FB Lanin blog

https://www.facebook.com/Laninblog

среда, 17. јануар 2018.

Kako proizvesti rasad patlidžana?




Patlidžan je povrtarska kultura koja se uzgaja u svakoj bašti. Proizvodnja rasada patlidžana ima svoje zahtjeve i da bi prozveli dobar rasad potrebno ih je ispuniti.

Više o proizvodnji rasada u Tekstu

понедељак, 15. јануар 2018.

Čaša vode ili čaša otrova




Koliko je savremena poljoprivreda uticala na zagađenje vode?

Više o ovoj temi u Tekstu

понедељак, 08. јануар 2018.

Svijest proizvođača i potrošača se mijenja




Osnovni cilj poljoprivrede je da nam obezbijedi potrebnu hranu i sirovinu za prerađivačku industriju, ali to nije jedini cilj. Poljoprivreda bi trebala da poboljša život svakog ljudskog bića, očuva prirodu koja nas okružuje i da istovremeno bude profitabilna.

Razvoj ljudskog društva je donio mnoge promjene, a te promijene nisu zaobišle ni poljoprivredu. Tokom industrijalizacije društva poljoprivreda je doživjela drastične promjene. Zadatak te nove, industrijske, konvencionalne poljoprivrede bio je da se obezbijedi maksimalan urod i maksimalan profit što je stvorilo mnogobrojne probleme sa kojima se danas suočavamo.

Konvencionalana poljoprivreda je donijela velike troškove u poljoprivrednoj proizvodnji, od mehanizacije, đubriva, hemikalija i drugih direktnih i indirektnih troškova. Ona ima za cilj maksimalan urod i profit. Poskupljenje proizvodnje je u prvi plan stavilo profit, a zanemaren je uticaj poljoprivrede na ljude, zemljište, biljke, životinje, cjelokupnu životnu sredinu.  Vremenom su upotreba mehanizacije, obrada (prevrtanje) zemljišta, đubriva, hemijskih materija doveli do upropaštavanja zemljišta i njegove devastacije. Monokulturno uzgajanje, uzgajanje jedne vrste, na većim površinama dovelo je do niza problema: osiromašenje zemljišta, nakupljanje korova, prouzrokovača oboljenja i štetočina. Sve je to izazvalo posledicu da je svake godine potrebno povećanje količina đubriva i hemijskih sredstava, a njihove formulacije imaju sve veći uticaj na životnu sredinu.

Poljoprivredni proizvodi su postali skladište ostataka različitih hemijskih materija koje imaju pogubno djelovanje kada se koriste u ishrani ljudi i životinja. Umjesto da je poljoprivreda posvećena proizvodnji hrane, ona je posvećena proizvodnji profita i pretvorena je u pravu industrijsku granu.

Konvencionalna poljoprivreda je postala najveći zagađivač prirode, a poljoprivreda je postala noćna mora za poljoprivredne proizvođače i potrošače. Na udaru ovakve poljoprivrede našlo se zemljište, voda, biljke, životinje, cijelo naše okruženje. Monokulturno uzgajanje biljaka je dovelo do nestanka velikog broja biljnih vrsta i sorti, zauvijek su izgubljene brojne autohtone vrste povrća i voća, divlje biljke. Uzgajanje životinja na savremenim farmama je dovelo do toga da su brojne autohtone rase životinja nestale ili da su pred nestajanjem. Pretjerana upotreba pesticida dovela je do ugibanja pčela, ptica, vodozemaca.

Umjesto velikog broja malih, raznovrsnih seoskih imanja velika područja se pretvaraju u monokulturne zasade.

Istovremeno sa narušavanjem životne sredine konvencionalna poljoprivreda je dovela do razvoja mnogih pravaca u poljoprivrednoj proizvodnji.

U Njemačkoj je razvijena integralna poljoprivredna proizvodnja nakon obimnog istraživanja kojim je utvrđeno da najveći broj oboljelih od karcinoma su voćari koji su plantažno uzgajali jabuke i obavljali veliki broj tretiranja zasada u cilju zaštite od biljnih bolesti i štetočina. Tragajući za rješenjem razvijen je sistem koji je imao za cilj da se smanji broj tretiranja, a obezbijedi najefikasnija zaštita uzgajanog bilja.

Organska poljoprivreda je korak dalje u transformaciji poljoprivrede. Ona obezbjeđuje efikasno bavljenje poljoprivredom uz očuvanje životne sredine. Prednost se daje preventivnim mjerama kao što su: plodored, plodosmjena, sjetva ili sadnja biljaka koje pozitivno djeluju jedne na druge ili imaju zaštitnu ulogu i druge mjere.

Pored toga razvijeni su i mnogi drugi pravci: poljoprivreda po Mitlajderu, biodinamika, hidroponika, permakultura, akvaponika.

Neki od ovih pravaca u bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom postali su opšteprihvaćeni i imaju sve više poklonika.

Svijest proizvođača i potrošača se mijenja i sve je veći broj ljudi shvaća koliki je značaj hrane proizvedene u skladu sa prirodom, bez narušavanja životne sredine.

Sve hemijske materije koje se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi dospjeće u lanac ishrane ljudi preko hrane i vode što dovodi do pojave različitih oboljenja.


