FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

петак, 30. децембар 2016.

субота, 24. децембар 2016.

Agroklubovo priznanje za rad i pisanje tekstova

Hvala timu Agrokluba na priznanju za rad i vjernim čitateljima mojih tekstova.

Zahvaljujem se svima koji su mi bili podrška u radu i inspiracija za pisanje tekstova.

http://www.agroklub.ba/poljoprivredne-vijesti/posebno-priznanje-autorici-ranki-vojnovic/29607/

понедељак, 19. децембар 2016.

Sadnja jarog bijelog luka - 1. dio - dezinfekcija čenova




Da bi smo dobili dobar urod jarog bijelog luka potrebno se posvetiti njegovoj proizvodnji. Kada smo odlučili da ćemo uzgajati jari bijeli luk trebamo odabrati kvalitetan sadni materijal i kvalitetno mjesto gajenja.

Bijeli luk ne saditi poslije krompira, jer može doći do zaraze fuzarioznim uvenućem. Kao predusjevi dobri su: grašak, krastavac ili kupus. Zemljište treba da je dobro strukturirano, rahlo, sa dobrim vodno-vazdušnim režimom, da nema visok nivo podzemne vode, neutralne ili slabo kisele ph reakcije.

Za sadnju odabrati krupne čenove sa zdravih, krupnih glavica. Ako jedan čen u glavici pokazuje simptome oboljenja izostaviti tu glavicu iz sjetve kako ne bi širili patogene na gredici. Čenove od glavice odvajati neposredno prije sadnje. Dugim stajanjem čen  koji je odvojen od glavice dehidrira i nije za sadnju. 

Čenove bijelog luka mogu se dezinfikovati u pripravku od pepela, čaju od kamilice  ili u kalijum permanganatu.

Pripravak od pepela za dezinfekciju čenova bijelog luka

Da bi pripremili ovaj pripravak potrebno je 400g pepela i 2 litra vode. Pepeo preliti vodom, dobro promiješati i kuvati pola sata. Nakon toga pustit dobijeni rastvor da se prohladi, procijediti (po potrebi) i u njega potopiti čenove.

Čaj od kamilice se priprema na klasičan nači. Ne treba ga šećeriti.


Za dezinfekciju čenova bijelog luka možemo koristiti kalijum permanganat u kome se nakon pripreme čenovi potapaju na 30 minuta.

четвртак, 15. децембар 2016.

Kako proizvesti kvalitetan rasad paprike

Za dobar urod paprike jedan od osnovnih uslova je kvalitetan rasad.

Osnovne zahtjeve paprike u rasadničkoj proizvodnji i kako treba da izgleda kvalitetna presadnica paprike možete da pročitate u novom Tekstu

понедељак, 12. децембар 2016.

Kako odabrati božićno (novogodišnje) drvce?

U novom Tekstu

Koje drvo odabrati?

Jelu, bor ili smreku?

Kako prepoznati kvaliteno stablo?

недеља, 11. децембар 2016.

Šta učiniti sa lišajevima na kori voćnih stabala




Deblo i grane voćnih staba veoma često naseljavaju lišajevi. Oni direktno ne uništavaju stabla, ali ih vremenom iscrpljuju.

Mnoge štetočine se skrivaju u lišajevima, tu i prezimljuju. Na njima se zadržavaju spore gljivica koje izazivaju biljne bolesti. Stablo ne može da diše i na taj način se usporava rast stabla. Zbog svega navedenog lišajeve je potrebno ukloniti da stabla. Uklanjanje lišajeva obavlja se tokom kasne jeseni kada je opalo lišće, zime  ili ranog proljeća prije kretanja vegetacije. Ne uklanjati lišajeve ako je vegetacija krenula, jer mehaničko struganje i tretiranje stabla preparatima protiv lišajeva može dovesti do sušenja otvorenih pupoljaka i cvijetova.

Prisustvo lišajeva na stablu nam govori da je stabo doživjelo stres ili da je počelo da odumire. Lišajevi ne naseljavaju zdrava, vitalna stabla. Mogu biti različitog oblika: kao kora, rozeta, koral, žbun. I po boji se razlikuju: zeleni, sivi, smeđi i raznih drugih boja i nijansi.

Javljaju se na svim voćnim vrstama, a posebno na šljivi, orahu i jabuci. Naseljavaju površinu kore debla i grana. Redovno se javljaju na stablima zapuštenih voćnjaka, starim voćnim stablima, stablima izloženim stresu ili na voćnim stablima pored rijeka, jezera i potoka. 



Njihovoj pojavi pogoduje visoka vlažnost zemljišta i vazduha. Javiće se na terenima gdje je podzemna voda na 1,5m, a to djeluje stresno na korijen voćaka – posebno na krušku i jabuku.

Lišaj je zajednica algi i gljiva u kojoj alge zajednički organizam snabdjevaju proizvodima fotosinteze dok gljive snabdjevaju mineralnim materijama i vodom. Ne radi se o parazitskom organizmu već o organizmu koji samo živi na površini kore stabla. Na Zemlji postoji skoro 20 000 lišajeva.

Oni ne uništavaju stablo, ali prave prolaz za mnoge patogene i štetočine koji će na kraju da unište stablo.

