FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

четвртак, 31. март 2016.

Higijena plastenika kao važan faktor proizvodnje




Održavanje higijene plastenika je aktivnost koja se svakodnevno obavlja. Što je higijena plastenika na višem nivou to je manje problema u plasteničkoj proizvodnji što se tiče pojave simptoma oboljenja ili oštećenja od štetočina.

Treba voditi računa da se unutrašnjost i okolina plastenika redovno održavaju. Plastenik nije ostava svega što nam treba i ne treba.  

Alat i oprema koji se koriste u plasteniku treba da se koriste samo za tu svrhu. Ruke, alat i opremu redovno čistiti i prati.

Najbolje bi bilo da imamo posebnu odjeću za rad u plasteniku. Koristit posebnu obuću za rad u plasteniku ili je redovno prati prilikom ulaska u plastenik. U plasteniku izbjegavati nošenje nakita, jer nakit može da posluži kao „transportno sredstvo“ za prouzrokovače oboljenja. Ne unositi mobilni telefon u plastenik iz istog razloga.

Redovno vršiti pregleda plastenika i posađenih biljaka, opreme, alata.

Najmanje jednom godišnje, u proljeće ili jesen pristupiti čišćenju plastenika. Čišćenje se sprovodi prije zasnivanja proizvodnje, odnosno nakon završetka. Biljne ostatke iznijeti iz plastenika.

Drvene dijelove plastenika zaštiti od vlage,a metalne od hrđe. Hrđave dijelove što prije očistiti ili zamijeniti.

Redovno vršiti provjetravanje i sprovođenje preventivnih mjera.

Sprovoditi sanitarne mjere:

-dezinfekcija alata sa 70% alkoholom, posebno oruđa za orezivanje;

- može se dezinfikovati sa mlijekom u prahu. Uzmima se 100g mlijeka u prahu ( 35% proteina) i 1l vode;

-ruke redovno prati u toploj vodi sa sapunom;

-dezinfekcija kontejnera i saksija vrelom vodom pod pritiskom;

-upotreba zdravog sjemena i sadnog materijala;

-dezinfekcija zemlje;


-korištenje dezinfikovanog supstrata za proizvodnju presadnica.

Sjećanje na baštu - sezona 2015


среда, 30. март 2016.

Kako odabrati lokaciju za postavljanje plastenika




Izbor lokacije plasenika ima veliki uticaj na stabilnost i produktivnost u plasteničkoj proizvodnji povrća. Prilikom izbora lokacije treba se odlučiti za lokacije koje obezbjeđuju maksimalne povoljne uslove, blizinu saobraćajnice, lak pristup plasteniku, blizinu vode, blizinu izvora električne energije.

Osnovni uslovi pri odabiru lokacije su:

1.    dobra osvjetljenost

2.    zaštita od vjetra

3.    pristupačnost vode za zalijevanje.

Dobra osvjetljenost je od izuzetne važnosti za proizvodnju povrća. Tokom godine imamo 1 do 1,5 mjeseci vrelih dana sa jakom osvjetljenošću. U toku ostalog dijela godine osvjetljenost se smanjuje. Zbog toga treba unaprijed razmišljati kako da se biljke u plasteniku zaštite od nedostatka svijetlosti.

Idealna lokacija ima smjer sjever-jug. Plastenik treba da je osvjetljen od izlaska do zalaska Sunca. Bez svjetlosti nema ni razvoja povrća i zato plastenik ne bi trebao biti zaklonjen visokim drvećem i zgradama.

Potrebno je planirati da plastenik bude osvjetljen od 7 do 21h i postavljen na lokaciju na kojoj nema velike sjene. Takva lokacija obezbjediće dobre uslove za rast povrća i smanjiti gubitak toplote.