Izbor poljoprivrede koja je zanovana na što manjem narušavanju životne sredine smanjuje rizike zagađenja životne sredine, a samim tim smanjuje se broj i količina štetnih materija koja putem hrane i vode dospjevaju u ljudski organizam. 

четвртак, 04. јануар 2018.

Kada započeti sjetvu rasada?




Pred nama je nova baštovanska sezona, a proizvodnja rasada povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja je najzahtjevniji posao koji ćemo odraditi na početku godine.

Da bi uzgoj rasada bio zadovoljstvu tu je Tekst o vremenu kada se obavlja sjetva rasada i zahtjevima koje trebamo omogućiti mladim biljkama da bi uživali u njihovom nicanju i rastu.

Srećna Vam nova baštovanska sezona!

среда, 03. јануар 2018.

Mirjana Pećanac je prvo posjećivala sajmove, a danas izlaže




U prvom tekstu ove godine predstavljam Vam Mirjanu Pećanac iz Drvara, a čime se ona bavi i šta sve proizvodi ova vrijedna žena pročitajte u Tekstu

петак, 29. децембар 2017.

Hvala




Ovaj post posvećujem svim ljudima koji su mi uljepšali 2017. godinu, koji su me mnogo toga naučili, bili podrška u pisanju tekstova i bavljenju poljoprivredom.

Svima želim da 2018-a godina donese zdravlja, uspjeha u svemu čime se bavite, a mojim baštovanima želim rodnu godinu.

Hvala svima koji čitaju ovaj blog.  Hvala Vam na podršci. Naviše Vas je interesovao tekst o bijelom luku.


Tokom godine pisala sam o mnogim vrijednim i zanimljivim ljudima. Ovom prilikom se zahvaljujem svima na saradnji, bez njihovih zanimljivih priča i fotografija tekstovi ne bi bili toliko čitani. Čast mi je što sam Vas upoznala, otkrila koliko vrijednih ljudi ima u ovoj zemlji.

Posjetila sam sajmove u Novom Gradu, Drvaru i Banja Luci gdje sam upoznala mnogo vrijednih proizvođača:




Posebno se zahvaljujem Ireni, Adrijani, Olji, Leontini, Klaudiji, Esmi, Marijani, Azri, Branki, Snježani, Slavici i muškoj ekipi Draženku, Dani, Borisu, jer bez njih ne bi nastalo toliko tekstova.

Hvala gospođi Milkici za put u Drvar  i posjetu Danima drvarske drenjine.

Hvala Borisu što me nagovorio da eksperimentišem sa baštom :)

Hvala Agroklubovcima Maji, Željki i Vedranu.

Tokom 2017-e mogli ste čitati o ovim vrijednim ljudima, poljoprivrednim proizvođačima i kreativcima iz Bosanske Krupe, Novog Grada, Kostajnice, Gradiške, Laktaša, Banja Luke, Bihaća, Drvara, Bosanskog Petrovca, Bosanskog Grahova:

Desanka Vrhovac -  Vas je oduševila svojim kaktusima, ali uzgaja rasad povrća i cvijeća.

Jasminka Jargović -  razvila je vlastiti brend zimnice Teta Jaca

Jovanka Sabljić - koja se sa porodicom bavi preradom drenjnine - Budi zdrav ko dren

Slobodan Predojević - uspješan proizvođač povrća

Olja Kunovac - čije rukotvorine od papira su zadivile mnoge

Fahir Alibabić - koji je uspio plasirati ljekovito bilje  u Abu Dabi i Dubai

Zvjezdana Gagić - čija se porodica uspješno bavi pčelarstvom, pripremaju razne kreme i kozmetiku

Ervin Husić - i mladi vide svoju budućnost u ljekovitom bilju

Predrag Vujanović - uspješan pčelar koji od proizvoda iz pčelinjaka priprema razne sirupe

Branko Drljača - koji Vas je zainteresovao svojim rakijama

Radojka Marjanović - koja je poljoprivredom bavi na 1071m nadmorske visine

Razija Dedić - čitali ste o gospođi kojoj je kuća izgorjela,ali ona i suprug su nastavili da se bave poljoprivredom i pripremom zimnice

Đuro i Kova Pećanac - od drenjine sve "Po propisu", "Ako nisi popio Đurinu drenju kao da nisi bio u Drvaru"

Husnija Nuhanović - oduševio Vas pričom o apikomori

Suzana Šobić - koja prerađuje drenjinu, ali priprema ukusan sir i kajmak

Mira i Đurađ Kolundžija - zainteresovali su Vas pričom o proizvodima koje pripremaju od plodova iz svog voćnjaka

Nada Vidović - čija porodica se složno posvetila poljoprivredi i osigurali svojim radom sredstva za život, a proizvode razne sireve, rakiju, pekmez

Silva Jovandić - ova fantastična žena priprema zimnicu, rakiju, ali i brojne rukotvorine, slika, veze, izrađuje suvenire

Dušanka Šurlan - koja je imala hrabrosti da počne da uzgaja šipak i proizvodi pekmez od šipka

Milka Tamamaović - koja uzgaja razne vrste voća i povrća