Lišajevi imaju i dobru stranu

Lišajevi se pojavljuju na stablima koja se nalaze u ekološki čistim, zdravim područjima. Tamo gdje rastu lišajevi vazduh i voda su veoma čisti.

Ne javljaju se u voćnjacima gdje se intenzivno koriste hemijski preparati za zaštitu, posebno preparati od bakra. Ova sredsva suzbijaju rast i razvoj lišajeva.

Kako se boriti protiv lišajeva

Treba znati da se lišajevi uklanjaju sa stabla, ali dok se ne otkloni uzrok stresa  oni će se stalno pojavljivati. Za njihovo mehaničko uklanjanje struganjem potrebni su nam:

·         najlon ili platno koje ćemo prostrijeti ispod drveta sa kojeg uklanjamo lišajeve,
·         špatula,
·         drvene lopatice,
·         nož – lišajevi se uklanjaju tupom stranom noža,
·         čelična četka.

Ispod stabla koje čistimo potrebno je prostrijeti najlon kako bi prilikom čišćenja i četkanja uklonjeni materijal padao na njega. Kora i lišajevi koje uklonimo sadrže štetočine i spore patogena. Sakupiti nastrugani otpad i ukloniti iz voćnjaka, najbolje spaliti.

Smatra se da su drvene lopatice najbolje za čišćenje, jer metalni alat može izazvati oštećenje tkiva stabla.

Nakon struganja stablo se može prekrečiti kako bi uradili i dezinfekciju.

Stabla na kojima se razviajju lišajevi mogu se tretirati različitim preparatima. Ako lišajevi nisu zahvatili veliku površinu stablo se može tretirati krečnim mlijekom – 1kg kreča i 10l vode. Nakon kiše tretman ponoviti. Tretirati deblo i deblje grane.

Stablo se može premazivati i mazivom od soli i pepela drveta. Uzeti 1kg soli, 2kg pepela, 2 sapuna i preliti sa 10 litara vode. Sve dobro promiješati i zagrijavati do ključanja. Pustiti da se ohladi i time premazati stabla.

Vršiti redovnu rezidbu stabala i održavati krošnju rastresitom. Ukoliko su voćna stabla u potpunosti prekrivena lišajevima treba uraditi sanitarnu rezibu, ukloniti suvišne grane i na taj način pospješiti provjetravanje krošnje.

Ne preduzimati nikakve aktivnosti ako je temperatura ispod 2ºC. Redovno pregledati u kakvom stanju se nalaze stabla i da li su prisutni lišajevi. Manje površine se lakše čiste.


Stara stabla prirodno odumiru i lišajevi ih prekrivaju.

четвртак, 08. децембар 2016.

Kako odabrati plastenik?




Gajenje povrća postalo je nezamislivo bez plastenika. On nam omogućuje da obezbjedimo svježe povrće tokom cijele godine, da sezona gajenje počne ranije  i da završi kasnije, da sami proizvedemo svoj rasad povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja. Od izbora plastenika zavisi i uspjeh naše proizvodnje. Danas se na tržištu mogu pronaći plastenici izrađeni od različitog materijala, koji se razlikuju po veličini i obliku, dugotrajnosti, opremljeni različitom dodatnom opremom. U toj bogatoj ponudi potrebno je odabrati plastenik koji najbolje odgovara našim potrebama.

Konstrukcija plastenika

Konstrukcija plastenika je kostur koji daje oblik plasteniku i preko nje se prevlači folija. Najveći dio cijene plastenika bez dodatne opreme odnosi se na konstrukciju ili armaturu plastenika. Od izbora konstrukcije zavisi trajnost plastenika. Sam kostur plastenika treba biti izgrađen od kvalitetnog materijala koji će da izdrži težinu snijega, udare vjetra, težinu biljaka koje se kače za armaturu plastenika. Materijali za izradu mogu biti različiti, a svaki ima svoje prednosti i mane. Za izradu kostura plastenika možemo koristiti: drvo, plastiku, legure lakih metala, čelične cijevi.

Drvena konstrukcija

Izrada plastenika sa drvenom konstrukcijom je jeftina i često se amateri baštovani odlučuju za drvo. Izrada plastenika je dosta jednostavna, ali je trajnost manja nego kod plastenika sa kosturom od legura. Drvo je podložno trulenju i lomovima, a u njemu se mogu skrivati štetočine i spore prouzrokovača oboljenja.

Plastične konstrukcija

Plastična konstrukcija je lagana, jednostavna za transport i montiranje. Najviše se koristi kod manjih plastenika. Otporna je na kišu, izmjenu temperature i UV zračenje.

Metalna konstrukcija

Konstrukcija plastenika može biti izrađena od legura lakih metala ili od čelika. Postoje dvije mogućnosti da je konstrukcija pocinkovana ili bojena. Nedostatak bojene konstrukcije je što se redovno mora šmirglati i premazivati bojom na vodenoj bazi. Hrađa se ne primjećuje ispod sloja boje, ali može uticati na stabilnost plastenika.

Folije za prekrivanje plastenika

Osnovne karakteristike folija je da su lagane, da lako se postavljaju i treba da su otporne na pucanje. Nedostatak folija je kratak rok trajanja, manja propusnost za svjetlost i kondezovanje vodene pare.