Plastenici se postavljaju na ravnim lokacijama sa nagibom do 0,4% radi oticanja suvišne vode. Izbjegavati lokacije sa visokim nivoom podzemne vode. Treba izbjegavati lokacije u dolinama i uvalama gdje se duže vrijeme zadržava magla. Ukoliko je lokacija za plastenik previše nagnuta treba je izravnati prije postavljanja plastenika.

Plastenici treba da budu zaštićeni od vjetra, ali ih ne treba postavljati u zavjetrinama sa veoma slabom cirkulacijom vazduha. Vjetrozaštitni pojasevi trebaju biti visine 2 do 2,5m. Oni smanjuju gubitak toplote. Obično se sade javor, aronija. Brezu treba izbjegavati jer se njen korijen rasprostire u prečniku od 10m i često dospjeva do plastenika i uzima hraniva i vodu od biljaka iz plastenika.


Plastenik treba da bude blizu izvora kvalitetne vode koja je pogodna za zalijevanje, udaljen od glavnih saobraćanica kako ne bi došlo do zagađenja povrća.

уторак, 29. март 2016.

Luk - zaštita luka prirodnim metodama

Bijeli i crveni luk su biljke za svaku baštu. Od ovih biljaka pripremaju se brojni biljni pripravci za zaštitu drugih biljaka od prouzrokovača oboljenja i štetočina,  ali i njih je potrebno zaštititi.



Luk ne voli glinovito i kiselo zemljište. Najbolje ga posaditi na rahlo zemljište dobrog vodno-vazdušnog režima.U gredicu treba dodati pijeska ili nekog drugog materijala da se dobije rahlo zemljište. Prije sjetve se može dodati kreč da bi se umanjila kiselost zemljišta i povećala ph vrijednost.

Arpadžik/lučice trebaj u da su zdrave, suve. Prije sadnje male lukovice se podvrgavaju dezinfekciji. Može se potapati u vodu tempereture do 45ºC u trajanju do 15minuta ili ga potopiti u rastvor kalijumpermanganata tokom 10-20minuta.

Na istoj gredici posijati mrkvu. Mrkva štiti luk od lukove muhe, ali i luk štiti mrkvu od mrkvine muhe. Blizu luka posaditi nekoliko biljaka duvana, one će svojim mirisom otjerati jedinke lukove muhe.

Kadifica štiti luk od nematoda.

Ako zabijemo grane zove u zemlju one će štititi luk od krtice, krtica ne volim miris zove.

Veoma često se na vrhovima luka pojavljuje žutilo. To žutilo može biti posledica nislih temperatura, narušenog vodno-vazdušnog režima, zbijenog zemljišta, slabom ishranjenošću luka. Ukoliko je luk potrebno pođubriti može se uzeti posuda od 1l napunjanja sa suvim đubrivom ( obično kokošiji) i razmutiti u 5l vode. Ovako pripremljen rastvor ostaviti 3dana,a nakon toga 1l rastvora razrijediti u kanti vode i sa tim zalijevati luk.

Lukova muha je najčešća štetočina luka.Ona umanjuje tržišnu vrijednost luka, a luk je podložniji propadanju nakon napada lukove muhe.

Protiv lukove muhe mogu se koristiti razni pripravci:

1.    Napravi se smejsa praha od duvana i kreča u omjeru 1:1. Uzima se 100 do 200g ove smjese na 1m² i tretira zasad luka u vrijeme polaganja jaja lukove muhe.

2.    400g suvog i usitnjenog duvana se prelije sa 10l tople vode i ostavi tokom 2 dana na tamnom mjestu. Prije primjene procijediti i razblažiti 2x.

3.    Kao preventiva se može koristit i šećer. Šećernim rastvorom (šećer + voda) tretira se luk u vrijeme polaganja jaja, a može se šećerom posuti i zemlja okolo luka.

4.    Može se koristiti i rastvor soli 1kašika na 1l vode. – Lično ne volim so u bašti zbog njenog lošeg uticaja na zemljište i njene stanovnike.

