koje se uzima za stratifikaciju treba da je zdravo, sjajno, bez oštećenja i simptoma oboljenja.

Stratifikacija oraha

Stratifikacija oraha se obavlja u čistom, vlažnom pijesku pri temperaturi od 5 do 7ºC. Temperatura može biti i niža, ali nikako ne smije spasti ispod 0ºC. Stratifikacija traje 90 dana, a posuda sa vlažnim pijeskom i orasima se čuva u frižideru.  U posudi može biti nekoliko slojeva sjemena.


Za stratifikaciju treba odabrati krupno sjeme. Sjeme se potapa u vodu, najbolje kišnicu, i ostavi da odstoji.Uzimaju se samo sjemena koja su pala na dno posude. 

субота, 26. новембар 2016.

Kako čuvati crveni luk tokom zime

Na čuvanje crvenog luka utiču mnogi faktori.

Postupak pripreme za čuvanje počinje još u polju, a briga o luku se nastavlja tokom vađenja, sušenja i skladištenja.

Više o čuvanju crvenog luka možete pročitati u novom Tekstu

четвртак, 24. новембар 2016.

Živicu je potrebno redovno orezivati




Da bi živice ( žive ograde) lijepo izgledale treba ih redovno prikraćivati. Rezidbu obaljati tokom jeseni i proljeća.

Redovnom rezidbom živica postaje gušća i kompaktnija. Rezidba potiče aktiviranje uspavanih pupoljaka i razvoj novih grana unutar krošnje. Kod rezidbe živice treba obratiti pažnju na neke razlike. Kod niskih živica pažnju obratiti više pažnje na šišanje po površini i uklanjanju israslik grana i gračica koje strše kako bi dobili kopaktnu gornju površinu. Kod rezidbe visokih živica poželjno je da živica dostigne odgovarajuću visinu i onda obaviti skraćivanje. Rezidbom prikraćivati bočne strane kako bi visoka živica dobila na kompaktnosti, gustoći. Neke vrste živice se prikraćuju odmah nakon sadnje kako bi dobili razgranatu krošnju.

Rezidbu možemo obaviti ručnim ili električnim makazama. Živicu sa većim listovima poželjno je rezati ručnim makazama, jer nećemo oštetiti listove grana koje ostavljamo. .Alat za rezidbu treba biti naoštren i dezinfikovan.

Kod formiranja oblika koristiti se kočevima i špagom kako bi označili ivice rezidbe. Zategnute špage će vam olakšati održavanje pravca rezidbe.

Oblik rezidbe

Oblik rezidbe živice može biti različit. Tri su osnovna oblika rezidbe:

  • rezidba na pravougaonik
  • rezidba na luk i
  • rezidba na trapez.
Rezidba na pravougaonik je oblik rezidbe prikladan za živicu koja podnosi polusjenu, odnosno uslove sa slabijim osvjetljenjem. Takve su živice od graba i tise. Ovim vrstama neće smetati manjak osvjetljenja i kod njih neće doći do defolijacije (gubitka listova) na donjim etažama.


Izbjegavati rezidbu tuje u ovakvom obliku, jer ona ne podnosi ovakvu rezidbu. Kod nje dolazi do defolijacije donjih etaža. 

Rezidba na luk  zahtijeva manje rada tokom rezidbe i lakše je održavanje. Gornji dio je zaobljen u formi luka, a prema dole živica se širi. Rezidba ne mora biti "pod konac" kao što je to slučaj kod rezidbe na pravougaonik, greške pri rezidbi se slabije uočavaju. Rezidba na luk je pogodna za lovorvišnju, berberis i kalinu.

Rezidba na trapez je oblik rezidbe u kome je donji dio živice širi u odnosu na gornji dio. Ovaj oblik rezidbe obezbjeđuje da i do donjih etaža dopire dovoljno svjetlosti i na taj način se sprečava defolijacija. Na ovakav način se oblikuju tisa, tuja, pačempres, grab.