Trajnost folije je uslovljena debljinom:

  • ·         od 120mikrona traju dvije godine,
  • ·         150mikrona do 3 godine,
  • ·         od 180 do 200mikrona traju do 5 godina.


Koriste se UV stabilizirajuće i antikapajuće folije kako bi se produžio životni vijek folije i sprečila kondenzacija i kapanje sa folije. Dvosloje folije se koriste kako bi se uštedila energija za zagrijavanje plastenika. Između folija nalazi se sloj vazduha debljine 10cm.

Veličina i oblik plastenika

Veličina plastenika zavisi od naših zahtjeva i treba da je prilagođena načinu proizvodnje. Mali plastenici su praktični za domaćinstva, ali je kolebanje temperature u njima veće.


Oblik plastenika može biti različit. Najčešće su plastenici lučnog oblika. Ovaj oblik ima niz prednosti: snijeg i kiša lakše skliznu sa površine lučnog plastenika, ne zadržavaju se i ne opterećuju foliju i konstrukciju. U plastenicima ovog oblika nema oštrih uglova.

среда, 07. децембар 2016.

Problemi sa plodonošenjem maline




Veli broj domaćinstava posvetio se uzgoju maline, ali gajenje maline nije jednostavno i lako. Malina traži i mnogo rada i mnogo znanja.

I pored toga što malina raste kao divlja forma na našim prostorima ona traži pažnju kako bi nas darovala svojim slatkim plodovima. Međutim, često se dešava da izostane plodonošenje maline. U ovom tekstu ćemo se baviti problemima izostanka plodonošenja maline koji mogu da se otklone i nisu fatalni kao virusna oboljenja.

Do izostanka plodonošenja može doći zbog:

  1. Neadekvatnog izbora lokacije za malinjak,
  2. Preguste sadnje,
  3. Nepravilne brige o malini,
  4. Pojave sušnog razdoblja u vrijeme oprašivanja,
  5. Štetočina i bolesti.

Izbor lokacije za malinjak

Prilikom podizanja zasada malina izabrati lokacije koje svojim karakteristikama odgovaraju malini. Uspjeva na terenima koji su osunčani, sa dobrom ventilacijom (provjetravanjem), dobrim vodno – vazdušnim osobinama zemljišta. Izbjegavati gajenje u kotlinama zbog problema sa nakupljanjem hladnog vazduha u takvim kotlinama i pojave oštećenja od mraza.
Prije bilo kakvih radova uraditi analizu zemljišta. Malina ne podnosi teška, zbijena zemljišta. Ima osjetljiv korijen. Izbjegavati glinovita i zabarena zemljišta.

Bez dobre analize uslova i kvaliteta parcele ne zasnivati malinjak.

Pregusta sadnja

Najčešća greška prilikom podizanja malinjaka je pregusta sadnja. Mnogi smatraju da će im gušća sadnja dati veći urod, ali to je zabluda. Malina će tokom godina formirati izdanke i zatvoriti potreban sklop. Pregusta sadnja će dovesti do zagušenja, malina neće moći da cvijeta i formira plodove i formirani plodovi biće lošijeg kvaliteta.

Da bi se umanjila početna greška napravljenja prilikom sadnje potrebno je lopatom izvaditi suvišne izdanke i redovno ih uklanjati tokom vegetacije.

Nepravilna brige o malini

Za uspješno gajenje maline potrebno joj je posvetiti pažnju. Ona zahtijeva mnogo rada i pravilne njege u vidu đubrenja, orezivanja, navodnjavanja. Najčešće do izostanka plodonošenja dolazi zbog neznanja  ili izostanka brige o malinjaku.

Kod klasičnih sorti u jesen uklanjati izrođene izdanke. Na njima mogu da prezime mnoge štetočine i prouzrokovači oboljenja. Tokom vegetacije potrebno je redovno uklanjati novostvorene izdanke koji su suvišni. Vršiti đubrenje i navodnjavanje. Vršiti stalni nadzor malinjaka i zaštitu od štetočina i prouzrokovača oboljenja. Zdrav malinjak će manje biti podložan pojavi bolesti i napadu štetočina.

Nedostatak pojedinih elemenata u ishrani maline. Nedostatak bora dovodo do slabijeg formiranja prašnika i opadanja mladih plodova.

Pojave sušnog razdoblja u vrijeme oprašivanja

Pojava sušnog perioda i visokih temperatura u vrijeme cvijetanja i oprašivanja može dovesti do izostanka plodonošenja. Pojava ovakvog perioda dovodi do slabog zametanja plodova, manje rodnosti i malih i nekvalitetnih plodova.

Da bi se umanjilo dejstvo suše i visokih temperatura vršiti redovno zalijevanje malinjaka. Obično iskusni malinari urade jedno obilno zalijevanje i sledeća zalijevanja sa normalnom zalivnom normom. Pomaže i zasjenjivanje.

Štetočine i bolesti

Do pojave izostanka ili smanjenog plodonošenja mogu dovesti i mnoge bolesti i štetočine. Zbog toga je veoma važno redovno obilaziti malinjak i vršiti pregleda na prisustvo štetočina i pojavu obljenja, sprovoditi higijenu malinjaka, redovno đubriti i navodnjavati malinjak, vršiti rezidbu maline i sprovoditi mjere zaštite.