Što se tiče simptoma bolesti različit je i naš pristup. Treba gajiti otporne sorte, na gredicama dobrih vodno-vazdušnih karakteristika. Luk ne bi trebalo saditi na istom mjestu 4 do 5 godina. 

Preventivno može se luk tretirati preparatima na bazi bakra. Za sjetvu koristiti arpadžik/lučice koje su zdave, sjajnog i suvog omotača bez znakova bilo kakvih oštećenja.

Za tretiranje luka protiv bolesti koristit mlijeko, sodu bikarbonu, pripravak od nevena i saditi neven u blizini luka.


Neven takođe štiti od zemljišnih štetočina.

субота, 26. март 2016.

Bašta u saksiji - 4.dio

Paradajz



Paradajz je biljna vrsta koja se najčešće gaji u posudama kao“neko konkretno povrće“, tome doprinose i mnogobrojne sorte koje se razlikuju po plodovima, veličini biljke, otpornosti, različitim rastom.

Postoji paradajz sa svačiji okus i za svaki prostor. Danas su selekcionisane i brojne mini sorte upravo za gajenje u saksiji.

Za mini sorte paradajza su dovoljne i male saksije dubine 15cm, dok većini sorti može da odgovara i posuda dubine 30cm.

Biljke presadnice možete proizvesti sami ili ih kupiti gotove i zatim presaditi u svoje posude. Odrasle biljke traže oslonac i trebate nabaviti štapove koji će vam poslužiti za to. 

Paradajz treba redovno njegovati, zalijevati, đubriti, otkidati zaperke. Kako biljka paradajza raste između glavne stabljike i lista pojavljuju se zaperci. Zaperke je najbolje otkidati dok su još mali i nježni, jer tada ne ostavljaju rane kroz koje se može ostvariti infekcija nekog obolenja.

Krastavac



Krastav je među omiljenim biljkama koje se gaje u posudama. Za njega treab pripremiti oslonac i najbolje ga je postaviti uz zid. Može da se posije direktno u zemlju, kada je temperatura tla  >15ºC, ili da ga gajite iz presadnica.

Kao i kod paradajza i za krastavac su selekcionisane brone sorte. Za urbane poljoprivrednike, koji gaje krastavac u posudama, interesantne su mini sorte. Kod ljubitelja ovakvog načina gajenja krastavca omiljena je sorta Mini Stars. Plodovi su ukusni, dužine do 10cm. Biljku karakteriše viseći rast i zbog toga se može zasaditi u viseće saksije. Ova sorta odlikuje se i velikom otpornošću.

Plodovi krastavca dospjevaju brzo. Izaberite sorte koje su otporne na plamenjaču i ne zalijevajte listove, to može da izazove pojavu raznih oboljenja

Obavezna je i prihrana. Biljku krastavca treba redovno i orezivati. Orezivanjem se regulišu rast i plodonošenje.

Paprika



Paprike su fantastične biljke za gajenje u posudi, odlikuju se brojnim sortama koje se razlikuju prema veličini, boji i obliku ploda.

Najčešće se gaje mini paprike i čili paprike.


Sjetva se obavlja kada je temperatura >15ºC ili možete kupiti gotove presadnice. Ljute paprike su otpornije od običnih, slatkih paprika i idealne su za početnike.

Fotofrafije preuzete sa freeimages.com

петак, 25. март 2016.

Bašta u saksiji - 3.dio

Blitva



Blitva je još jedna vrsta povrća koju mižete da gajite u saksiji. Osim obične, zelene blitve postoje i sorte se odlikuju različitim bojama stabljike. U zavisnosti od sorte stabljika je bijela, zelena, žuta, narandžasta, crvena, ljubičasta, ružičasta. Blitva se odlikuje i različito obojenim listovima i zahvaljujući toj raznolikosti blitva može biti veoma dekorativna. 

