FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

недеља, 24. јануар 2016.

Upotreba drvenog pepela u poljoprivredi - 1.dio

Tokom zime u domaćinstvima koja se griju na drvo mogu se prikupiti veće količine pepela. Pepeo nastao sagorijevanjem drveta je odlično kompleksno đubrivo koje sadrži  kalijum, kalcijum, fosfor, mnoge mikroelemente neophodne za biljke.

Pepeo koji se koristi treba da je nastao sagorijevanjem drveta bez primjesa sagorijevanja drugih materija kao što su: plastika,guma i druge materije.








Koristi se za đubrenje različitih tipova zemljišta. Ukoliko je zemljište teže bolje ga je pođubriti tokom jeseni, a lakše tipove zemljišta možemo đubriti pepelom tokom proljeća.

Pepelom se mogu đubriti mnoge povrtne kulture. Krompir i paradajz ga vole zbog sadržaja kalijuma (veliki su potrošači ovog elementa).

Krompir se đubri sa šoljom pepela ( oko 100-150g) na 1m² ili se za svaku krtolu krompira dodaju 2 kašike pepela. Kasnije,u toku vegetacije, modu se dodati još 1 – 2 kašike pepela ispod svakog grma krompira.

Prilikom presađivanja kupusa u iskopane rupe dodati 1-2 kašike pepela – može spriječiti pojavu kile kupusa i crne noge – ili 1 šolju po 1m².

Kod presađivanja paprike,paradajza i patlidžana može se dodati i do 3 kašike pepela u iskopane rupe.

Luk je još jedna povrtna kultura koja voli pepeo. Luk je sklon truljenu lukovice, a pepeo sprečava rast prouzrokovača bolesti u zemljištu. Gredica se može posuti pepelom ili se pripremi tekući pripravak od pepela na sledeći način:

3 kašike pepela rastvoriti u 1l vode i ostaviti sedmicu dana.


Ovako pripremljeno đubrivo se primjenjuje najviše 3x u toku sezone. 
Najbolje ga je nanijeti prije sadnje, jer će spriječiti da luk oboli u početnim fazama rasta i dati mu neophodne mineralne elemente u ishrani.

Kako spriječiti polijeganje rasada

Polijeganje rasada tzv. "topljenje rasada" je opasno oboljenje koje za nekoliko dana može u potpunosti uništiti rasad. Ovo oboljenje izaziva nekoliko različitih gljivica,a najčešće su gljivice iz roda Pythium.

 O preventivnim metodama sprečavanja pojave ovog oboljenja možete pročitati u najnovijem Tekstu

петак, 22. јануар 2016.

Proizvodnja rasada za baštovane amatere

Bliži nam se proljeće,a sa njim i vrijeme sjetve presadnica povrća i cvijeća za sadnju u našim baštama ili dvorištima i terasama. Za proizvodnju presadnica nisu nam potrebni skupi staklenici potpuno opremljeni  i prozorska daska može biti idealno mjesto na kome ćemo uz mnogo ljubavi i pažnje uspjeti uzgojiti vlastite presadnice.


Za sadnju su nam potrebne posude. Možemo koristit i namjenske saksijice za proizvodnju rasada,ali i razne priručne posude: rolnice od toalet papira, jednokratne čaše ili čaše od jogurta na čijem je dnu potrebno napraviti rupice za odvod viška vode, papirnate saksijice koje sami možemo izraditi, razne saksije i posude,najlon vrećice crno obojene(crna boja obezbjeđuje bolji razvoj korijena). Sve posude trebaju biti čiste i oprane (osim ovih od papira) kako bi smanjili rizik od pojave oboljenja tokom osjetljive faze proizvodnje rasada.Odlične su i posude za pakovanje hrane koje imaju proziran gornji dio ili morate obezbjediti prozirnu foliju da prekrijete posude kako bi se održavao gornji sloj supstrata vlažnim dok biljke ne niknu.

Potrebno je pripremiti dobar supstrat (zemlju) u koji ćemo posijati sjemena povrća i cvijeća. Najjednostanoje je kupiti neki supstrat, može poslužiti i nešto kvalitetnija zemlja za cvijeće ili možete sami napraviti svoj supstra u zavisnosti od vaših mogućnosti.

Prije sjetve je potrebno napraviti popis sjemena vrsta i sorti koje želimo da sijemo i proizvedemo vlastiti rasad,koliko nam presadnica treba za sjetvu u našoj bašti ili da poklonimo prijateljima.

Da bi ubrzali nicanje sjemena sjeme je potrebno prvo pripremiti za sjetvu i dezifikovati. O tome možete pročitati u Tekstu o pripremi i dezinfekciji sjemena za područje BiH

Nakon što je sjeme namočeno ili naklijalo sjeme se sadi,a dubina sjetve zavisi od veličine sjemena. Plitko se sade sitna sjemena ( za paradajz je dovoljno 1cm),dok se sjeme krastavca sadi dublje. Posude sa posijanim sjemenom treba prekriti da se očuva vlažnost.

Nakon što započne nicanje uklanja se folija ili pokrov iznad posude. Tokom narednih dana mlade biljke je potrebno njegovati,redovno zalijevati. Najbolje je biljke barem jednom zaliti  rastvorom bijelog luka kako bi se izbegli problemi sa oboljenjima. Biljčice ne treba mnogo zalijevati da ne bi počele truliti i polijegati.

Neke povrtne vrste je najbolje posijati odmah u veće posude.Patlidžan je biljka koja ne voli da joj se korijen oštećuje i dobro ga je od početka držati u većim posudama do sjetve u bašti.


Paprika,paradajz su vrste koje se mogu pikirati nakon pojave prvog pravog lista. Mlade biljčice paradajza prvo daju dva ista lista (kotiledone listove),a nakon toga prvi pravi list. Isti slučaj je i kod paprike. To je trentak kada se mlade biljčice mogu presaditi u veće čašice.

понедељак, 04. јануар 2016.

Kako smanjiti populaciju žičnjaka u zemljištu

Svake godine susrećemo se sa pojavom žičnjaka u baštama i voćnjacima.

Štete od njih nekada mogu biti velike.

Žičnjak je stalni stanovnik zemljišta i svako proljeće je potrebno u tlo ukopati čašicu od jogurta ili jednokratnu plastičnu čašu i to tako da joj je rub u ravnini sa tlom. U čašu staviti nekoliko svježih korica od krompira i svaki dan provjeriti šta je u čaši.Svježa korica od krompira će privući razne insekte, a vama će to dati mogućnost da utvrdite koji insekti su prisutni u vašoj bašti i možete ih sakupiti i uništiti. Svaka 2-3 dana korice zamjeniti svježim.

O različitim metodama borbe za žičnjacima možete pročitati u Tekstu o metodama borbe