Najčešći uzročnik izostanka plodonošenja su mravi. Dešava se da malina cvijeta, ali da nema uroda. Na mrave ne obraćamo pažnju i oni nesmetano čine štetu na cvijetu i mladim plodovima. Rezultat aktivnosti mrava možete lako primjetiti u vrijeme zrenja plodova kada se vide rehuljavi plodovi tj. plod sa tek nekoliko normalno formiranih bobica. Zato već od početka vegetacije pratiti pojavu mrava. Osim što mogu napraviti štetu na cvijetu i plodu mogu da unište i korijen ako u blizini maline formiraju mravinjak. Na maline donose i lisne uši, jer formiraju farme lisnih ušiju kako bi se hranili mednom rosom koju stvaraju uši. Uši prenose viruse i zato se prisustvu mrava treba posvetiti velika pažnja.

уторак, 29. новембар 2016.

Jabuka iz sjemena






Većina ljudi će kupiti gotove sadnice jabuke koje su odnjegovane u rasadniku i koje vjerno prenose osobine određene sorte.

Međutim, ima nas koji stalno eksperimentišemo i uživamo u otkrivanju nečega novog u biljnom svijetu. Ne postoji garancija da će naš rad biti nagrađen sa 100% uspjehom, ali ko zna kuda nas može odvesti naše eksperimentisanje i stalna potraga za nečim novim u našim baštama i voćnjacima. Možda nas priroda za naš rad nagradi novom sortom ukusnih plodova.

Ukoliko smo odlučili da posijemo sjeme jabuke i odnjegujemo novo voćno stablo trebamo znati da nećemo dobiti stablo koje će vjerno prenijeti osobine matične voćke sa koje smo ubrali plod. Možemo dobiti stablo manje rodnosti, lošijih plodova, ali možemo dobiti stablo iznimnih osobina koje će po kvaliteti nadmašiti roditeljsko stablo.

Dobijeno stablo će kasnije stupiti u rod, ali će biti otpornije na mraz, sušu, napad štetočina i pojavu biljnih oboljenja. 

Mnoge današnje sorte su slučajno otkrivene, nastale iz sjemena. Jedna takva sorta je Granny Smith.

Za uzimanje sjemena odabrati stabla sa najljepšim, najukusnijim plodovima. Birati zdrave, zrele plodove. Izabrane plodove jabuke isjeći i iz njih izvaditi sjemenke. Sjemenke se mogu oprati i ostaviti da se prosuše. Sjemenke čuvati na suvom do trenutka pripreme za sjetvu.

Da bi osigurali dobro, ujednačeno klijanje i nicanje sjeme jabuke je potrebno podvrgnuti procesu stratifikacije. O procesu stratifikacije i kako se on provodi možete pročitati u Tekstu. Proces stratifikacije započeti tokom januara i februara kako bi sjeme bilo spremno za sjetvu nakon 90 dana, april – maj.

Sjetva se obavlja sredinom proljeća na razmak od 20cm. Dubina sjetve je 2cm. Posijano sjeme treba zaliti i redovno provjeravati vlažnost. Nakon nicanja slijedi prorjeđivanje. Uklanjaju se mlade biljčice koje svojim izgledom podsjećaju na divlje pretke: male, kržljave, sitnog lišća, koje imaju trnje na sebi. Razlog njihovog uklanjanja je što će dati sitne i kisele plodove koji više podsjećaju na divlje jabuke. Ostavljaju se biljčice koje izgledom podsjećaju na kvalitetne sorte: vitalnije, bolje razvijene, bez trnja, sa krupnijim listovima. Od takvih mladih biljaka možemo očekivati ukusne plodove.

Mlade biljke treba pustiti da rastu tokom 2 godine i onda ih presaditi na stalno mjesto. Sadnja se obavlja tokom jeseni. Prilikom sadnje prikratiti korijen kako bi se potaknuo njegov razvoj i bolje ukorjenjavanje.

U zavisnosti od sorte prvi rod se može očekivati za 5 godina. Vremenski period potreban da dođe do prvih plodova je sortna karakteristika. Neke sorte (stabla nastala iz sjemena) će prve plodove dati nakon 10 godina. Ako odlučimo da ne formiramo uzgojni oblik ovakva stabla mogu dostići visinu od 8m. Ipak, stablo je potrebno prikratiti, na taj način možemo ubrzati prorođavanje stabla.

понедељак, 28. новембар 2016.

Hrana neka vam bude lijek, a lijek hrana

Predstavljam vam gospođu Zijadu Hasić iz Čelinca, njenu proizvodnju voća, povrća, žitarica, ljekovitog bilja i preradu. Ova vrijedna gospođa pravi razne sokove, džemove, salate, ajvar i još mnogo toga.

Više možete pronaći u Tekstu

недеља, 27. новембар 2016.

Zašto je potrebna stratifikacija sjemena?




Priroda se pobrinula za biljke.

Ukoliko bi sjeme biljaka sa naših prostora nakon zrenja odmah proklijalo i dalo nove, mlade bilčice one bi propale tokom hladne zime. Priroda je to regulisala i omogućila da sjeme biljaka sačeka proljeće. U sjemenu mnogih biljnih vrsta nalaze se materije koje onemogućavaju klijanje. Izlaganjem sjemena niskim temperaturama i vlazi dolazi do razlaganja tih materija i klijanja sjemena.