Sjetva se obavlja na razmak 25 do 40cm u zavisnosti od sorte, a dubina sjetve je 2 do 3cm. Blitva niče za 10 do 15 dana, a bere započinje već nakon 2,5 mjeseca. Beru se listovi.

U istoj saksiji se može pored blitve posijati i dragoljub. Paziti na veličinu saksije. I dragoljub se može koristiti za izradu salata – listovi i cvjetovi.


Jagoda



U manje saksije ili viseće košare mogu se posaditi jagode. One imaju manji korijenov sistem i odlično uspjevaju u posudama. Najbolje je da izaberete mjesečarke, a one će cijelo ljeto i do kasne jeseni da plodonose uz odgovarajuću njegu ( zalijevanje, đubrenje).

Veoma često se u saksijama uzgaja popularna francuska sorta „Mara de Bois“ čiji su plodovi meki, aromatični, srednje veličine i imaju aromu na šumske jagode. Ovo je jagoda mjesečarka i plodovi dozrijevaju od juna do prvih mrazeva.

U grupu mjesečarki spada i sorta „Hummi Gento“ koja do jeseni plodonosi. Plodovi se odlikuju prelijepm crvenom bojom.

Sorta „Fraroma“ rađa od kraja maja. Od njenih plodova mogu se praviti marmelade i sokovi. Odlikuje se otpornošću na česta oboljenja jagode.

Za viseće košare pogodne su sorte „Elan“, „Rosana“, „Camara“ i druge. Ove sorte rađaju više puta tokom sezone.

Postoje i puzajuće sorte.

Kod nas je sortiment veoma mali, ali svaka zdrava sadnica jagode može da vas obraduje svojim plodovima.


Nakon 3 godine potrebno je obnoviti svoj urbani jagodnjak. Nove sadnice – živiće možete dobiti od starih bokora ili kupiti živić neke nove sorte koja vas oduševi svojim okusom.

Fotografije preuzete sa freeimages.com

Zašto je važno provjetravati plastenik?

Da bi se obezbjedili optimalni uslovi za rast i razvoj biljaka unutar plastenika potrebno je plastenik provjetravati.

Zašto je to važno možete pročitati u novom Tekstu

четвртак, 24. март 2016.

Bašta u saksiji - 2.dio

Male biljke za veliko zadovoljstvo

Odlučili ste da postanete urbani baštovan, pronašli prostor za svoje saksije sa povrćem, začinskim i ljekovitim biljem, kupili saksije i zemlju i sada je pravi trenutak da posijete ili posadite svoje biljke.

Za male saksije odaberite biljne vrste sa malim korijenom: razne salate, rotkvica, luk vlasac, bijeli i crveni luk, jagode, mnoge začinske i ljekovite biljke.

Salata



Salata se može sijati u saksije tokom cijele godine. Najbolje je sijati u intervalima od 15 dana. Na ovaj način obezbjeđujete redovnu berbu svoje salate tokom cijele godine. Mogu da se posiju u male saksije, korita za cvijeće, žardinjere, viseće korpe. Ukoliko ih sadite u veće posude obezbjedite razmak između pojedinačnih biljaka od 20cm.

Zemlja u saksoji treba da je rahla, bogata humusom, dovoljno vlažna. Salatu treba redovno zalijevati, jer biljke rastu brzo. Već nakon dvadesetak dana možete da berete vlastitu salatu.

Ne čekajte dugo i posijte svoju salatu, jer salata neće klijati ako je pretoplo.

Najbolje je izabrati sorte koje se režu. Ovakve salate su idealne za saksije. Možete ih rezati i do 5x, a one će svaki put dati lijep grmić listova dovoljan za jedan obrok. Takođe, ne režito da korijena ni salate glavičarke kada odstranjujete glavice. Odrežite 1- 2cm iznad planiranog reza. Na ovaj način aktiviraće se vegetativni pupoljci i dati nove listove.

Najbolje je sjeme salate posijati u jednu saksiju i kada mlade biljčice niknu i imaju visinu 5cm presadite ih u stalne saksije.

