FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

петак, 12. фебруар 2016.

Luk vlasac - Allium schoenoprasum



Luk vlasac pripada porodici Liliaceae. Naziva se još luk rezani,sibirski luk. Široko je rasprostranjen. Raste na livadama,dolinama rijeka.

Vlasac je dvogodišnja biljka, a gaji se kao jednogodišnja, dvogodišnja i višegodišnja biljka. Već u prvoj godini obrazuje razgranat busen. Broj biljaka se u busenu svake godine povećava. U drugoj godini cvijeta. U jednom busenu može biti 15 do 20 cvjetova. Cvijetovi su blijedoroze ili svijetloljubičaste boje. Voli svijetla i vlažna staništa. Veoma je otporan na niske temperature. 

Može se koristiti kao ukrasna biljka,ali je nezamjenjiva povrtnica. Može da gaji u baštama, plastenicima ili saksijama. Veoma je zahvalan kao začin koji se može gajiti na terasi, balkonu ili prozorskoj dasci.
Sjetva:

Raste u svim uslovima, ali suva zemljišta nisu pogodna za luk vlasac. Sije se gusto u redove od aprila. Stariji busenovi 2-3 godine se mogu lako dijeliti. Ima velike zahtjeve za vodom i hranjivim materijama. Potrebno je đubriti u jesen i proljeće. Ne podnosi korov.

Niče na 5ºC, ali je optimalna temperatura za raste od 10 do 18ºC.

Može da se sije direktno sjeme luka vlasca, rasad – mlade biljčice proizvedene u kontejnerima ili se dijele stariji busenovi.

Najbolje vrijeme sadnje je proljeće.Niče nakon 15 do 22 dana.

Međuredno rastojanje je 15 do 20cm, a u redu 2 do 15cm u zavisnosti da li se sadi kao jednogodišnja ili višegodišnja kultura. Rasad se sadi na razmak od 10cm. Ukoliko želimo višegodišnji luk sadi se na razmak redova i do 45cm.

Vlasac je potrebno redovno rezati – skraćivati i uklanjati cvijetne stabljike. To će omogućiti ponovno formiranje listova. Jedan busen se može rezati 2 -3 puta. Listovi se sjeku prije cvjetanja. Cvjeta tokom maja i ljeta,a sjemenke počinju da sazrijevaju od sredine ljeta. U nekim godinama može da se javi i sekundarno cvjetanje tomom avgusta, kada poslije suše nastane kišni period. Cvijetanje  traje oko mjesec dana.

Vegetaciju završava u oktobru.

Upotreba:


Zeleni listovi sadrže dosta vitamina C.Upotrebljava se kao sjež dodatak salatama, supama i varivima.Tokom kasne jeseni buseni se mogu iskopati i zasaditi u saksije kako bi imali vlasca tokom zime. Listovi vlasca se mogu osušiti i čuvati zatvoreni u staklenim teglama.

недеља, 07. фебруар 2016.

Na šta obratiti pažnju kod formiranja bašte?

Kada ste se odlučili da formirate svoju baštu i snašli se za parče zemlje na kojem ćete gajiti povrće i voće potrebno je posmatrati i pratiti šta se tokom dana i godine dešava sa tim komadom zemlje.

Sunce i osvjetljenje

Pažnju treba obratiti na osvjetljenje parcele. Da li je parcela tokom cijelog dana osunčana? Da li ima visokog drveća koje bi stvaralo sjenu? Položaj parcele u odnosu na strane svijeta. Direktna sunčeva svjetlost je različita u različito doba dana i godine.

Vjetrovi

Odakle dolaze vjetrovi? Da li drveće i žbunje predstavljaju vjetrozaštitni pojas ili ih je potrebno zasaditi na određenom dijelu parcele.

Voda

Da li se voda zadržava na cijeloj parceli, jednom njenom dijelu ili se ne zadržava? Da li je visok nivo podzemne vode? Odgovore na ovo pitanje daće vam prisutna vegetacija (biljke). Biljke kao zukva će vam pokazati da je zemljište većim dijelom godine zabareno.

Da li je moguće obezbjediti zalijevanje bašte? Koliko je daleko izvor vode? Na kom mjestu je moguće izgraditi bazen za sakupljanje vode?

Nagib

Da li je parcela ravna ili je pod nagibom? Ukoliko je nagib veliki najbolje je izvršiti terasiranje naše buduće bašte.

Izbor povrća

U skladu sa željama članova porodice  i uslovima u bašti potrebno je napraviti spisak vrsta i sorti povrća koje ćemo sijati i saditi u bašti.

Plan bašte


Kada smo se odlučili šta ćemo gajiti u bašti potrebno je napraviti plan uvažavajući plodored, plodosmjenu, kompatibilnost, dužinu vegetacije.

субота, 06. фебруар 2016.

Ne bacajte koru od banane

Biljke sa velikim lišćem privlače prašinu i da bi bile sjajne dovoljno je istrljati listove unutrašnjim stranom kore banane.



Na ovaj način ćete osvježiti listove, vratiti sjaj, a materije iz kore banane će dodatno nahraniti listove i pozitivno djelovati na njihovu vitalnost.

Upotreba drvenog pepela u poljoprivredi -2.dio

Pepeo drveta se koristi od davnina u domaćinstvu, u poljoprivredi. Sadrži mnoge elemnete koji potpomažu rast biljaka čineći ih otpornijim na prouzrokovače oboljenja.Pepeo se može koristit za poboljšanje zemljišta i za sprečavanje rasta mikroorganizama. Višak pepela može da djeluje negativno na zemljište i gajene biljke. Pepeo mijenja ph reakciju zemljišta,umanjuje kiselost i povećava baznost. 

Efekat pepela na zemljište traje 2 do 4 godine.

On je jedan od najvrednijih izvora kalijuma,kalcijuma,magnezijuma i natrijuma i drugih elemenata i materija.Njegov hemijski sastav zavisi od vrste drveta i načina sagorjevanja.
Najbolje ga ukopati u zemljište,jer tada najbolje djeluje. 

Ne koristi se za tek proklijale biljke,jer ih može uništiti.

Pepeo u kontroli štetočina

Pepeo može da se koristi u borbi protiv lisnih ušiju i gusjenica na kupusu.

Preparat se pripravlja jedan dan prije tretmana:1 šolja pepela na 10l hladne vode, dobro promiješati i ostaviti do jutra. Ujutro ponovo dobro promiješati i procijediti. Preparat je spreman za upotrebu.


Larve krompirove zlatice ne podnose pepeo.Dovoljno je da se pospu pepelom i one ugibaju u toku 2 dana.