U prirodi se sjeme mnogih biljnih vrsta formira tokom jeseni, pada na tlo u suvo lišće i travu i ostaje pod snjenim pokrivačem. Upravo su to uslovi koje treba stvoriti da bi sjeme mnogih vrsta klijalo i niklo.

Stratifikacija može biti hladna, naizmjenična i topla. Topla stratifikacija je karakteristična za biljne vrste sa juga, iz toplih područja. Za naše podneblje karakteristična je hladna i naizmjenična stratifikacija.

Hladna stratifikacija je izlaganje sjemena niskim temperaturama, ali te temperature trebaju biti pozitivne ( iznad 0ºC ).

Naizmjenična stratifikacija je naizmjenično izlaganje sjemena temperaturama oko 0ºC  i višim temperaturama.

Bilo koji način stratifikacije da provodimo potrebna je vlaga. Sjeme ne smije da bude potopljeno u vodi, to će izazvati njegovo propadanje.

Sjeme nekih biljnih vrsta uopšte neće klijati ako ne prođe ovaj proces. To se naručito odnosi na drvenaste voćne vrste – tu spadaju i sve voćne vrste sa našeg područja.
Stratifikacija u kućnim uslovima

Za manje količine sjemena stratifikacija se može uraditi u kućnim uslovima. Dovoljan je frižider i manja količina pijeska. Poželjno je da je pijesak dezinfikovan, može se zagrijati u pećnici. Osim pijeska mogu se koristiti zemlja, treset, vermikulit, papir, tkanina, mahovina.

Postupak 1

Da bi sjeme bilo klijavo u većem procentu može se obaviti stratifikacija sjemena u kućnim uslovima. Na taj način imitiraju se uslovi kojima bi sjeme bilo izloženo u prirodi. Sjeme nije izloženo napadu štetočina u kontrolisanim uslovima.

U plastičnu vrećicu stavite rastresitu zemlju, pijesak ili vermikulit. Količina supstrata za stratifikaciju zavisi od količine sjemena. Supstrat se navlaži, ali ne smije biti prevlažan da ne izazove trulenje sjemena. U pripremljen supstrat dodati sjeme i sve zapakovati u najlon vrećicu. Vrećicu zatvorit i na njoj napraviti rupice za ventilaciju. Sjeme je živo i ono diše, ukoliko ne bi napravili rupice za ventilaciju došlo bi do ugušenja sjemena, trulenja. Ovako pripremljena vrećica se položi na podlogu i ostavi u frižideru tokom dvije  sedmice. Nakon tog perioda vrećica se izvadi iz frižidera i ostavi na neko hladno mjesto, negrijani prostor tokom jedne sedmice. Vrećica se vraća u frižider na sledeće dvije sedmice,  ponovo vadi iz frižidera i ostavlja sedmicu dana na neko hladno mjesto. Nakon toga se vrši sjetva.

Supstrat za stratifikaciju moramo redovno provjeravari da li je vlažan, ne smije se osušiti.

Postupak 2

U posudu treba staviti sloj pijeska, a zatim sloj sjemena. Debljina i broj tih slojeva zavise od biljne vrste. Pijesak u posudi treba redovno orošavati kako se ne bi isušio. Pijesak se može izmiješati sa tresetom. Posude trebaju na dnu da imaju rupice za drenažu (odvođenje viška vode). Sa strane na posudma ili na poklopcu posuda treba napraviti otvore za ventilaciju.
Uobičajena temperatura stratifikacije sjemena je +2 do +5ºC. Tokom perioda stratifikacije redovno provjeravati vlažnost supstrata. Svako sjeme koje pokazuje znakove propadanja odstraniti iz kutije.

Postupak 3

Za ovaj postupak potreban nam je komad tkanine dimenzije 10 x 40cm. Manja količina se razvuče duž sredine tkanine, a bočne strane se preklope preko sjemena. Ovako pripremljena traka se urola i zaveže žicom. Rolna tkanine sa sjemenom se stavlja u posudu sa malo vode. Vode ne smije biti previše. Tkanina će povlačiti vodu i sjeme će biti dovoljno namočeno. Posuda se čuva u frižideru.

Postupak 4

Sjeme koje smo odabrali treba zasijati u zemlju u saksije ili drvene sanduke, ukoliko imamo više sjemena. Ove saksije se mogu ukopati u dvorište kako bi se sjeme zaštitilo od izmrzavanja ili se posude zaštite malčom, jutom, papirom ili agrotekstilom.

Na ovaj način sjeme se izlaže prirodnim procesima stratifikacije, a štiti od štetočina. Redovno vršiti preglede u kakvom je stanju sjeme.

Postupak 5

Sjeme se posije u baštu i prepušta priroda da ona sve odradi. Nedostatak ovog postupka je što je sjeme prepušteno štetočinama.