Birajte salate kraćeg vegetacijskog perioda. Što se tiče boje, oblika listova, ukusa  salate vas mogu iznenaditi.

Pored raznih zelenih salata veoma lako se uzgajaju i kres salata (grbica), rikola, matovilac, blitva.

Kres salata



Kres salata je veoma malo zastupljena kod nas. Ova povrtnica ima pikantan okus na hren i svim ljubiteljima hrena će se veoma svidjeti. Idealna je za uzgajanje u zatvorenom i dobro osvjetljenom prostoru. Ona olakšava probleme sa disanjem.

Sije se svakih 10 dana da bi obezbjedili kontinuiranu berbu. Sjeme je veoma sitno i sije se u redove ramaka 10 do 15cm. Klija na svjetlu, pa je poslije sjetve nije potrebno prekriti zemljom ( slično kao bosiljak). Potrebno joj je obezbjediti vlagu u površinskom sloju i temperaturu 20 do 25ºC za nicanje. Nakon nicanja temperatura može i da se snizi na 15ºC.


Kres salata je spremna za berbu 15 do 30 dana nakon sjetve.

среда, 23. март 2016.

Bašta u saksiji - 1. dio

Raste broj ljudi koji se vraćaju proizvodnji vlastite hrane. Mnogi bi željeli da zasade vlastito povrće i voće, ali nemaju prostor za to. Međutim, i najmanji balkon, čak i prozorski okvir, mogu vam pomoći da proizvedete nešto svojim rukama.



Da bi krenuli u avanturu zvanu urbano baštovanstvo potrebno je da znate sa koliko prostora raspolažete, kakvi su uslovi u vašoj kući ili stanu, odlučite kakve ćete biljke saditi, nabavite zemlju, saksije, sjemenke, sadnice.

U zavisnosti od prostora možete izabrati različite biljke koje ćete uzgajati. Za male prostore je najbolje izabrati i male biljke kao šro su: salata, rukola, matovilac, rotkvice, luk vlasac i slično. 

Veliki prostori mogu da budu dom i stablima voćaka koje su selekcionisane upravo za ovakvu namjenu.

Kod odabira prostora treba obratiti pažnju da većini povrća i voća za dobar rast treba najmanje 5 do 8h Sunčeve svjetlosti.

Biljke trebaju biti zaštićene i od jakih udara vjetra, hladnoće, ali i od Sunca.

U zavisnosti od veličine prostora i uslova možemo gajiti i razne biljne vrste:
  • ·         Salate
  • ·         Rotkvice
  • ·         Paprike
  • ·         Čili paprike
  • ·         Luk vlasac
  • ·         Crveni i bijeli luk
  • ·         Paradajz
  • ·         Cherry paradajz
  • ·         Krastavac
  • ·         Mrkva
  • ·         Cikla
  • ·         Keleraba
  • ·         Tikvice
  • ·         Lubenica
  • ·         Dinja
  • ·         Začini i ljekovito bilje (bosiljak, majčina dušica, menta ...)
  • ·         Jagode
  • ·         Maline
  • ·         Ribizle
  • ·         Borovnice...

U zavisnosti od izbora biljne vrste zavisi i izbor posuda za gajenje. Saksije za biljke sa manjim korijenom, kao što su: salate, rotkvice, mogu biti duboke 15cm. Za biljke sa većim korijenom, npr. paprika, odgovaraće saksije dubine 30cm. Najjednostavniji način da izračunate koliko duboku saksiju trebate je da izmjerite dužinu biljke i da uzmete saksiju koja je 1,5 do 2 puta dublja. Ako želite posijati mrkvu koja je duga 20 do 25cm dubina saksije treba da je 30 do 50cm.

