FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

петак, 28. октобар 2016.

Krečenja voćnih stabala i tretman pripravkom od bijelog luka




Jesen je vrijeme kada se obavlja krečenje stabala i jesenja zaštita. Bijela boja okrečenih stabala će spriječiti pojavu pucanja kore uslijed kolebanja temperature. Do ove pojave dolazi kada su noćne temperature vazduha ispod nule, a tokom dana dolazi do zagrijavanja.

Mlađa stabla, stabla sa tanjom korom i stabla sa malim promjerom grana u račvištu podložnija su ovom oštećenju i da bi zaštitili stabla treba obaviti jesenje krečenje.

Ovaj vid zaštite pogodan je za male, amaterske voćnjake i okućnice. Bijela boja okrečenih stabala manje upija toplotu tokom dana i zbog toga ne dolazi do kretanja sokova i pojave "mrazopuca". Kretanje vegetacije može da se uspori i odloži za nekoliko dana, a to je važno u proljetnom periodu kada dolazi do oštećenja zbog kolebanja temperatura i mraza.

Krečenje stabla ima još jednu ulogu, a to je dezinfekcija. U pukotinama kore se nalaze mnoge štetočine koje tu prezimljavaju ( lisne uši, crveni pauk ) u različitim formama od jaja do odraslih jedinki.

Krečenje se obavlja četkom kojom nanosimo pripremljenu masu za krečenje. Veliku pažnju treba posvetiti račvištu - mjestu gdje prve grane izlaze iz stabla, jer su tu najčešća i najveća oštećenja i tu se najviše naseljavaju štetočine. Takođe, treba dobro zakrečiti i prizemni dio debla.

Krečenje obaljati kada je dan bez padavina i sunčan kako bi se krečna masa osušila i dobro zalijepila za koru stabla.

Recepte za pripremu krečne mase možete pronaći u  tekstu Priprema voćnjaka za zimu

Pripravak od bijelog luka

Da bi se voćke i žbunje zaštitili od širenja štetočina i prouzrokovača bolesti može se tretirati pripravkom od bijelog luka.

200g bijelog luka samljeti i preliti sa 10l vode. ovaj pripravak se ne razblažuje vodom. Može da se koristi nakon pripreme ili nakon što  kraćeg vremenskog perioda kako bi se sačuvale sve efikasne materije iz bijelog luka i pripravak imao efekat. 

10l ovog pripravka dovoljno je za tretiranje 100m2.




четвртак, 27. октобар 2016.

Planiranje bašte




Period zime je vrijeme koje treba iskoristiti za planiranje bašte i pripremu za sledeću sezonu. Ovo vrijeme iskoristiti da prikupite i pročitate literaturu o biljkama koje želite da gajite u svojoj bašti ili cvijetnoj gredici.

Planiranje vrta je koristan i kreativan rad koji će vas poštedjeti mnogih problema koji bi se pojavili tokom sledeće vegetacije. Veliku pažnju prilikom planiranja trebamo posvetiti vremenu kojim raspolažemo za sjetvu, sadnju i brigu o našem cvijeću, povrću i voću. Ukoliko raspolažemo sa malo vremena najbolje je da izaberemo biljne vrste i sorte koje traže manje brige, bolje podnose sušna razdoblja, biljke otpornije na bolesti i štetočine. Kada spadate u grupu baštovana sa manjkom vremena trajnice su odličan izbor za vas.

Prije nego što pristupimo planiranju gredica trebamo znati položaj strana svijeta, kretanje Sunca, osunčanost parcele i da li neki visoki objekti ili drveće bacaju sjenu na parcelu i koliko ta sjena traje. Obratiti pažnju na smijer vjetra i da li nam je potrebno posijati biljke koje bi bile zaštita od vjetra ( npr. kukuruz, suncokret).

Prilikom planiranja gredica sa povrćem treba obratiti pažnju na veličinu parcele, vrste povrća koje želimo gajiti. Širina gredica treba da je najviše 1,2m kako bi se njega gredice mogla obaviti sa dvije strane i kako nam ne bi bio napor da radimo na sredini gredice. Dužina gredica može biti proizvoljnja, u skladu sa našim potrebama i veličinom parcele.