Trajanje procesa stratifikacije

Koliko dugo će sjeme biti izloženo dejstvu niskih temperatura zavisi od biljnih vrsta. Broj dana potrebnih za stratifikaciju uslovljen je voćnom vrstom, ali i sortom:

  • ·         Šljive i džanarike – 120 do 180,
  • ·         Breskve – 100 do 120,
  • ·         Jabuka i kruška – 90 do 130,
  • ·         Dunje i kajsije – 80 do 100,
  • ·         Orah – 80 do 90,
  • ·         Višnja i trešnja – 150 do 180

Stratifikacija sjemena jabuke i kruške

Početak januara je nabolje vrijeme da se krene sa procesom stratifikacije sjemena jabuke i kruške. Sjeme koje ćemo stratifikovati najbolje je prije samo procesa stratifikacije dezinfikovati. Dezinfekciju možemo obaviti u raznim biljnim čajevima ili kalijum permanganatu (5g na 10l vode).

Sjeme se izmiješa sa dobro opranim i dezinfikovanim riječnim pijeskom u odnosu 1:3. Temperatura stratifikacije treba da je 3 do 4ºC. Dovoljno je posudu držati u donjem dijelu frižidera. Period stratifikacije obično traje oko 90 i više dana u zavisnosti od sorte. Vlaga supstrata treba da je visoka, jer na taj način imitiramo vlagu od snijega.

Sjeme koje se uzima za stratifikaciju treba da je zdravo, sjajno, bez oštećenja i simptoma oboljenja.

Stratifikacija oraha

Stratifikacija oraha se obavlja u čistom, vlažnom pijesku pri temperaturi od 5 do 7ºC. Temperatura može biti i niža, ali nikako ne smije spasti ispod 0ºC. Stratifikacija traje 90 dana, a posuda sa vlažnim pijeskom i orasima se čuva u frižideru.  U posudi može biti nekoliko slojeva sjemena.


Za stratifikaciju treba odabrati krupno sjeme. Sjeme se potapa u vodu, najbolje kišnicu, i ostavi da odstoji.Uzimaju se samo sjemena koja su pala na dno posude. 

субота, 26. новембар 2016.

Kako čuvati crveni luk tokom zime

Na čuvanje crvenog luka utiču mnogi faktori.

Postupak pripreme za čuvanje počinje još u polju, a briga o luku se nastavlja tokom vađenja, sušenja i skladištenja.

Više o čuvanju crvenog luka možete pročitati u novom Tekstu

четвртак, 24. новембар 2016.

Živicu je potrebno redovno orezivati




Da bi živice ( žive ograde) lijepo izgledale treba ih redovno prikraćivati. Rezidbu obaljati tokom jeseni i proljeća.

Redovnom rezidbom živica postaje gušća i kompaktnija. Rezidba potiče aktiviranje uspavanih pupoljaka i razvoj novih grana unutar krošnje. Kod rezidbe živice treba obratiti pažnju na neke razlike. Kod niskih živica pažnju obratiti više pažnje na šišanje po površini i uklanjanju israslik grana i gračica koje strše kako bi dobili kopaktnu gornju površinu. Kod rezidbe visokih živica poželjno je da živica dostigne odgovarajuću visinu i onda obaviti skraćivanje. Rezidbom prikraćivati bočne strane kako bi visoka živica dobila na kompaktnosti, gustoći. Neke vrste živice se prikraćuju odmah nakon sadnje kako bi dobili razgranatu krošnju.

Rezidbu možemo obaviti ručnim ili električnim makazama. Živicu sa većim listovima poželjno je rezati ručnim makazama, jer nećemo oštetiti listove grana koje ostavljamo. .Alat za rezidbu treba biti naoštren i dezinfikovan.

Kod formiranja oblika koristiti se kočevima i špagom kako bi označili ivice rezidbe. Zategnute špage će vam olakšati održavanje pravca rezidbe.

Oblik rezidbe

Oblik rezidbe živice može biti različit. Tri su osnovna oblika rezidbe:

  • rezidba na pravougaonik
  • rezidba na luk i
  • rezidba na trapez.
Rezidba na pravougaonik je oblik rezidbe prikladan za živicu koja podnosi polusjenu, odnosno uslove sa slabijim osvjetljenjem. Takve su živice od graba i tise. Ovim vrstama neće smetati manjak osvjetljenja i kod njih neće doći do defolijacije (gubitka listova) na donjim etažama.


Izbjegavati rezidbu tuje u ovakvom obliku, jer ona ne podnosi ovakvu rezidbu. Kod nje dolazi do defolijacije donjih etaža. 

Rezidba na luk  zahtijeva manje rada tokom rezidbe i lakše je održavanje. Gornji dio je zaobljen u formi luka, a prema dole živica se širi. Rezidba ne mora biti "pod konac" kao što je to slučaj kod rezidbe na pravougaonik, greške pri rezidbi se slabije uočavaju. Rezidba na luk je pogodna za lovorvišnju, berberis i kalinu.

Rezidba na trapez je oblik rezidbe u kome je donji dio živice širi u odnosu na gornji dio. Ovaj oblik rezidbe obezbjeđuje da i do donjih etaža dopire dovoljno svjetlosti i na taj način se sprečava defolijacija. Na ovakav način se oblikuju tisa, tuja, pačempres, grab.