Izbor saksija je raznovrstan. Kao što se razlikuju prema veličini i obliku saksije se razlikuju i prema materijalu od koga su izrađene. Mogu biti plastične, keramičke, od kamena, stiropora...  Neki odu i dalje i povrće gaje direktno u vreći supstrata.Kao posude mogu da posluže i prazne kante i lonci, plastične boce, ambalaža, bitno je da ih ukrasite. Plastične saksije sa tanjirićima su praktične posude, ali su loš izolator u odnosu na keramičke saksije. Ovo je važno za biljke koje prezimljuju na otvorenoj terasi. Zatim tu su i viseće korpe, mala burad, plastične cijevi... Mnogo toga može da posluži kao posuda za biljku, dovoljno je da pustite mašti na volju.

Za svoje biljke pažljivo odaberite zemlju. Samo dobra zemlja daće dobru, otpornu i rodnu biljku. Obavezno je da na dno saksije stavimo drenažni sloj. Kao sloj za drenažu nam mogu poslužiti: šljunak, sitni dijelovi crvene gline, grančice ili možemo kupiti namjenske kuglice. Ako kupujete zemlju, izaberite zemlju dobre strukture. 

понедељак, 21. март 2016.

Klematis - penjačica koja nas osvaja

Klematis je omiljena puzavica/penjačica. Odlikuje se velikim brojem vrsta i sorti koje se razlikuju po svojoj bujnosti, boji i obliku cvjetova. Za svačiji ukus će se pronaći idealan klematis. Ako izaberete pravo mjesto za njega i redovno ga orezujete klematis će vas mnogo godina da obraduje svojim cvjetovima.



Klematis se sadi od marta do maja ili na jesen. 

Prilikom sadnje obezbjediti sunčan položaj, jer klematis ne voli sjenu. Takođe, mjesto treba da je zaštićenod od propuha i vjetra i zimi i ljeti, a zemljište treba da je ocjedito, rahlo, bogato humusom. Najbolje je u rupu prilikom sadnje dodati sloj za drenažu (šljunak ili nešto slično).

Klematis može da živi reko 20 godina i nije neka veoma zahtjevna biljka. Naravno, i klematis ima svoje zahtjeve u pogledu njege.

Ova biljka za svoj rast treba oslonac u vidu drvenog ili metalnog (žičanog) rama, ogradu ili drvo. Pri izboru oslonca treba unaprijed planirati i dobro se raspitati do kojih dimenzija može da naraste izabrana sorta. Ukoliko planirate klematis posaditi uz kuću trebate planirati da između oslonca i zida treba ostaviti prostor od najmanje 10cm do pola metra kako bi nespetano cirkulisao vazduh.

Prije sadnje, ako je korijen klematisa suv, potrebno je korijen potopiti u kantu sa vodom tokom 6 do 8h. Prije sadnje iskopati rupe dimenzija 60 x 60cm. Dodati sloj za drenažu, kompost. Nakon sadnje potrebno je klematis zaliti i malčirati u sloju od najmanje 5cm. Biljke se sade na razmak 1,5 do 2m. Tokom svakog proljeća i ljeta klematis se đubri, a ljeti se treba redovno zalijevati poslije zalaska sunca.

Da bi nas klematis darovao svake godine cvjetovima potrebano ga je redovno orezivati. 

Postoje tri grupe klematisa u zavisnosti od tipa cvjetanja.

Prva grupa je klematisi koji cvjetaju na jednogodišnjim prirastima. Orezuje se kraće od drugih, ostavljaju se 2 do 4 pupoljka.

Drugu grupu čine klematisi koji cvjetaju na prirastima od prethodne godine. Skraćuju se poslije cvjetanja na dužinu 70 do 100cm.


Treću grupu čine klematisi orezuje se na sličan način kao i druga.

Ljetni špinat - loboda

Prava je šteta što se ova povrtnica izgubila iz naših bašta.


 Kako je gajiti možete pročitati u najnovijem Tekstu

недеља, 20. март 2016.