Kod starijih živica mogu se javiti rupe u zidu živice. Za neke vrste je moguće obnoviti stare dijelove rezidbom i stvoriće se nove grane koje će popuniti prostor. Takva vrsta je tisa. Kod pačempresa i tuje je teže ostvariti taj efekat zbog slabog ragovanja na razidbu starog drveta. Ukoliko su prazni dijelovi u zidu živice veći najbolje je ponovo posaditi novu sadnicu iste vrste.

уторак, 22. новембар 2016.

Od čega zavisi uspjeh kalemljenja?




Voćke se mogu razmnožavati generativn i vegetativno.

Generativno razmnožavanje ili razmnožavanje sjemenom ne prenosi osobine roditeljske biljke (matične biljke) već dobijamo voćno stablo čije se osobine razlikuju od osobina stabla sa kojeg je uzeto sjeme.

Vegetativno razmnožavanje omogućava vjerno prenošenje naslednih osobina majčinske biljke. Upravo ova osobina da se iz jednog malog dijela razvije nova biljka istih osobina kao i stablo sa koga je taj dio uzet iskorišćava se u proizvodnji voćnih sadnica. Razlikujemo mnogo načina vegetativnog razmnožavanja, a svakoj voćnoj vrsti odgovara određen način koji obezbjeđuje kvalitetnu sadnicu. Najkvalitetnije sadnice se dobijaju kalemljenjem, odnosnom spajanjem plemke i podloge.

Plemka je dio voćnog stabla iz koga će se razviti nadzemni dio koji vijerno prenosi osobine matičnog stabla.

Podloga je dio kalemljene sadnice koji obezbjeđuje korijen. Može biti proizvedena na vegetativni način ili iz sjemena.

Za uspješno kalemljenje i dobijanje kvalitetno ukalemljene sadnice utiče mnogo faktora:

  • kvalitet plemke - Plemka treba da je kvalitetna, da potiče sa voćnog stabla u punoj rodnosti. Pupoljci na kalem grančici trebaju biti dobro razvijeni. Isto vrijedi i za pupoljak kod kalemljenja pupoljkom.Kalem grančice uzimajte sa periferije krošnje. Uzima se središnji dio grančice ili pupoljci sa tog dijela. Vršni dio grančice se odbacuje.
  • podudaranje podloge i plemke - Kod kalemljena kalem grančicama debljina podloge i plemke treba da se podudara kako bi se osiguralo dobro i brzo srastanje. Ukoliko se kalemljene vrši pupoljkom dio drveta ispod pupoljka treba biti tanji kako bi osigurali dobro srastanje pupoljka i podloge.
  • higijena postupka kalemljena - U procesu kalemljena treba obratiti pažnju na higijenu kako ne bi došlo do prenošenja oboljenja. Alat treba biti dezinfikovan prije provođenja postupka kalemljenja.
  • brzina obavljanja kalemljenja - Presjeci koji su izloženi dejstvu vjetra i Sunca se isušuju i na taj način s esmanjuje uspješnost kalemljenja.
  • vremenski uslovi - Vremenski uslovi koji vladaju kada se vrši kalemljenje mogu uticati na uspješnost kalemljenja. Ne kalemiti ako je temperatur avazduha ispod 10°C. Niže temperature usporavaju kalusiranje - uspostavljanje podloge i plemke. Više temperature ubrzavaju kalusiranje, ali ne i previše visoke temperaure.
  • vegetativna faza - Kod kalemljenja kalem grančicom podloga i plemka treba da se nalaze u fazi mirovanja.
  • kalemarski nož - Za kalemljenje se koristi specijalan nož koji treba da je naoštren.

петак, 18. новембар 2016.

Kordunice - voćna stabla za male prostore

Možemo uzgajati voćna stabla i kada raspolažemo malim prostorom, malim dvorištem, terasom ili balkonom.
Tada su naš idealan izbor sorte koje se ne odlikuju bujnim vegetativnim rastom, koje su kalemljene na kržljave podloge i koje se orezuju na specifičan način.