Kod starijih živica mogu se javiti rupe u zidu živice. Za neke vrste je moguće obnoviti stare dijelove rezidbom i stvoriće se nove grane koje će popuniti prostor. Takva vrsta je tisa. Kod pačempresa i tuje je teže ostvariti taj efekat zbog slabog ragovanja na razidbu starog drveta. Ukoliko su prazni dijelovi u zidu živice veći najbolje je ponovo posaditi novu sadnicu iste vrste.

уторак, 22. новембар 2016.

Od čega zavisi uspjeh kalemljenja?




Voćke se mogu razmnožavati generativn i vegetativno.

Generativno razmnožavanje ili razmnožavanje sjemenom ne prenosi osobine roditeljske biljke (matične biljke) već dobijamo voćno stablo čije se osobine razlikuju od osobina stabla sa kojeg je uzeto sjeme.

Vegetativno razmnožavanje omogućava vjerno prenošenje naslednih osobina majčinske biljke. Upravo ova osobina da se iz jednog malog dijela razvije nova biljka istih osobina kao i stablo sa koga je taj dio uzet iskorišćava se u proizvodnji voćnih sadnica. Razlikujemo mnogo načina vegetativnog razmnožavanja, a svakoj voćnoj vrsti odgovara određen način koji obezbjeđuje kvalitetnu sadnicu. Najkvalitetnije sadnice se dobijaju kalemljenjem, odnosnom spajanjem plemke i podloge.

Plemka je dio voćnog stabla iz koga će se razviti nadzemni dio koji vijerno prenosi osobine matičnog stabla.

Podloga je dio kalemljene sadnice koji obezbjeđuje korijen. Može biti proizvedena na vegetativni način ili iz sjemena.

Za uspješno kalemljenje i dobijanje kvalitetno ukalemljene sadnice utiče mnogo faktora:

  • kvalitet plemke - Plemka treba da je kvalitetna, da potiče sa voćnog stabla u punoj rodnosti. Pupoljci na kalem grančici trebaju biti dobro razvijeni. Isto vrijedi i za pupoljak kod kalemljenja pupoljkom.Kalem grančice uzimajte sa periferije krošnje. Uzima se središnji dio grančice ili pupoljci sa tog dijela. Vršni dio grančice se odbacuje.
  • podudaranje podloge i plemke - Kod kalemljena kalem grančicama debljina podloge i plemke treba da se podudara kako bi se osiguralo dobro i brzo srastanje. Ukoliko se kalemljene vrši pupoljkom dio drveta ispod pupoljka treba biti tanji kako bi osigurali dobro srastanje pupoljka i podloge.
  • higijena postupka kalemljena - U procesu kalemljena treba obratiti pažnju na higijenu kako ne bi došlo do prenošenja oboljenja. Alat treba biti dezinfikovan prije provođenja postupka kalemljenja.
  • brzina obavljanja kalemljenja - Presjeci koji su izloženi dejstvu vjetra i Sunca se isušuju i na taj način s esmanjuje uspješnost kalemljenja.
  • vremenski uslovi - Vremenski uslovi koji vladaju kada se vrši kalemljenje mogu uticati na uspješnost kalemljenja. Ne kalemiti ako je temperatur avazduha ispod 10°C. Niže temperature usporavaju kalusiranje - uspostavljanje podloge i plemke. Više temperature ubrzavaju kalusiranje, ali ne i previše visoke temperaure.
  • vegetativna faza - Kod kalemljenja kalem grančicom podloga i plemka treba da se nalaze u fazi mirovanja.
  • kalemarski nož - Za kalemljenje se koristi specijalan nož koji treba da je naoštren.

петак, 18. новембар 2016.

Kordunice - voćna stabla za male prostore

Možemo uzgajati voćna stabla i kada raspolažemo malim prostorom, malim dvorištem, terasom ili balkonom.
Tada su naš idealan izbor sorte koje se ne odlikuju bujnim vegetativnim rastom, koje su kalemljene na kržljave podloge i koje se orezuju na specifičan način.

O kordunicama u novom Tekstu

среда, 16. новембар 2016.

Šta se ne orezuje?




Ovo je period kada se obavlja rezidba stabala i grmova, ali neke vrste ne treba orezivati ili ih orezivati sa velikom pažnjom. 

Jedna takva vrsta je magnolija i bez velike potrebe ne treba je orezivati. Svaki zahvat koji ima za cilj uklanjanje grana i grančica na stablu magnolije će biti vidljiv tokom cijelog života stabla. Razlog tome je što magnolije ne stvaraju mladice iz starog drveta i svaki zahvat je vidljiv u narednim godinama.Ukoliko se rezidba magnolije obavlja na nestručan način možemo dobiti stablo sa ružnom krošnjom, krošnjom sa šupljinama.

Ako magnoliji odrežete neku deblju granu stvoriće se praznina koju magnolija neće popuniti novim prirastima. Osim toga, magnolija sporo raste i kod rezidbe treba obratiti pažnju i na tu njenu osobinu.

Hamamelis je još jedna vrsta koja ne voli rezidbu. Kod hamamelisa je karakteristično da se mogu uklanjati tanke, mlade grančice bez bojazni za posljedice.

Pored magnolije i hamamelisa rezidba se ne preporučuje ni kod japanske udikovine, dlanolisnog javora i zanovijeti.

уторак, 15. новембар 2016.