Ljekovita lavanda i ljekoviti lavandin

Već hiljadama godina ljudi lavandu koriste kao ljekovitu i ukrasnu biljku.



Lavanda je biljka sa toliko pozitivnih učinaka na ljudski organiza. Pomaže nam kod: nesanice, stresa, smiruje nas, ublažava ubode insekata, poboljšava probavu, uklanja ili smanjuje bolove, liječi urinarni trakt, pomaže kod problema sa disajnim organima, potiče cirkulaciju, poboljšava imunitet, poboljšava raspoloženje, koristi se za njegu kože, za pripremu kupki, krema i mnogo je drugih pozitivnih efekata lavande.

Lavanda nam pomaže da smanjimo stres. Njen uticaj na naše emocionalno i metalno stanje i cjelokupan nervni sistem je umirujuće i na taj način smanjuje stres i umanjuje djelovanje negativnih faktora. Ubrzava oporavak snage, povećava produktivnost, poboljšava naše raspoloženje.

Predivna je ukrasna biljka koja svojim mirisom popravlja raspoloženje. Miris tjera mnoge insekte, posebno komarce i moljce.

Izuzetna je medonosna biljka, privlači pčele i leptire.

Može da se koristi svježa, osušena ili kao ulje.

Osušen cvijet lavande je djelotvoran kao i svjež i zadržava miris. Cvijetovi se beru čim se otvore pupoljci, a snopići se objese naopačke i suše na promajnom mjestu. Pored cvjetova i listovi se mogu koristiti kao čaj ili dodatak jelima.

Čaj od lavande je veoma ukusan i pomaže kod regulisanja želudčanih tegoba i smiruje. Uzmu se 2 kašike lavande i preliju sa šoljom vode 2dl. Nakon 5 minuta čaj se procijedi i može se piti.

Treba razlikovati eterična ulja lavande i lavandina. Kako se razlikuju po svom hemijskom sastava tako je različit i njihov efekat.

U ulju lavandina se javljaju kamfor i cineol, a u pravoj lavandi ih nema. Zbog toga je ulje lavandina oštrije note mirisa. Lavandin ima jače antibakterijasko djelovanje, posebno na površini kože, kao i antigljivično. Ulje prave lavande je nježnije i nema taj efekat,ali ima odličan efekaz na tretman kože i za njen oporavak.

Upravo se ulje lavandina koristi kod tretmana zbog uboda insekata. Dovoljno je kapnuti kap ulja lavandina na ubodeno mjesto i svrab će nestati.

Koje ulje ćete koristiti zavisi od namjene i prije toga se trebate dobro informisati.

Lavandino ulje je odlično za tretiranje i njegovanje cijelog tijela, lica i kose. Dovoljno je nekoliko kapi lavandinog ulja pomiješati sa maslinovim  - ova kombinacija umiruje iritacije kože.
Ukoliko se lavanda koristi za kupke može se pripremati na različite načine, sama ili u kombinacijama sa ružmarinom, borom... Može da se koristi svježa, osušena, kao ulje ili gotove kupke.

Najjednostavnija kupka je kada se suva lavanda u vrećici i potopi u toplu vodu za kupanje.
Može se napraviti i kupka: 50g suve lavande se prelije 1l ključale vode i ostavi 30 minuta da se prohladi i da lavanda pusti svoje sastojke u vodu. Procjeđen odvar se dodaje u vodu za kupanje.


Za liječenje gastrointestinalnog trakta koristi se sirup od lavande koji se priprema od 200g cvjetova lavande, 0,5l ključale vode i 0,5kg meda ili šećera.

петак, 18. март 2016.

Lavanda i lavandin u kući i bašti

Lavanda i lavandin sve više osvajaju naše kuće, stanove, dvorišta i bašte. Lavanda je savršena biljka za dvorišta, lako se odžava, odlično izgleda uz rubove staza ili u kombinaciji sa drugim ukrasnim biljkama. Ova biljka se odlikuje i prijatnim mirisom. Ona je i prirodni repelent koji odbija insekte.