O kordunicama u novom Tekstu

среда, 16. новембар 2016.

Šta se ne orezuje?




Ovo je period kada se obavlja rezidba stabala i grmova, ali neke vrste ne treba orezivati ili ih orezivati sa velikom pažnjom. 

Jedna takva vrsta je magnolija i bez velike potrebe ne treba je orezivati. Svaki zahvat koji ima za cilj uklanjanje grana i grančica na stablu magnolije će biti vidljiv tokom cijelog života stabla. Razlog tome je što magnolije ne stvaraju mladice iz starog drveta i svaki zahvat je vidljiv u narednim godinama.Ukoliko se rezidba magnolije obavlja na nestručan način možemo dobiti stablo sa ružnom krošnjom, krošnjom sa šupljinama.

Ako magnoliji odrežete neku deblju granu stvoriće se praznina koju magnolija neće popuniti novim prirastima. Osim toga, magnolija sporo raste i kod rezidbe treba obratiti pažnju i na tu njenu osobinu.

Hamamelis je još jedna vrsta koja ne voli rezidbu. Kod hamamelisa je karakteristično da se mogu uklanjati tanke, mlade grančice bez bojazni za posljedice.

Pored magnolije i hamamelisa rezidba se ne preporučuje ni kod japanske udikovine, dlanolisnog javora i zanovijeti.

уторак, 15. новембар 2016.

Lovni pojas - zamka za štetočine voćaka

Šta su to lovni i ljepljivi pojasevi, čemu služe i kako ih možete sami napraviti u novom Tekstu

недеља, 13. новембар 2016.

Kako ukoliniti kalcijum (kreč) koji se nalazi u vodi za zalijevanje biljaka?




Najčešće je voda kojom zalijevamo biljke bogata kalcijem (krečom). Kada vodu iz česme koristimo za zalijevanje sobnih biljaka dolazi do taloženja kalcija u saksijama. Kao rezultat taloženja kalcija  mijenja se ph reakcija zemlje u saksijama. Isto se dešava i kod  zalijevanja na otvorenom samo se sporije ispoljava efekat alkalizacije zemljišta.

To dovodi do žućenja biljaka, jer kalcij sprečava biljke da usvajaju željezo i druge elemente. Zbog antagonizma između kalcija i drugih minerala biljke ne napreduju, zaostaju u porastu, dolazi do pojave žućenja, opadanja listova i slično.

Način upotrebe

Voda sa sirćetom se priprema dan ranije. Najbolje je uveče usuti pola male čaše sirćeta (alkoholnog ili vinskog) na 5l vode i ostaviti preko noći. Sledećeg jutra presuti 4l vode u posudu kojom ćemo vršiti zalijevanje.

Poslednji litar ove vode ostavite i ne upotrebljavajte za zalijevanje, u njemu su soli nastale uslijed reakcije kalcija i sirćeta.



субота, 12. новембар 2016.

Jesenji sajam 2016 u Banja Luci

Šta nam to donosi ovogodišnji Sajam i dio ovogodišnje sajamske atmosfere možete pronaći u

novom Tekstu

Na fotografijama su predstavljeni proizvođači i njihovi proizvodi.


уторак, 08. новембар 2016.

Čaj od mente – maksimalno iskorišćena moć prirode





Menta ili nana je biljka koja plijeni svojim lijepim mirisom. Sakuplja se u vrijeme početka cvijetanja, a koristi se za pripremu čaja, ulja, u gastronomiji i kozmetici.

U narednoj medicini menti se s pravom daje velika pažnja. Tokom ljetnih mjeseci čaj od mente hladi organizam.

Postoje mnoge sorte mente i svaka se odlikuje različitim intenzitetom mirisa, mentola i drugih materija. Najčešće se susreće pepermint menta.