Lovni pojas - zamka za štetočine voćaka

Šta su to lovni i ljepljivi pojasevi, čemu služe i kako ih možete sami napraviti u novom Tekstu

недеља, 13. новембар 2016.

Kako ukoliniti kalcijum (kreč) koji se nalazi u vodi za zalijevanje biljaka?




Najčešće je voda kojom zalijevamo biljke bogata kalcijem (krečom). Kada vodu iz česme koristimo za zalijevanje sobnih biljaka dolazi do taloženja kalcija u saksijama. Kao rezultat taloženja kalcija  mijenja se ph reakcija zemlje u saksijama. Isto se dešava i kod  zalijevanja na otvorenom samo se sporije ispoljava efekat alkalizacije zemljišta.

To dovodi do žućenja biljaka, jer kalcij sprečava biljke da usvajaju željezo i druge elemente. Zbog antagonizma između kalcija i drugih minerala biljke ne napreduju, zaostaju u porastu, dolazi do pojave žućenja, opadanja listova i slično.

Način upotrebe

Voda sa sirćetom se priprema dan ranije. Najbolje je uveče usuti pola male čaše sirćeta (alkoholnog ili vinskog) na 5l vode i ostaviti preko noći. Sledećeg jutra presuti 4l vode u posudu kojom ćemo vršiti zalijevanje.

Poslednji litar ove vode ostavite i ne upotrebljavajte za zalijevanje, u njemu su soli nastale uslijed reakcije kalcija i sirćeta.



субота, 12. новембар 2016.

Jesenji sajam 2016 u Banja Luci

Šta nam to donosi ovogodišnji Sajam i dio ovogodišnje sajamske atmosfere možete pronaći u

novom Tekstu

Na fotografijama su predstavljeni proizvođači i njihovi proizvodi.


уторак, 08. новембар 2016.

Čaj od mente – maksimalno iskorišćena moć prirode





Menta ili nana je biljka koja plijeni svojim lijepim mirisom. Sakuplja se u vrijeme početka cvijetanja, a koristi se za pripremu čaja, ulja, u gastronomiji i kozmetici.

U narednoj medicini menti se s pravom daje velika pažnja. Tokom ljetnih mjeseci čaj od mente hladi organizam.

Postoje mnoge sorte mente i svaka se odlikuje različitim intenzitetom mirisa, mentola i drugih materija. Najčešće se susreće pepermint menta.

Ljekovitost mente je u eteričnom ulju koje se nalazi u žlijezdama na površini lista. Listove metvice nikada ne trljajte i ne kuhajte, jer će to izazvati isparavanje ulja i smanjiti dejstvo mente.
Čaj od mente nije samo mirisno piće već pripravak koji donosi mnoge dobrobiti za ljudski organizam.

Čaj od mente



Jedna kašika lišća mente preliti sa 2dl ključale vode. Ovaj čaj treba da stoji poklopljen 30 minuta, da se prohladi. Zatim se procijedi. Nezaslađen čaj se pije prije jela, čaj zaslađen medom pije se poslije jela.

Ovaj čaj je veoma prijatnog mirisa i osvježavajućeg efekta. Čaj se koristi kod problema sa probavnim organima, grčeva u stomaku, oslobađa od stresa i smanjuje nervnu napetost, pomaže kod nesanice, razdražljivosti, glavobolje. Olakšava tegobe kod prehlade i bolesti respiratornih organa.

Veoma često se menta kombinuje sa drugim biljkama i pripremaju se veoma zdravi i ukusni čajevi.

Zeleni čaj sa mentom

Kombinacija zelenog čaja i mente daje izuzetno ukusan i prijatan čaj koji osvježava, rashlađuje i gasi žeđ. Priprema se od kašičice zelenog čaja i grančice mente koji se preliju šoljom ključale ode. Nakon što se malo prohladi čaj se procijedi. Može se piti sa limunom i medom.

Kamilica i menta

Priprema se od kašičice kamilice i grančice mente. Nakon što se prelije ključalom vodom čaj se ostavi 10 minuta, procijedi i pije.

Kombinacija kamilice i mente daje izuzetno prijatan  ljekoviti čaj koji poboljšava apetit, uklanja mučninu, oslobađa od bolova u stomaku.

Matičnjak i menta

Napraviti mješavinu mente i matičnjaka. Kašiku ove mješavine preliti sa ključalom vodom. Odnos mente i matičnjaka može biti vaš izbor u zavisnosti šta vam više prija i šta radije pijete.

Čaj od ove mješavine treba piti u večernjim satima jer umiruje. Odlikuje se izuzetno lijepim mirisom.

Ledeni čaj od mente



Od mente se može pripraviti odličan ledeni čaj. Mentu preliti ključalom vodom i ostaviti da stoji 15 minuta. Kada se čaj rashladi dodati kockice leda i ukrasiti kriškama limuna.

Oprez


Menta je i kao sve ostale biljke koje ljudi koriste. Ni sa mentom ne treba pretjerivati, a kod nekih stanja treba biti oprezan prilikom upotrebe. Ne preporučuje se kod slučajeva: nizak krvni pritisak, smanjen broj otkucaja srca, kod problema sa kiselosti želuca. Ne preporučuje se trudnicama, ni djeci do 3 godine.