Uzeti u obzir koje vrste i sorte povrća sijemo i sadimo. Među biljkama postoje dobri i loši susjedi i potrebno ih je kombinovati kako bi naše biljke bile zdrave. Neke biljke vole sjenu dok su druge povrtne vrste isključivo biljke osunčanih terena.

Planirati mjesto za ukrasne i ljekovite biljke koje imaju pozitivno dejstvo na povrtnice. Takve su biljke: neven, kadifica, bosiljak, dragoljub, menta i mnoge druge. Bijeli luk je povrtnica koju možemo iskoristiti i kao zaštitu u bašti. Krtice ne vole miris bijelog luka. Biljke bijelog luka posađene pored jagoda štita jagode od raznih oboljenja , posebno od trulenja, i štetočina. Od nejga se priprema odličan pripravak za zaštitu bilja od bolesti i štetočina. Divlja loboda na sebe privlači lisne uši.

Neke biljke su odlične za pripremu đubriva ili pripravaka za zaštitu bilja u bašti, cvijetnjaku ili voćnjaku. Ukoliko u blizini ne možemo nabaviti ove biljke najbolje je da unaprijed odredimo mjesto na parceli samo za njih. Kopriva, gavez, sljez su biljke koje su neizostavne kada se odlučite da svoje povrće gajite na zdrav način, bez upotrebe hemije.

понедељак, 24. октобар 2016.

Gredica od lišća


Ukoliko imate velike količine opalog lišća i ne znate šta da uradite s njim napravite gredicu ili ga iskoristite za pripremu listinca.

Veličina i oblik gredice zavisi od količine opalog lišća i vaših planova. Debljina prikupljenog lišća treba da je najmanje 20cm. Površinu suvog lišća pospite kompostom ili zemljom, stajnjakom. Kompost će ubrzati proces razlaganja prikupljenog lišća. 

Ovako pripremljenu gredicu prekrijte agrotekstilom koji dobro pričvrstite da ga ne odnese vjetar. 

Na proljeće ovako pripremljenu gredicu možete koristiti za sjetvu tikvica. 



уторак, 18. октобар 2016.

Kako čuvati jabuke i od čega zavisi mogućnost čuvanja plodova jabuke

U novom TEKSTU možete saznati šta sve utiče na mogućnost čuvanja jabuke i kako se jabuke mogu čuvati u domaćinstvu.


Sadnja vinove loze




Sadnji vinove loze možemo pristupiti nakon opadanja listova, posebno kada ne postoji opasnost od jakih mrazeva. Za sadnju kupujte kvalitetne lozne sadnice, jer od njihovog kvaliteta ovisiće razvoj čokota i rodnost.

Za sadnju odaberite kvalitetne, jednogodišnje sadnice koje trebaju imati dobro razvijen korijen sa najmanje tri dobro razvijena račvanja. sadnica ne smije biti oštećena, spojno mjesto (mjesto spajanja podloge i kalemljene sorte) mora biti dobro sraslo bez pukotina, ne smije biti izraslina, simptoma oboljenja. Vrh sadnice treba da je zaštićen parafinom. Parafin štiti od isušivanja.

Prilikom sadnje kopaju se sadne rupe koje su manje nego što je to slučaj prilikom sanje voćnih sadnica. Širina rupe se kreće od 30 do 40cm. Dubina sadnje se kreće od 30 do 50cm i ona je specifična. Dubina sadnje zavisi od sortne karakteristike, nagiba terena, reljefa, nagiba, erozije. Na dno rupe se stavlja sloj zemlje izmješan sa đubrivom ili kompostom, zatim sloj zemlje, postavlja sadnica i vrši zatrpavanje. Pored sadnice se postavlja štap za koji će se vezati lastar koji će se razviti u proljeće. Ukoliko se očekuje hladna zima sadnica se nakon sadnje može zagrnuti zemljon kako bi se kalem zaštitio od niskih temperatura. U proljeće je potrebno nagrnutu zemlju razgrnuti kako ne bi došlo do propadanja loznog kalema.