Za lavandu birajte osunčane položaje, u hladovini neće napredovati. Takođe, lavanda ne voli ni propuh i vjetar. Za sadnju birajte lakša, dobro propusna zemljišta. Teška, hladna i zabarena zemljišta dovode do trulenja korijena i propadanja grma. Za svoj razvoj traži neutralna ili slabo alkalna zemljišta, ph7 i >7. Otporna je na sušu. Dobro reaguje na kalijumova đubriva ( đubrivo od gaveza), dok treba izbjegavati azotna đubriva ( npr. đubrivo od koprive) i stajnjak jer doprinose razvoju vegetativne mase na uštrb cvijeta.

To je višegodišnja biljka, na istom mjestu može opstati i preko 15 godina. Životni vijek dekorativne  lavande je duži nego životni vijek lavande koja se gaji u zasadima za proizvodnju cvijeta. Grmove lavande i lavandina treba redovno orezivati. Orezivanje se vrši nakon završenog cvijetanja, u jesen ili u proljeće. Na ovaj način se grm lavande potiče na grananje. Pored osušenih grančica i skraćivanja potrebno je osloboditi i unutrašnjost grma zbog boljeg provjetravanja.

Lavanda i lavandin pripadaju rodu Lavandula koji obuhvata nekoliko vrsta. Za nas su najznačajniji predstavnici ljekoviti lavanda i lavandin.

Lavanda - Lavandula officinalis
To je grm koji naraste od 50 do 70cm. Trajno zeleni grm sa uskim listovima. Cvijetovi su ljubičaste boje, ali mogu biti plavi, rozi ili bijeli. Nektar i miris privlače pčele i leptire. Izuzetna medonosna biljka.

Lavandin – hibridna lavanda
Nastao je ukrštanje različitih vrsta lavande. Na tržište dolazi pod nazivima Lavandula Hybrida i Lavandula Budrovka. Ovi hibridi su stvoreni zbog većih prinosa cvijeta,a samim tim i ulja. Izuzetno dekorativan. Grm lavandina zauzimaviše prostora od prave lavande. Naraste u u visinu od 80 do 100cm, a u širinu i do 2m. Cvast lavandina je veoma duga, a cvijetna stabljika se savija pod težinom cvijeta. Cvijet lavandina je sterilan. Otporan je na niske temperature i dobro podnosi niže nadmorske visine.

Ulje lavande i lavandina se razlikuje. Dok je prava lavanda prijatnijeg mirisa, miris lavandina je agresivniji i peckajući. Ulje lavandina ima jače antibakterijsko i antivirusno djelovanje.

Sjetva
Lavanda se može razmnožavati sjemenom i vegetativno.

Lavandin se razmnožava samo vegetativno.

Najlakše je kupiti gotove sadnice, a što se tiče lavandina to je jedini način da ga imate u svom dvorištu.

Sjetva sjemena lavande
Proljetna sjetva se obavlja tokom marta. Prije sjetve sjeme treba proći kroz postupak jarovizacije. Pospremite ga na hladno, dovoljno je da prenoći u frižideru. Sije se na dubinu 0,5 do 1cm u rahli supstrat. Krajem maja, lavanda se može sijati direktno u zemlju na otvorenom. Lavanda niče veoma sporo i neka vas ne začudi ako nikne i 2 mjeseca poslije sjetve. Kada su mlade biljčice visine oko 20cm one se prikrate na 10cm,to će potaći grananje grma.

Vegetativno razmnožavanje
Sa grma starog 4 do 5 godina uzmu se grančice dužine 15 do 20cm. Njihova sadnja se obavlja krajem aprila u zavisnosti od temperature. Obavezno je zalijevanje posađenih reznica.


Ukoliko sadite lavandu u saksije obavezno na dno stavite šljunak ili komadiće cigle kao drenažu, u supstrat dodajte pijeska.