Ljekovitost mente je u eteričnom ulju koje se nalazi u žlijezdama na površini lista. Listove metvice nikada ne trljajte i ne kuhajte, jer će to izazvati isparavanje ulja i smanjiti dejstvo mente.
Čaj od mente nije samo mirisno piće već pripravak koji donosi mnoge dobrobiti za ljudski organizam.

Čaj od mente



Jedna kašika lišća mente preliti sa 2dl ključale vode. Ovaj čaj treba da stoji poklopljen 30 minuta, da se prohladi. Zatim se procijedi. Nezaslađen čaj se pije prije jela, čaj zaslađen medom pije se poslije jela.

Ovaj čaj je veoma prijatnog mirisa i osvježavajućeg efekta. Čaj se koristi kod problema sa probavnim organima, grčeva u stomaku, oslobađa od stresa i smanjuje nervnu napetost, pomaže kod nesanice, razdražljivosti, glavobolje. Olakšava tegobe kod prehlade i bolesti respiratornih organa.

Veoma često se menta kombinuje sa drugim biljkama i pripremaju se veoma zdravi i ukusni čajevi.

Zeleni čaj sa mentom

Kombinacija zelenog čaja i mente daje izuzetno ukusan i prijatan čaj koji osvježava, rashlađuje i gasi žeđ. Priprema se od kašičice zelenog čaja i grančice mente koji se preliju šoljom ključale ode. Nakon što se malo prohladi čaj se procijedi. Može se piti sa limunom i medom.

Kamilica i menta

Priprema se od kašičice kamilice i grančice mente. Nakon što se prelije ključalom vodom čaj se ostavi 10 minuta, procijedi i pije.

Kombinacija kamilice i mente daje izuzetno prijatan  ljekoviti čaj koji poboljšava apetit, uklanja mučninu, oslobađa od bolova u stomaku.

Matičnjak i menta

Napraviti mješavinu mente i matičnjaka. Kašiku ove mješavine preliti sa ključalom vodom. Odnos mente i matičnjaka može biti vaš izbor u zavisnosti šta vam više prija i šta radije pijete.

Čaj od ove mješavine treba piti u večernjim satima jer umiruje. Odlikuje se izuzetno lijepim mirisom.

Ledeni čaj od mente



Od mente se može pripraviti odličan ledeni čaj. Mentu preliti ključalom vodom i ostaviti da stoji 15 minuta. Kada se čaj rashladi dodati kockice leda i ukrasiti kriškama limuna.

Oprez


Menta je i kao sve ostale biljke koje ljudi koriste. Ni sa mentom ne treba pretjerivati, a kod nekih stanja treba biti oprezan prilikom upotrebe. Ne preporučuje se kod slučajeva: nizak krvni pritisak, smanjen broj otkucaja srca, kod problema sa kiselosti želuca. Ne preporučuje se trudnicama, ni djeci do 3 godine.

понедељак, 07. новембар 2016.

Da li možemo kompostirati orahovo lišće?




Orah je drvenasta vrsta koja stvara mnogo listova, ali oprez sa njegovim lišćem.

U svojim listovima orah sadrži juglon i druge materije koje sprečavaju rast drugih biljnihh vrsta. Zbog toga orahovo lišće ima efekat herbicida.

Lišće oraha se može kompostirati, ali treba znati da sporije truli tj. sporije se raspada u kompostnoj masi. Od mase materijala dodatog u kompostnu masu orahovog lišća ne treba biti više od 1/4. U kombinaciji sa iglicama četinara povećava kiselost zemljišta. Prilikom kompostiranja ovo lišće oslobađa isparljiva jedinjenja.

Izbjegavati korišćenje komposta sa orahovim lišćem kod povrća i jednogodišnjeg cvijeća. Kompost koji sadrži  orahovo lišće koristiti kod višegodišnjih vrsta, ali samo ako je količina orahovog lišća u ukupnoj kompostnoj masi mala.

Orahovo lišće možemo odlagati na mjesta na kojima želimo spriječiti rast korova. Ono će djelovati kao prirodni herbicid.