понедељак, 17. октобар 2016.

Dolazi zima, ali baštovani će i dalje nastaviti sa radom




Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u baštama i voćnjacima se smanjuje, ali ne prestaje briga i njega oko povrća i voćaka. Neke povrtne kulture su završile svoju vegetaciju, neke se mogu sijati i saditi,a neke će tek sada da nas daruju bogatim urodom.  Da bi održali kontinuitet u proizvodnji povrća mnogi povrtari će zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena preći na uzgoj povrća u zatvorenom prostoru. Međutim, dolazak hladnih dana nije razlog da se odreknemo gajenja povrća na otvorenom, posebno u južnim krajevima. Ukoliko se odlučimo za sjetvu i sadnju pojedinih vrsta povrća na otvorenom tokom zime trebamo primjeniti odgovarajuće mjere.

Radom u bašti i voćnjaku ćemo povećati produktivnost i zaradu. Zaštita povrća od niskih temperatura na otvorenom može da se sprovodi na različite načine: sjetvom u kose brazde, malčiranjem , pokrivanjem namjenskim agrofolijama.

Zimske salate i špinat se mogu posijati na kose brazde. Ove kosine će štititi biljke od hladnoh vjetra. One bacaju sjenu na biljke i sprečavaju brzo otapanje kristalića leda koji su nastali djelovanjem niskih temperatura.

Da bi se biljke zaštitile mogu se zagrtati slojem zemlje, piljevine, granama drveća (smreke), kukuruzovinom, slamom, snijegom i sličnim materijalima. Sloj malča trebao bi biti deblji od 5cm da bi ispoljio pozitivan efekat. Na taj način se biljke se uspješno štite na prirodan način.
Danas su u upotrebi različite namjenske agrofolije kojima se biljke pokrivaju, a biljke zaštićene na ovaj način mogu da izdrže do -5ºC.

Mogu se sijati: mirođija (kopar), mrkva, špinat, peršun, zelena salata, grašak, bob. Kope,mrkvu, pršun treba posiajti neposredno prije padanja snijega i povećati količinu sjemena oko 10%.

U voćnjaku stabla i žbunje mogu da se saštite kukuruzovinom, agrofolijom. Za uspješno prezimljavanje je veoma važno da stablo uđe u zimu dobro pripremljeno. Sve novonastale grančice trebaju biti drvenaste. Grančice koje ostaju nedovoljno zrele (zelene) su podložne izmrzavanju. Tokom kasnog ljeta i jeseni voćna stabla ne đubriti sa azotnim đubrivima koji bi potaknuli daljni vegetativni rast.


Tokom zime vršiti obilaske voćnjaka i stresati snijeg sa grana, posebno na mladim sadnicama i stablima. Neophodno je uklanjato gnijezda štetočina i mumificirane plodove. Vršiti redovan nadzor na prisustvo glodara i preduzimati akcije u cilju zaštite od njih.

четвртак, 13. октобар 2016.

Hajde da pričamo o zemljištu

Jesenje lukovice su zvijezde proljeća


Krokus

 Tulipani



Jesenje lukovice se odlikuju različitim vrstama, bojama i oblicima cvijetova. To su prvi ukrasi dvorišta, a neki od njih cvijetaju cijelo ljeto. Jesen je idealno vrijeme za njihovu sadnju. Iskoristite bogatu ponudu u poljoprivrednim apotekama, tržnim centrima i pronađite nešto za svoje dvorište ili terase. Veoma često i na pijačnim stolovima možete pronaći bogatu ponudu lukovica iz vrtova naših sugrađanki.

Kod odabira lukovica obratite pažnju u kakvom su stanju. Lukovice ne bi trebale biti vlažne, sa znacima trulenja, simptomima oboljenja ili oštećene od strane štetočina. Takve lukovce ne uzimajte. Birajte lukovice koje su sjajnih, suvih listića omotača, bez oštećenja. Krupnije lukovice će dati jače i vitalnije biljke sa krupnijim cvijetovima.

Među vrstama ljepotom svojih cvijetova, njihovom bojom i oblicima, ističu se: tulipani, mrazovac, krokusi ( šafrani), narcisi, visibabe, muskari, ukrasni luk, zumbuli, jesenji ranunkulusi, i mnoge druge vrste.

Sadnju treba obaviti prije mrazeva, jer teba omogućiti lukovicama da se ukorijene.
Dubina sadnje lukovica zavisi od njihove veličine. Zajedničko za sve lukovice je da se sade na dubinu koja je predstavlja 2 ili 3x dužinu lukovica u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Pliću sadnju uraditi na težim i podvodnim zemljištima, na lakšim i pjeskovitim zemljištima sadnja može biti dublja.

Sve lukovice je najbolje saditi u grupama kako bi do izražaja došla ljepota njihovih cvijetova.

Jedan trik jesenje sadnje lukovica

Prilikom sadnje mogu se lukovice sukcesivno saditi u intervalima od 7 dana. To će rezultirati i sukcesivnim cvijetanjem tokom proljeća u intervalima od 7 dana. Na taj način ćemo produžiti period cvijetanja.

Kod izbora mjesta sadnje treba izbjegavati zabarene terene sa visokim nivoom podzemne vode, mjesta na kojima se sakuplja voda. Na ovakvim mjestima dolazi do trulenja  i propadanja lukovica. Birajte osunčane terene, zaklonjene od vjetra, sa niskim nivoom podzemnih voda, rastresitim zemljištem. Mnoge vrste neće svijetati u sjeni. Polusjenovita mjesata, mjesta sa najmanje 4 do 5h osunčanosti, možete izabrati za sadnju. Imajte na umu da lukovice ostaju na istom mjestu 3 do 4 godine. Nakon toga ih treba rasaditi, jer dolazi do zagušenja i lukovice se povlače dublje u tlo.Ukoliko bi ih ostavili biljke bi davale sitnije cvijetove i vremenom bi došlo do trulenja i propadanja cijele gomile lukovica. Prije sadnje dobro je u iskopane jame (rupe) dodati kompost ili neko drugo đubrivo koje se dobro izmješa sa zemljom. Najbolje je sadna mjesta pripremiti ranije.

Ukoliko u dvorištu imamo problema sa voluharicama i drugim glodarima na dno iskopane jame staviti slomljeno i usitnjeno staklo ili metalnu mrežicu. Neke vrste imaju prirodnu karakteristiku da tjeraju glodare. Takav je narcis.

Nakon sadnje lukovice prekriti zemljom i pritisnuti da se ostvari kontakt lukovice i zemlje. Ukoliko je najavljena hladna zima mjesto sadnje prekriti malčom kako bi se lukovice zaštitile od izmrzavanja.

среда, 12. октобар 2016.

Mala tajna sadnje bijelog luka


Svaka biljka ima svoje tajne. Mala tajna prilikom sadnje bijelog luka je položaj čena. U trenutku sadnje užu stranu čena bijelog luka okreniti u pravcu sjever - jug. Na ovaj način će se razviti biljke sa rasporedom listova koji će najbolje da iskoriste Sunčevu svijetlost, biljke će biti zdravije, neće zasjenjivati jedna drugu i biće glavice veće.

Čenove od  glavice odvajajte neposredno prije sadnje da se ne osuše tokom čekanja sadnje.

уторак, 11. октобар 2016.

Postati baštovan/ka


U vrijeme sve većeg stresa, krize, hrane prepune pesticida sve više ljudi shvata blagodati koje donosi uzgajanje vlastite hrane. Nije važno da li imate samo saksiju, balkon, komad gradskog zemljišta ili svoje vlastito imanje važno je da će uzgajanje hrane da vam donese mnoge blagodati. Otkrićete jedan novi svijet pun raznolikosti i života. Uprljaće te se, možda i koji put pokisnuti i na kraju osjetiti zadovoljstvo kada uberete svoje plodove. Osim boravka na svježem vazduhu, fizičke aktivnosti, smanjenja stresa, poboljšaćete kućni budžet i otkriti razliku između kvalitetne hrane uzgojene bez hemije i „plastičnog“ voća i povrća.