Lišće svojim mirisom tjera mnoge insekte. Nekada se lišće koristilo u kao dodatak stajskoj stelji, jer svojim mirisom tjera insekte.

субота, 05. новембар 2016.

Kako zaštiti biljke od niskih temperatura

Dolazi nam period u kome vladaju niske temperature.

Neke biljke je potrebno zaštititi kako ne bi došlo do njihovog izmrzavanja. Za zaštitu biljaka možemo koristiti razne priručne materijale kao što su sijeno, slama, grančice četinara.

Više o ovoj temi u novom Tekstu


четвртак, 03. новембар 2016.

Zob kao ljekovita biljka




Zob ili ovas je izuzetna žitarica koja se koristi u liječenju mnogih bolesti, kozmetičkim tretmanima i ishrani. Zrno zobi ima najveći sadržaj proteina u odnosu na sve ostale žitarice. Zrno je bogato mineralnim materijama kao što su magnezijum, fosfor, cink, bakar. Sadrži vitamine B grupe i čitav niz drugih materija koje imaju pozitivan učinak na ljudski organizam.

Istovremeno je i hrana i lijek. Ona pomaže kod anemije, bronhitisa, kašlja, pneumonije, problema sa digestivnim organima, jetrom, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, jača srce, krvne sudove i nerve, snižava holesterol i pomaže kod dijabetesa. 

Jela pripremljena sa zobi su pravi dar za naš organizam jer zob čisti organizam od otrova i sluzi, čisti crijeva.

Najbolje je da se koristi zob iz organske proizvodnje i to cijelo zrno.

Zob lijek za kašalj

Kod problema sa kašljem treba zob kuhati sa mlijekom u odnosu 1:3 na laganoj vatri. Dobijena tečnost se koristi 3x dnevno po nekoliko kašika.

Čaj za snižavanje šećera i holesterola

Uzeti 150g oljuštene zobi i preliti sa 1l ključale vode i ostaviti preko noći. Sledeće jutro procijediti ovaj čaj i piti po pola šolje ovog čaja između obroka. Kao dopunu čaju dobro je za ishranu koristiti kašu od zobi.

Zobena kaša  recept



Zobena kaša se priprema na taj način da se uzme 5 supenih kašika zobi, dobro ispere i doda u 0,5l kipuće vode. Kuva se 5 minuta i ostavi da nabubri.

U zobenu kašu mogu se dodati razne namirnice i začini, a kuvati se može u mlijeku. Kaši se mogu dodati med, šećer, cimet, jabuka, suvo voće, razno svježe voće.

Zob u službi ljepote



Žene su od davnina koristile zob za njegu i razne tretmane. Zob se koristi u pripremi raznih pilinga i maski za kožu.

Pranje lica

Zob preliti sa ključalom vodom u odnosu 1:5 i ostaviti preko noći. Ujutro procijediti i oprati lice, ostaviti na licu 5minuta i isprati hladnom vodom.

Maska za lice sa normalnom i suvom kožom

Izmiješati kašiku zobenih pahuljica i kada pahuljice nabubre nanijeti masku na čisto lice. Masku ostaviti 15 minuta i isprati toplom vodom.

Ova maska je dobra za normalnu i suvu kožu. Ukoliko se u gotovu masku doda malo limunovog soka dobiće se efekat izbjeljivanja tena.

Maska koja zateže lice

Zobenoj kaši dodati med i sok od limuna. Držati na licu 15minuta i isprati hladnom vodom.





Imanje porodice Malčić

Porodica Malčić gaji raznovrsno voće i povrće.

U novom Tekstu otkrijete šta sve ova porodica uzgaja na svom imanju. Osim voća i povrća izrađuju i prirodnu kozmetiku.

уторак, 01. новембар 2016.

Kupus - lijek iz bašte




Kupus je biljka od davnina poznata i koristi se u ishrani ljudi. Opisivati kako kupus izgleda nije potrebno, ali hvaliti njegovu ljekovitost je izuzetan posao.