Svako ko voli prirodu može postati baštovan, a za to se treba pripremiti tokom zimskih dana. Danas su nam u elektronskom obliku dostupne mnoge knjige, tekstovi, youtube tutorijali putem kojih ćemo prikupiti znajnje o gajenju pojedinih biljaka. Svaka biljka ima svoje zahtjeve, način gajenja i to treba uskladiti sa prostorom kojim raspolažemo, našim vremenom kojim raspolažemo i željama.

Kada ste se odlučili da započete sa gajenjem povrća, začinskog i ljekovitog bilja, voća (jagode), cvijeća izaberite prirodne načine uzgajanje i bavite se baštovanstvom u skladu sa prirodom.
Kod formiranja bašte birati osunčana mjesta, a izbjegavati parcele koje su u sjeni i na kojima se zadržava voda.  Parcele na kojima se zadržava voda imaju mnogo negativnih karakteristika. Voda se kasno povlači sa parcele i radovi obrade tla, sjetva i sadnja će kasniti. Zbog viška vode zemljište će u sušnom periodu da postane veoma zbijeno i tvrdo sa pukotinama na površini. Biljke će patiti u periodu povećanje vlage. Povećana je pojava biljnih bolesti, posebno u kišnim godinama.

Nakon što smo odabrali parcelu i odlučili koje ćemo vrste povrća da uzgajamo potrebno je napraviti plan bašte. Svaka biljka ima svoj vegetacijski prostor i prema tome izabrati broj presadnica ili količinu sjemena. Kupite ili nabavite dovoljne količine sjemena.

Sve ideje zapištite na papiru i prilagodite stanju na parceli: nagibu terena, sjeni, stranama svijeta, vjetru, nivou podzemne vode.

Između gredica povrća ostavite dovoljno široke staze. Izaberite mjesta za cvijeće kao što su: kadifice, neven, dragoljub i druge. Ove biljke su odlične u zaštiti biljaka povrća od štetočina i pojave bolesti.

понедељак, 10. октобар 2016.

Dolazi zima



Kasna je jesen i zima stiže, ali radovi se nastavljaju. U bašti i voćnjaku potrebno je ukloniti biljne ostatke, izvršiti sanitarno orezivanje voćnih stabala i žbunova.

Obaviti sjetvu i sadnju povrtnih kultura koje će prezimiti na otvorenom ili u plasteniku. Vrijeme je sjetve i sadnje crvenog i bijelog luka, špinata, raznih salata.

Kompostnu hrpu zaštiti prekrivanjem kako bi osigurali povoljne uslove bez smrzavanja kompostne mase i dozrijevanje komposta tokom zime. Hrpu prekriti folijom, daskama ili kartonom i prekriti sa slojem zemlje debljine oko 30cm.

U voćnjaku zaštiti mlade sadnice zaštitnom mrežom ili drugim priručnim sredstvom od srna i glodara. Vršiti redovne pregleda na prisutnost i štete od glodara i u skladu sa situacijom na terenu preduzimati aktivnosti u cilju smanjenja štete.

Ukloniti sve polomljene grane i mumificirane plodove.

U bašti i voćnjaku postaviti hranilice za ptice. One su naši pomagači u borbi sa štetočinama. Pored hranilica pticama treba obezbjediti i vodu za piće.

Nakon završenih radova sav alat makaze za orezivanje, motike, ašivi i drugo treba očistiti, oprati. Na alatu na kome se pojavila rđa obaviti čišćenje brusnim papirom. Alat koji je tup potrebno je naoštriti. Alat premazati uljem kako bi zaštitili površinu od propadanja.

Uskladišteno povrće redovno provjeravati da se nisu pojavili simptomi truljenja ili oštećenja od štetočina. Najčešći razlog propadanja uskladištenog povrća (krompir, bundeve, jabuke, kruške, rokve, repe, kupusa i drugih plodova) je povećana vlažnost u prostoriji.

Nakon pauze kao najava novih tekstova - sjeme blitve