Listovi kupusa su prepuni vitamina C, kalcija, sumpornih jedinjenja, mliječne kiseline. Ne odlikuje se velikom kalorijskom vrijednošću, ali je bogat izvor mineralnih materija. Kiseljenjem kupus dobija na kvalitetu i povećava se sadržaj vitamina C. Može se jesti sirov, ukiseljen i kuvan. 

Kupus je najzdraviji sirov.

Ko jede veće količine kupusa, posebno nekuvan kupus, mnogo čini za svoje zdravlje, ne pati od nedostatka vitamina i ima jak imunitet. On smanjuje mogućnost debljanja, jer poboljšava varenje hrane.

Da bi ljudi zadovoljili dnevne potrebe vitamina C potrebno je pojesti 200g kupusa.

Sok od svježeg kupusa je izuzetan doprinos našem zdravlju. Veoma lako se može dobiti iz listova kupusa. Ovaj sok odlično čisti želudac i crijeva, odstranjuje otrove i pomaže kod opstipacije i tumora. Najbolje ga praviti prije svake upotrebe. Stajanjem u frižideru sok gubi svoja ljekovita svojstva.

Kod kašlja ili bronhitisa može se koristiti ovaj sok topao i pomiješan jedna šolja soka sa pola kašičice šećera. Pije se 5 do 6 dana po pola šoljice u 3 do 4 puta.
Kod gastritisa sa niskom kiselošću može pomoći kada se pije 0,75 šoljice  3 do 4 puta u razmaku od 40 minuta.

Sok pomiješan sa vodom u odnosu 1:1 koristi se kao tečnost za ispiranje grla kod upala i angina.

Sok od kupusa se može koristiti i u kozmetičke svrhe. Sok kupusa se pomiješa sa zobenom kašom. U ovu smjesu se može dodati i malo maslinovog ulja. Pustiti da maska na licu stoji 20 minuta i isprati lice mlakom vodom.

Kupus je izuzetan lijek za probavne organe. Svježe listove kupusa treba blago zagrijati na šporetu i lagano izgnječiti površinu lista. Ovako pripremljen list se privija na stomak tokom noći. Koristi se jednu do dvije uzastopne noći jer iritira kožu. Treba ga dobro zamotati na stomak da se ne pomjera. Smanjuje sve upale u stomaku, smiruje mnoge bolove, izvlači otrove. Kako ne bi došlo do iritacije kože može se površina kože namazati svinjskom mašću.

Koristi se kao lijek za čir na želucu, kod bolesti jetre, gastritisa.

Svježe istučeno lišće kupusa stvara osjećaj hlađenja kada se njime oblože upaljene otekline, otečene noge, čirevi i druge upale.

Ova povrtna vrsta sadrži više kalcijuma od bilo koje druge. Ukiseljen kupus može zamijeniti mnoge sirupe jer sadrži fosfor rastvoren u mliječnoj kiselini. Rasol koji se koristi za ljekovite svrhe ne smije se soliti prilikom pripreme.

Kupus koji se kuva ili dinsta se teško vari u stomaku i najbolje ga koristiti u svježem stanju. Sirov kupus, bilo da je svjež ili kiseo, provari se u želucu za 2h. Kuhani kupus se vari 4h.


U svom lišću kupus sadrži veće količine sumpora i zbog toga se kupus koristi kao lijek kod reumatičnih bolova, išijasa i sličnih oboljenja. Dobro oprane listove sježeg kupusa možemo koristiti kao obloge na oboljelim mjestima. Deblje žile isjeći i list izgrebati viljuškom. Mjesto na koje ćemo priviti list kupusa je potrebno namazati svinjskom mašću, staviti kupus i prekriti lanenom ili pamučnom krpom koja je namočena u alkoholu. Sve to treba umotati folijom i utopliti. Obloge držati preko noći na bolnim mjestima.